Nuklearna tehnologija mora imati mjesto u europskoj ugljično neutralnoj budućnosti, rekao je u Bruxellesu premijer Robert Golob. Prema njegovim riječima, okvir o čistim tehnologijama, o kojem će ovoga puta biti riječi, važan je dugoročno.
Prema Golobovim riječima, nuklearna tehnologija je na raskrižju u kojem će se smjeru razvijati. Dakle, ovaj okvir nije ograničen samo na konkretan projekt, poput izgradnje drugog bloka nuklearne elektrane Krško (NEK 2). Zapravo, otvara se mogućnost ponovne uspostave nuklearne industrije u Europi, odnosno ne samo izgradnje kapaciteta, nego uspostave industrije koja će moći izgraditi te sposobnosti.
"Ovo pitanje je dugoročno gledano čak i važnije od pitanja jednog bloka. Ako u nekom dijelu uspijemo dobiti određene beneficije za realizaciju drugog bloka, tim bolje", objasnio je, dodajući da je glavni rizik u ovom trenutku to što u Europi nema prave industrije, što otežava vremenski i financijski pouzdano planiranja kako bi projekti poput NEK 2 zapravo izgledali. Nedavno je Europska komisija predstavila prijedlog zakona o ekološki prihvatljivim tehnologijama, kojim želi potaknuti proizvodnju tih tehnologija u Europskoj uniji. Među čistim tehnologijama uključio je i najnaprednije nuklearne tehnologije. Želimo li postići klimatsku neutralnost do 2050. i iskoristiti sve prilike koje nam nudi ova industrijska revolucija, kao i nositi se s izazovima koje ona donosi, morat ćemo znatno ojačati proizvodnju čistih tehnologija, zaključeno je u okviru EK.
Slovenija je na prekretnici na svom putu prema postizanju ekoloških, klimatskih i energetskih ciljeva. Ministar infrastrukture Jernej Vrtovec rekao je na konferenciji za novinare da ako želi postati klimatski neutralna, ali i energetski neovisna država – uz sve veću potrošnju električne energije – mora donijeti neke izazovne odluke.. Puno kladimo na obnovljive izvore i to je dobro, ali nisu dovoljni. Trebamo dodatne i stabilne alternative. Stoga je Ministarstvo infrastrukture izdalo energetsku dozvolu za drugi blok Nuklearne elektrane Krško. Vrtovec je naglasio kako ovo nije konačna odluka o projektu. Riječ je o odluci na temelju koje tvrtka Gen Energija može pokrenuti sve druge upravne postupke i pripremu dokumentacije koja je nužna podloga za kasniju konačnu odluku, ali i provjeru društvenog konsenzusa o planu, izjavio je.
Energetska dozvola izdaje se za elektranu s lakovodnim tlačnim reaktorom. Godišnja proizvodnja električne energije bit će 8.800 gigavat sati, ukupna električna snaga na pragu od 1.100 megavata (tolerancija 10%), a očekivani radni vijek bit će 60 godina. Gorivo će biti uranov oksid. Prinos će biti 35%.
Elektrana će dakle biti sigurna, pouzdana, CO 2 neutralna, bit će to nuklearna elektrana treće generacije s najvišim standardima, bit će fleksibilna i prilagođavat će se uvjetima u energetskom sustavu u hodu, a Vodit će ga stručnjaci koji su među najboljima u svijetu, najavio je Vrtovec.
O vremenskoj liniji Vrtovec nije želio govoriti, jer je previše nepoznanica na putu, pogotovo kada je u pitanju smještaj u prostoru. Odgovarajući na novinarski upit o referendumu, rekao je da ako se birači o tome žele izjasniti, nema problema. No, zasad je to odluka ministarstva, a ne zakon, pa bi referendumska odluka u ovom trenutku bila preuranjena.
Škola iz projekta TEŠ 6 bila je preskupa pa će osigurati punu transparentnost u postupcima, ali i odgovornost za donesene odluke, uvjerio je resorni ministar.
Nuklearnoj energiji u Sloveniji inače se protive Austrija i talijanska regija Friuli-Venezia Giulia. Ta stajališta su poznata, ne čude, a Slovenija je sama odgovorna za svoj energetski sustav, naglasio je Vrtovec koji nakon gašenja TEŠ-a 6 i prvog bloka nuklearne elektrane ne želi da Slovenija ovisi o uvozu energenata, koje, povrh toga, neće nužno biti točno zelene. Odluka o mogućoj gradnji trebala bi biti donesena do 2027. godine, u više navrata proteklih mjeseci uvjeravali su dužnosnici Ministarstva infrastrukture.
NEK je zajednički proizvodni objekt, koji godišnje pokriva oko 20 posto potreba Slovenije i 16 posto potreba Hrvatske za električnom energijom. Pouzdanošću i konkurentnošću proizvodnje u usporedbi s ostalim izvorima bitno doprinosimo pogodnijem položaju slovenskog i hrvatskog gospodarstva te prihvatljivoj razini energetske neovisnosti obiju država.
Međudržavni ugovor i Društveni ugovor uređuju međusobne odnose, prava i obveze na osnovi jednakih vlasničkih udjela obaju članova društva: GEN energije, d. o. o., i Hrvatske elektroprivrede, d. d. NEK isporučuje proizvedenu električnu energiju obama članovima društva u jednakim udjelima poslujući pritom prema načelu pokrivanja svih troškova bez dobiti ili gubitka.
NEK je započeo s komercijalnim pogonom 1. siječnja 1983. godine. Stalnim upotpunjavanjem organizacije, optimiranjem radnih procesa, stalnim osposobljavanjem i tehnološkom nadogradnjom u zadnjim smo desetljećima povećali prosjek proizvodnje s 4,5 teravatsata na 5,6 teravatsata. Više od 35 godina dokazujemo da je nuklearna energija pouzdana te ekološki i klimatski prihvatljiva budući da radimo stabilno i bez ispuštanja stakleničkih plinova.
