U svijetu punom ratnih sukoba Slovenija želi ostati oaza mira

Slovenska diplomacija okrunila je s novom strategijom vanjske politike Republike Slovenije svoje tradicionalno godišnje savjetovanje 62 diplomatsko konzularnih predstavništava Slovenije u inozemstvu

Na kraju ovoga pred prazničnog tjedna, tri dana savjetovanja slovenske diplomacije na Brdu kod Kranja, u svim govorima najviših predstavnika Slovenije bilo je ispunjeno riječima hvale i zadovoljstva, iako se govorilo i razgovaralo o stanju geopolitičke krize međunarodnih odnosa i realnim opasnostima eskalacije ratnih sukoba u svijetu. Već prvoga dana objavljena je netom usvojena nova Strategija vanjske politike Slovenije, u kojemu bi trebalo jasno zapisati dugoročna usmjerenja i viziju dosljednog i hrabrog sadržaja u ovim vrlo zahtjevnim geopolitičkim vremenima. O tome kako nastupiti hrabro, a mudro, dugoročno i dosljedno, čini se da ne daje vjetra konkretnim potezima ili geografski gledano regijama primarnoga djelovanja. Recimo, spominje se značenje učinkovite bilateralne politike, ali se strategija ne upušta u pojedina sporna pitanja, zastoje i neposredne zadaće prema nekim državama šire regije i svijeta.
Problema u tim odnosima svakako ima, ali drugi globalni problemi, od Bliskog Istoka i Gaze do velikog ratnog sukoba u Ukrajini i za Sloveniju su najveći problemi, koje treba rješavati ili smirivati, jer svi drugi lokalni problemi gube na značaju, odnosno bavljenje tim poznatim sporadičnim tačkama bilateralnih odnosa umanjuju učinkovitost rješavanja ključnih pitanja globalnoga mira.
Imao sam prilike pobliže o tome pitati i predstavnike slovenske i hrvatske diplomacije i koda toga sam dobio slične ili skoro identične odgovore, da u sadašnjoj situaciji treba privremeno „zamrznuti ta možda preuveličana sporna pitanja naše bilaterale sa susjedom“, misleći kod toga na slovensko-hrvatske odnose.

Na zaključku savjetovanja slovenska ministrica vanjskih i europskih poslova Tanja Fajon naglasila je, da su u ovoj godini „posebno značajni bili naši osobni kontakti sa sugovornicima u inozemstvu, naša sposobnost pozornog slušanja i vođenja dijaloga“. Ona posebno ističe, da će Slovenija i dalje dosljedno uvažavati i zahtijevati poštovanje međunarodnoga prava, jer „Slovenija ne pristaje na politiku pohlepa“. To se ogleda u teškoćama promjene zastarjelih pravila, koja krnje moć i ugled Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Upravo u tome, u takvoj konkretnoj praksi ograničenja Tanja Fajon vidi i ističe „uspješnu ulogu Slovenije kao nestalne članice Vijeća sigurnosti, jer je slovenska diplomacija, uz veliku ustrajnost, ostavila jasan trag te Slovenija na međunarodnoj pozornici dobiva sve veću prepoznatljivost i uvažavanje“, i u takvim ograničenjima koncepta organizacije Ujedinjenih naroda.

Bitno je ovdje reći, da su svi glavni akteri slovenske vanjske politike nastupali međusobno vrlo usklađeno, što je posebno važno gledajući na konflikte u globalnom svijetu.

Slovenski premijer dr. Robert Golob akcent stavlja na skori dolazak Donalda Trumpa na čelo američke administracije, jer će ta promjena „bitno utjecati na geopolitičke odnose u svijetu, potencijalno na rat u Ukrajini i Bliskome istoku. Slovenija mora naći načine kako pridonositi stabilnosti i miru u široj regiji i na globalnoj razini“. S drugim riječima, Golob želi, da on i drugi europski premijeri uvjere Trumpa u zajednički autoritetni nastup prema svim onima, od Rusije do Bliskog Istoka, koji su počeli sa zaoštravanjem i sukobima i koji i dalje čine eskalacije tih sukoba. Vrlo slično je nastupila predsjednica slovenskoga parlamenta Urška Klakočar Zupančič kada je slovenskim diplomatima jasno i glasno rekla da je „prioritetna dužnost slovenske vanjske politike, da Sloveniju očuva kao oazu mira u današnjemu svijetu punom ratnih sukoba“.

Predsjednica republike dr. Nataša Pirc Musar nije slučajno upozorila slovensku javnost i politiku na uvažavanje činjenice, da su Slovenija i slovenska diplomacija malene, „ali upravo zbog toga je utoliko značajnije, da Slovenija sustavno gradi profesionalnu diplomaciju, koju ne ometaju podjele i partikularni interesi, ali ujedno takvoj diplomaciji treba omogućiti optimalne uvjete kvalitetnog rada“. Da se takva očekivanja ostvare svakako će pripomoći činjenica da je u tematskom djelu savjetovanja sa svojim prijedlozima i sugestijama nastupilo čak sedam ministara slovenske vlade.

Napomenimo, da je Strategija slovenske vanjske politike objavljena i javno i da je to gradivo obrazložila i ministrica Tanja Fajon, pa možemo u posebnom komentaru se osvrnuti na promjene, koje unosi usvojena strategija našeg susjeda i gdje se u tome mogu naći zajedno vanjske politike Hrvatske i Slovenije.