Kao dio Europskog zelenog dogovora, s Europskim zakonom o klimi, EU si je postavila obvezujući cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. To zahtijeva da se trenutne razine emisija stakleničkih plinova znatno smanje u sljedećim desetljećima. Kao međukorak prema klimatskoj neutralnosti, EU je povećao svoje klimatske ambicije za 2030., obvezujući se na smanjenje emisija za najmanje 55% do 2030.
U prosincu su Parlament i Vijeće postigli privremeni dogovor o uspostavi novog fonda za pomoć ranjivim građanima koji su najviše pogođeni nestašicom energije i prometa. U početku će se fond financirati iz prihoda dobivenih prodajom 50 milijuna ETS emisijskih jedinica (procijenjenih na oko 4 milijarde eura). Nakon što proširenje ETS-a stupi na snagu, SCF će se financirati iz dražbi ETS II emisijskih jedinica do iznosa od 65 milijardi eura, s dodatnih 25% pokrivenih nacionalnim resursima (u iznosu od procijenjenih ukupno 86,7 milijardi eura).
Zastupnici u Europskom parlamentu i vlade EU također su se složili reformirati Sustav trgovanja emisijama kako bi se dodatno smanjile industrijske emisije i više ulagalo u klimatski prihvatljive tehnologije.
Sustav trgovanja emisijama EU-a (ETS), koji sadrži načelo "zagađivač plaća", u središtu je europske klimatske politike i ključan je za postizanje cilja klimatske neutralnosti EU-a. Određivanjem cijene emisija stakleničkih plinova (GHG), ETS je pokrenuo značajna smanjenja emisija u EU, budući da industrije imaju poticaj da smanje svoje emisije i ulažu u klimatski prihvatljive tehnologije. Emisije u ETS sektorima moraju se smanjiti za 62% do 2030. godine u usporedbi s 2005. godinom, što je jedan postotni bod više nego što je predložila Komisija.
