Parlament je 6. lipnja, objavio rezultate istraživanja Eurobarometra za proljeće 2023. prema kojima građani snažno podupiru demokraciju te su dobro informirani o sljedećim europskim izborima.
Godinu dana uoči europskih izbora, interes javnosti za njih osjetno raste. Većina građana (56 %) kaže kako ih zanimaju sljedeći izbori za Europski parlament, što je za 6 bodova više u usporedbi s podacima iz istog razdoblja 2018., odnosno jednu godinu uoči posljednjih izbora.
Oko dvije trećine ispitanika (67 %) izjavilo je da bi vjerojatno izašlo na europske izbore da se oni održavaju sljedećeg tjedna. Na slično pitanje postavljeno u istraživanju Eurobarometra u travnju 2018. godine, pozitivno je odgovorilo 58 % ispitanika. To znači da su građani trenutačno zainteresiraniji za europske izbore 2024. nego u istom razdoblju uoči europskih izbora 2019. U Hrvatskoj interes za izbore iskazuje 60 % građana, a njih 53 % odgovara pozitivno na pitanje bi li izašli na birališta, da se izbori održavaju idući tjedan.
Komentirajući rezultate istraživanja, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je istaknula: „Izbori su važni. Glasanje je vaša prilika da se založite za pitanja koja su vam važna. Pozivam sve građane, posebno naše mlade, da glasaju i tako odluče kako treba izgledati Europska unija u kojoj žele živjeti.“
Budući da su izbori jedan od temelja svake demokracije, europski građani smatraju da je upravo demokracija najvažnija vrijednost koju Europski parlament treba braniti. Za 37 % ispitanika prioritet je obrana demokracije, zatim slijede obrana ljudskih prava u EU-u i ostatku svijeta (28 %) te sloboda govora i mišljenja (27 %). Za hrvatske ispitanike najvažnija vrijednost je obrana ljudskih prava (28 %), a drugo mjesto dijele solidarnost među državama članicama EU-a i regijama te sloboda govora (po 25 %). Demokracija je na trećem mjestu s 24 %.
Čak 54 % ispitanika zadovoljno je načinom na koji demokracija funkcionira u Europskoj uniji. Među raznim aspektima demokracije u Uniji, građani su najviše zadovoljni slobodnim i poštenim izborima (70 %), slobodom govora (70 %) i poštovanjem temeljnih prava (66 %), dok su najmanje zadovoljni borbom protiv dezinformacija i korupcije. U Hrvatskoj zadovoljstvo načinom na koji demokracija funkcionira u EU-u iskazuje 53 % građana. Najbolje ocjenjuju područje slobode govora (61 %), medijsku raznovrsnost (57 %) te poštovanje temeljnih prava (56 %). Najmanje su zadovoljni time koliko političke stranke uzimaju u obzir interes njih kao građana (36 %) te borbom protiv korupcije (32 %).
U četvrtoj godini ovog saziva Europskog parlamenta građani prepoznaju vodeću ulogu EU-a u rješavanju niza kriza koje su obilježile to razdoblje. Velika većina ispitanika svjesna je da EU utječe na njihovu svakodnevicu. Njih 71 % dijeli to mišljenje, uključujući i petinu ispitanika (18 %) koja smatra da mjere EU-a „znatno” utječu na njihov život. Uloga Parlamenta također je prepoznata: 62 % ispitanika ističe kako su nedavno nešto pročitali, čuli ili vidjeli u medijima vezano uz Europski parlament. U Hrvatskoj je vidljivost Europskog parlamenta još veća, budući da je na isto pitanje pozitivno odgovorilo 70 % građana.
Potpora EU-a Ukrajini posebno se ističe kao postignuće kojim su građani ponajviše zadovoljni: 69 % ispitanika zadovoljno je mjerama potpore. Najviše razine potpore zabilježene su u Nizozemskoj (90 %), Švedskoj (87 %), Finskoj (87 %) i Irskoj (87 %). Najnižu razinu potpore iskazali su ispitanici u Slovačkoj (45 %) i Grčkoj (48 %) Ispitanici su također prilično zadovoljni djelovanjem EU-a u području zaštite demokratskih prava, poštovanja vladavine prava (64 %) i vanjske politike (54 %). Ispitanici u Hrvatskoj također su najviše zadovoljni potporom EU-a Ukrajini (72 %), a slijede aktivnosti vezane uz digitalnu agendu (59 %) te vanjsku politiku (57 %).
Posljedice mnogobrojnih nedavnih kriza vidljive su u stanju gospodarstva i financijskoj situaciji građana. Polovina ispitanika (50 %) primjećuje pad životnog standarda i očekuje da će se taj trend nastaviti i sljedeće godine. Gotovo trećina građana (29 %) kaže kako još nije primijetila pad standarda, no očekuje da će se to dogoditi tijekom iduće godine. Stoga su povećana i očekivanja za pronalaskom konkretnih rješenja. Skoro dvije trećine (65 %) ispitanika nije zadovoljno mjerama u vlastitoj državi za rješavanje krize troškova života, a njih 57 % nije zadovoljno mjerama EU-a usmjerenim na ublažavanje te situacije. U Hrvatskoj nacionalnim mjerama protiv inflacije nije zadovoljno 73 % građana, a EU mjerama 59 %.
U skladu s ovi pokazateljima, građani na razini EU-a žele da borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti bude prioritet Europskog parlamenta (38 %). Nakon nje slijede javno zdravstvo (33 %), borba protiv klimatskih promjena (31 %) te potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (31 %). U Hrvatskoj je borba protiv siromaštva također prepoznata kao gorući problem i to u još većoj mjeri nego na razini EU prosjeka pa tako 45 % ispitanika navodi da bi za Parlament to trebala biti prioritetna tema. Ali jednako važnim drže i potporu gospodarstvu (45 %). Slijede javno zdravlje (26 %), budućnost Europe (25 %), a zatim borba protiv terorizma i organiziranog kriminala (23 %).
Detaljni rezultati istraživanja mogu se pronaći ovdje.
Kontekst
Agencija Kantar provela je proljetno istraživanje Eurobarometra za Europski parlament u razdoblju od 2. do 26. ožujka u svih 27 država članica. Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) obavljeni su u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti. Obavljeno je sveukupno 26 376 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.
