U Berlinu se održao prvi službeni susret njemačkog kancelara Olafa Scholza i predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića.
Njemačka pruža punu podršku nastojanjima Hrvatske da početkom sljedeće godine uđe u šengenski prostor kao i u eurozonu, rečeno je nakon susreta njemačkog kancelara Olafa Scholza i predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića koji boravi u radnom posjetu Berlinu.
"Mi u potpunosti podržavamo napore koje Hrvatska čini u ostvarenju ovih ciljeva. Ja sam posebice kao ministar financija pomno pratio događaje oko ispunjenja uvjeta za ulazak u europodručje", rekao je njemački kancelar Scholz nakon razgovora s hrvatskim premijerom.
Plenković je zahvalio njemačkom kancelaru na pozivu da se sastanu po prvi puta u Berlinu istaknuvši da Hrvatska i Njemačka imaju bliske i razgranate odnose u političkom pogledu, gospodarskoj suradnji, turizmu, činjenici da u Njemačkoj živi oko pola milijuna Hrvata te da gotovo tri milijuna njemačkih turista dolazi u Hrvatsku.
Suradnja Hrvatske i Njemačke
''Prema jako dobrim signalima za ovu turističku sezonu, vjerujem da će ti podaci biti upravo takvi, ako ne i bolji, osobito iz Bavarske i Baden-Württemberga s kojima Hrvatska već desetljećima ima i posebne oblike i okvire suradnje kroz bilateralne komisije'', rekao je Plenković.
Naglasio je visoki stupanj suglasja između Njemačke i Hrvatske o nizu globalnih, europskih i regionalnih pitanja te izrazio zadovoljstvo što je kancelar Scholz odlučio nastaviti suradnju u okviru Berlinskog procesa koji okuplja zemlje jugoistoka Europe, čime je, kako je rekao, problematika zemalja zapadnog Balkana ostala na listi interesa Europske unije.
''Veselim se participaciji Hrvatske na konstruktivan način u tim sastancima, a prvi očekujemo krajem ove godine.''
EU jedinstvena i odlučna u pomoći Ukrajini
Glede ruskog napada na Ukrajinu, Scholz je istaknuo potrebu da Europska unija i dalje pokaže visoki stupanj jedinstva kako u političkom tako i u humanitarnom smislu te se zahvalio Hrvatskoj na angažmanu po tom pitanju.
"Zahvaljujemo se Hrvatskoj na primitku velikog broja izbjeglica iz Ukrajine", rekao je Scholz.
Hrvatski premijer je također istaknuo brzinu, jedinstvo i odlučnost Europske unije u reakciji na rusku agresiju na Ukrajinu, između ostalog i kroz dogovor oko šest paketa sankcija protiv Rusije, ali i kroz val solidarnosti i podrške Ukrajini i ukrajinskom narodu.
"Usuglasili smo se u političkoj osudi ovoga čina kojim je prekršeno međunarodno pravo, kojim su prekršene sve norme i vrijednosti međunarodnoga poretka uz koje stoje i Hrvatska i Njemačka. Nastavljamo s pružanjem pomoći u svakom smislu i spremni smo i dalje davati svoju potporu, kako financijsku tako i vojnu. Zato mi je drago da smo na ovom Europskom vijeću postigli dogovor o šestom paketu sankcija", rekao je predsjednik hrvatske Vlade.
Cilj Hrvatske – ulazak u Schengen i eurozonu 1. siječnja 2023.
Govoreći o ključnim koracima Hrvatske – prema članstvu u šengenskom prostoru i europodručju, istaknuo je da je Europska komisija i Europska središnja banka u svom izvješću o konvergenciji vrlo pozitivno ocijenila Program konvergencije hrvatske Vlade.
''Time se zaokružuje vrlo sustavan rad naše Vlade na provedbi Strategije za uvođenje eura koju smo prihvatili u svibnju 2018. godine, koju smo kroz Vijeće za uvođenje eura vodili na jedan transparentan i sustavan način s uključivanjem svih dionika i gdje smo nakon ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II i u Bankovnu uniju u srpnju 2020., s ovim izvješćem ušli zaista u ciljnu ravninu zadnjih institucionalnih koraka za članstvo Hrvatske u europodručju.''
Dodao je da ovakva jasna, čvrsta i snažna pozitivna ocjena Europske komisije čini jako dobru podlogu da najprije države članice europodručja, potom i države članice EU, budu isto tako pozitivnog mišljenja i da prema očekivanjima Hrvatska dobije konačnu odluku o članstvu u eurozoni već sredinom srpnja.
