Komisija i Visoki predstavnik danas pokreću strategiju Unije za pripravnost kako bi poduprli države članice i povećali sposobnost Europe da spriječi nove prijetnje i odgovori na njih. Priopćeno je iz EK.
Ona dolazi u trenutku kada se Europska unija suočava sa sve složenijim krizama i izazovima koji se ne mogu zanemariti. Od sve većih geopolitičkih napetosti i sukoba, hibridnih prijetnji i prijetnji kibersigurnosti, inozemne manipulacije informacijama i uplitanja do klimatskih promjena i sve češćih prirodnih katastrofa, EU mora biti spreman zaštititi svoje građane i ključne društvene funkcije koje su ključne za demokraciju i svakodnevni život. Konkretno, strategija uključuje 30 ključnih mjera i detaljan akcijski plan za ostvarivanje ciljeva Unije za pripravnost te razvoj „kulture pripremljenosti prema dizajnu” u svim politikama EU-a.
Predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: Nove okolnosti zahtijevaju novu razinu pripravnosti u Europi. Naši građani, države članice i poduzeća trebaju odgovarajuće alate za sprečavanje kriza i brzo reagiranje u slučaju katastrofe. Obitelji koje žive u poplavnim područjima trebale bi znati što učiniti kada se voda digne. Sustavi ranog upozoravanja mogu spriječiti da regije pogođene šumskim požarima izgube dragocjeno vrijeme. Europa je spremna poduprijeti države članice i pouzdane partnere u susjedstvu kako bi se spasili životi i izvori prihoda.
Ključni ciljevi i mjere strategije uključuju:
Zaštita ključnih društvenih funkcija Europe:
Razviti minimalne kriterije pripravnosti za osnovne usluge kao što su bolnice, škole, promet i telekomunikacije.
Povećati stvaranje zaliha ključne opreme i materijala.
Poboljšati prilagodbu klimatskim promjenama i dostupnost ključnih prirodnih resursa kao što je voda.
Promicanje pripravnosti stanovništva:
Poticati javnost da donese praktične mjere, kao što je održavanje osnovnih potrepština najmanje 72 sata u hitnim slučajevima.
integrirati nastavu o pripravnosti u školske kurikulume i uvesti Dan pripravnosti EU-a.
Jačanje koordinacije odgovora na krizne situacije:
Uspostaviti krizni centar EU-a kako bi se poboljšala integracija među postojećim kriznim strukturama EU-a.
Jačanje civilno-vojne suradnje:
Provoditi redovite vježbe pripravnosti na razini EU-a, ujedinjujući oružane snage, civilnu zaštitu, policiju, sigurnost, zdravstvene radnike i vatrogasce.
Olakšavanje ulaganja u dvojnu namjenu.
Jačanje sposobnosti predviđanja i predviđanja:
razviti sveobuhvatnu procjenu rizika i prijetnji na razini EU-a kako bi se pomoglo u sprečavanju kriza kao što su prirodne katastrofe ili hibridne prijetnje.
Povećanje javno-privatne suradnje:
Osnivanje javno-privatne radne skupine za pripravnost.
Oblikovati protokole za hitne slučajeve s poduzećima kako bi se osigurala brza dostupnost osnovnih materijala, robe i usluga te osigurale kritične proizvodne linije.
Jačanje suradnje s vanjskim partnerima:
Suradnja sa strateškim partnerima kao što je NATO u području vojne mobilnosti, klime i sigurnosti, novih tehnologija, kiberprostora, svemira i obrambene industrije.
Općenito, proaktivnim pristupom pripravnosti EU nastoji izgraditi otporniji i sigurniji kontinent koji je bolje opremljen za suočavanje s izazovima 21. stoljeća.
