Legendarni pruski general, ratni strateg i filozof Carl von Clausewitz (1780-1831) u raspravama o ratu i politici, poučen analizama ratova i politike došao je do zaključka, da je „rat nastavak politike drugim sredstvima“. Ova njegova izreka vrijedi i danas, uz dopunu, da se ratne akcije stalno dopunjavaju političkim akcijama. Takvu praksu za sada uspješno primjenjuje predsjednik ruske federacije Vladimir Putin, koji kada ne može ostvariti prednost i ambicije na bojištu, onda pribjegava obećanjima, odgađanjima, i opsežnim dezinformacija o svojoj strani i o strani protivnika. To je njegova „originalna“ politika rata i „mira“.
Znamo da je ovoga ponedjeljka došlo do serije telefonskih razgovora glavnih aktera ukrajinske krize (Putin i Zelenski), glavnog pokretača akcija zaustavljanja rata u Ukrajini (Trump) i za sada pasivnih aktera iz kruga najmoćnijih državnika Europske unije i sve aktivnije Velike Britanije. Kao neki rezultati napora velikih ističe se vrijeme koliko je utrošeno na tim razgovorima, a efekti tog vremena prepuštaju se ratnoj magli u budućnosti. Svi na jednoj strani (zapadna Europa, Velika Britanija, Kanada i SAD) slažu se da se treba najprije dogoditi prekid vatre i najčešće spominju 30 dana kao vrijeme prekida rata koliko je najmanje potrebno, da se pokrenu pregovori o miru. Ali na drugoj strani Rusija (uz podršku azijskih prijatelja) sve čini da rat što duže traje, a da prekid rata dođe tek kada se zadovolji niz novih preduvjeta, koji se stalno množe. To je dobro razumio Zelenski, ali i sve zapadne države Baltika. Trump se za sada drži po strani i očekuje dogovor Rusije i Ukrajine.
Ovoga utorka predsjednik Zelenski pokušava prekinuti te dvojbe o tome kako doći do primirja te ističe, da je „za svaki format pregovora, ali Rusija mora prestati postavljati nerealne uvjete“. Njegove riječi potvrđuje i odobrava finski predsjednik Alexander Stubbo. Finska posebice ističe tvrdnje Zelenskoga da „Rusija pokušava kupiti vrijeme za nastavak rata i okupacije, dočim Ukrajina surađuje sa zapadnim partnerima kako bi izvršila pritisak na Moskvu“, da prihvati bezuvjetni prekid vatre.“Ako Rusija nastavi postavljati nerealne zahtjeve i potkopavati moguće ishode, moraju postojati ozbiljne posljedice“, rekao je ovoga utorka Zelenski, što praktično znači, da ono što je ukrajinskim ustavom zabranjeno ne može biti izvršeno. Zelenski ističe, da se ne može smanjivati teritorijalni integritet Ukrajine, stavljati državu u neutralnu poziciju nego u poziciju kandidata za Europsku uniju i NATO, te da se ne može smanjivati Ukrajinska vojska niti davati bilo kakve ustupke drugim državama, osim priznavanja europskih prava za status nacionalnih manjina. To svakako znači, da ni Krim ne može biti predmet nikakve rasprave i pregovora, a pogotovo ne one za „osvojene“ teritorije od strane ruskog agresora. Za takvo ukrajinsko stajalište imaju puno razumijevanje najutjecajnije države EU i Velika Britanija, te Kanada, ali je to razumijevanje za sada nije izraženo kod SAD s Trumpom na čelu. To je realni problem i možda glavna prepreka u ostvarenju cilja Ukrajine u ovoj teškoj ratnoj situaciji, koja ako se ne riješi povoljno za Ukrajinu onda postaje velika opasnost za Europu u cjelini, jer ruski apetiti za sada nemaju mjere.
Trump je u ponedjeljak rekao i poručio Ukrajini i Rusiji, da „moraju sjesti za pregovore kako bi zaustavile neprijateljstva i okončale oružani sukob“, ali to bi trebalo biti još prije početka pregovora. Potreban je pritisak na Moskvu, da tako postupi i prekine s ratnim operacijama u Ukrajini prije početka pregovora bez postavljanja bilo kakvih preduvjeta, a i Ukrajina je već više puta isticala da u pregovorima ne može biti predmet priznavanje „okupacije“ ukrajinskih teritorija, uključujući i 2014.godine zaposjednut ukrajinski poluotok Krim u agresiji Ruske vojske.
Nije isključeno da ipak počnu pregovori i prije rješenja prekida vatre, ali to nije dobro za pregovore, jer će prvo pitanje biti : prekid vatre ili prekid pregovora prije početka razmatranja drugih pitanja rata i mira u Ukrajini. Dobro je za dalji razvoj događanja što se pojačava pritisak na Moskvu, posebice od strane zapadnih saveznika. Ove srijede iz ureda predsjednika Ukrajine čitamo listu najaktivnijih država saveznika i prijatelja Ukrajine: Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija - kao najmoćnijih europskih država, te Finska, Norveška i Poljska kao vojno najaktivnije brane od Baltika i Sjevernog mora prema Rusiji.
Prvi puta spominje se država Vatikan kao moguće mjesto pregovora, uz Švicarsku, Tursku i Sloveniju. Prema najnovijim vojno-političkim analizama u SAD na potezu je dobra politička volja Rusije, uz napomenu da postaje sve uži prostor u vremenu čekanja i sve veća potreba i mogućnost novih i puno opsežnijih sankcija Rusiji.
Ivan Botteri