''Na taj način ispunit ćemo jedan od dva strateška cilja dublje integracije Hrvatske u Europskoj uniji. Drugi je šengenski prostor gdje smo također ispunili sve kriterije, dobili pozitivnu ocjenu Junckerove Komisije krajem 2019., potom prošle godine pozitivnu ocjenu Komisije Ursule von der Leyen kada smo još jednom od stručnjaka dobili ocjenu da je Hrvatska ispunila sve kriterije. Očekujemo u sljedećim danima, za vrijeme francuskog predsjedništva, da odluka o članstvu Hrvatske u šengenskom prostoru također dođe na dnevni red'', rekao je hrvatski premijer.
Ponovio je da je cilj i ambicija Hrvatske da članstvo u šengenskom prostoru i u europodručju bude realizirano 1. siječnja sljedeće godine.
''U tom pogledu imamo kontinuiranu i konzistentnu podršku Njemačke, osobito kancelara Scholza koji je u svojoj ranijoj ulozi ministra financija detaljno pratio cijeli proces i osobno je upoznat s hrvatskim postignućima", istaknuo je Plenković.
Stabilnost zemalja jugoistoka Europe
Scholz i Plenković razgovarali su i o situaciji u Hrvatskoj susjednim zemljama pri čemu je Hrvatska posebno zainteresirana za stabilnost zemalja jugoistoka Europe.
''Želimo da one ispune sve kriterije prema članstvu u Europskoj uniji i u tom pogledu im dajemo našu potporu. Imamo određena očekivanja, prije svega u svjetlu raspisanih izbora u Bosni i Hercegovini, želimo da se stvore svi preduvjeti za njihovu organizaciju, da se nastave napori kako bi se riješilo pitanje da ti izbori budu pošteni i pravični te da se na temelju takvog izbornog sustava svim konstitutivnim narodima nakon izbora omogući formirati vlast kako je predviđeno Ustavom, a to je aneks Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.''
Europska perspektiva zemalja zapadnog Balkana
Na sastanku Scholza i Plenkovića bilo je riječi i o nastavku Berlinskog procesa kojem je cilj približavanje zemalja regije zapadnog Balkana Europskoj uniji te su dali punu podršku nastojanjima tih zemalja za punopravnim članstvom.
Oba državnika su naglasila potrebu da pregovori Sjeverne Makedonije i Europske unije o punopravnom članstvu započnu što prije.
''Hrvatska već godinama snažno podržava i zagovara da Sjeverna Makedonija otvori pregovore o članstvu. Smatramo da je loše da jedna zemlja koja ima europsku ambiciju već punih 17 godina čeka da započne pregovore o pristupanju. Hrvatska je tu potporu davala kontinuirano i mislim da bi trebalo dati šansu Sjevernoj Makedoniji, a i Albaniji, da počnu te pregovore i da krenu naprijed prema EU. Mi ćemo im na tom putu i dalje pomagati'', kazao je Plenković.
Uloga Hrvatske u energetskoj neovisnosti zemalja srednje i istočne Europe
Hrvatska bi trebala odigrati posebnu ulogu bi u ostvarenju energetske neovisnosti zemalja poput Mađarske, Slovačke, Slovenije i Bosne i Hercegovine.
"Odlukom Vlade investirali smo u terminal za ukapljeni plin na Krku i želimo jednom brzom investicijom povećati postojeće kapacitete i tako doprinijeti diversifikaciji opskrbe. To je šansa da Hrvatska da potporu i Sloveniji i Bosni i Hercegovini, osobito kroz južnu interkonekciju, ali i prema Mađarskoj i dalje", rekao je Plenković dodavši da se isto može s malom investicijom učiniti i s JANAF-om.
Scholz je rekao da bi povećanje kapaciteta bilo važan signal za zemlje u regiji kada je u pitanju stvaranje većeg stupnja neovisnosti o ruskim energentima.
Premijer Plenković današnje je razgovore ocijenio vrlo konstruktivnima i korisnima, kao nastavak dijaloga i doprinos kancelara Scholza osobno da odnosi dviju zemalja budu još čvršći i snažniji te da gospodarska razmjena i ulaganja između Hrvatske i Njemačke budu još intenzivniji.
Hrvatski premijer radni posjet Berlinu završava susretom s predstavnicima hrvatskih iseljenika u zgradi veleposlanstva u Berlinu.
U delegaciji s premijerom u njemačkoj prijestolnici su boravili i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar financija Zdravko Marić.