Kontekst
U Niinistöovu izvješću o pripravnosti i spremnosti EU-a zaključeno je da je hitno potrebno ojačati civilnu i vojnu pripravnost i spremnost Europe za suočavanje sa sve većim sigurnosnim izazovima današnjice u području zdravlja, migracija, tehnološke sigurnosti, klime, obrane ili gospodarstva. U izvješću se poziva na temeljitu promjenu načina razmišljanja i promjenu načina na koji shvaćamo pripravnost i određujemo je kao prioritet u cijeloj Europskoj uniji. Prepoznala je i da pripravnost nije samo nacionalna odgovornost, već zajednički europski pothvat koji zahtijeva snažniju ulogu Unije u koordinaciji i podupiranju država članica u tom području.
Strategija je stoga usmjerena na integrirani pristup koji obuhvaća sve opasnosti, pristup koji obuhvaća sve razine vlasti, koji okuplja sve relevantne aktere na svim razinama vlasti (lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i razini EU-a) i pristup koji obuhvaća cijelo društvo, čime se povezuju građani, lokalne zajednice i civilno društvo, poduzeća i socijalni partneri te znanstvene i akademske zajednice.
Osim toga, Unija je u bliskoj suradnji s državama članicama sposobna suočiti se s budućim krizama te može pružiti znatna i učinkovita rješenja za građane i društva. Događaji i rizici kroz koje je Europska unija prolazila posljednjih godina te snažan i učinkovit odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 pokazali su kako bliska suradnja između Europske unije i država članica omogućuje bolje rezultate za ljude i društva.
Izjave
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije
Nove okolnosti zahtijevaju novu razinu pripravnosti u Europi. Naši građani, države članice i poduzeća trebaju odgovarajuće alate za sprečavanje kriza i brzo reagiranje u slučaju katastrofe. Obitelji koje žive u poplavnim područjima trebale bi znati što učiniti kada se voda digne. Sustavi ranog upozoravanja mogu spriječiti da regije pogođene šumskim požarima izgube dragocjeno vrijeme. Europa je spremna poduprijeti države članice i pouzdane partnere u susjedstvu kako bi se spasili životi i izvori prihoda.
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije
Kaja Kallas, visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije
Danas se suočavamo sa sve većim brojem izazova u području vanjske sigurnosti i sve većim brojem hibridnih napada u našem zajedničkom europskom prostoru. Jasno je da Europa mora biti snažnija na svim područjima i na svim razinama društva. Uvijek je bolje spriječiti krize nego se nositi s njihovim posljedicama. Naša je strategija stvaranje sveobuhvatne slike prijetnji s kojima se suočavamo, priprema građana, među ostalim poboljšanjem njihove osviještenosti o rizicima, jačanjem civilno-vojne suradnje i bližom suradnjom s vanjskim partnerima, uključujući NATO. Pripravnost je izazov za sve razine vlasti i cijelo društvo – danas se zalažemo za zajednički odgovor.
Kaja Kallas, visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije
Roxana Mînzatu, izvršna potpredsjednica za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripravnost
Ova je strategija namijenjena ljudima i društvima kako bi se osiguralo da u slučaju krize sve funkcionira kako bi trebalo te da smo spremni djelovati brzo i učinkovito. Za to nam je potreban novi način razmišljanja o pripravnosti kako bi svi znali što učiniti u bilo kojoj hitnoj situaciji, bez obzira na njezinu prirodu. Europa mora djelovati agilno i blisko surađivati s državama članicama kako bi se povećala učinkovitost, uštedjelo vrijeme i spasili životi. Ova strategija je naša polica osiguranja, stoga smo spremni brinuti se za naše ljude kada im je to najpotrebnije.
Roxana Mînzatu, izvršna potpredsjednica za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripravnost
Hadja Lahbib, povjerenica za ravnopravnost, pripravnost i upravljanje krizama
Pripravnost se mora utkati u tkivo naših društava – svatko ima svoju ulogu. Današnje su prijetnje brze, složene i međusobno povezane; naš odgovor mora biti proaktivniji, integriraniji i koordiniraniji na europskoj razini. Iskorištavanjem energije naših institucija, poduzeća i građana možemo izgraditi otpornost i osigurati da Europa iz kriza izađe snažnija.
Hadja Lahbib, povjerenica za ravnopravnost, pripravnost i upravljanje krizama
