Velika većina europskih šefova država odlučno je prihvatila apel francuskoga predsjednika Emmanuel Macrona: „Rusija mora bezuvjetno prihvatiti 30-dnevni prekid rata u Ukrajini“! Sve dakle zavisi od političke volje Rusije ili točnije od volje ruskoga predsjednika Vladimira Putina. Na uvodu nedavne pariške konferencije o podrški Ukrajini Macron je naglasio i značaj sankcija protiv Rusije zbog njezinog neodgovornog postupanja i potrebu da se o skidanju sankcija ne razmišlja, sve dok Rusija ne poštuje međunarodno pravo i kako toga još nema onda je „potrebna dodatna vojna pomoć Ukrajini“. Macron u takvom stajalištu prema Rusiji ima najveću podršku u britanskom premijeru Keiru Rodneyu Starmeru, koji nakon dobre provjere namjera u susretu kod američkoga predsjednika Donalda Trumpa, cijeni vrlo kritički ponašanje ruskoga predsjednika Putina, koji se u njegovim analizama pokazuje kao „neozbiljan sugovornik u mirovnim pregovorima.
Putin se igra s dogovorom o prekidu vatre na Crnome moru te i dalje izvršava uništavajuće napade baš na tom području“. Takvoj kritici ponašanja Putina pridružuje se i ukrajinski predsjednik Zelenski rekavši da „Moskva nastavlja s napadima i postavljanjem novih uvjeta u već postignutim dogovorima i tako potvrđuje, da Putin ne želi ići putem mira“.
Provjerene činjenice na bojištima obje strane potvrđuju, da se ne poštuje ni dogovor o nenapadanju energetskih infrastruktura i slobodne plovidbe u Crnom moru. Na oba područja su naprotiv pojačani napadi iz zraka. U Ukrajini se svakog dana bilježi nekoliko desetina mrtvih, više ranjenih i velika uništavanja civilnih objekata. Ukrajina i dalje gađa raketama ciljeve u raznim područjima Rusije. U ruskoj regiji Kursk i dalje se vode borbe i ruska vojska dovlači tamo svježe snage, među kojima i tri tisuće korejskih vojnika.
Ovdje se postavlja pitanje zašto se kao vrlo lako provjerene činjenice ne ostvari 30-dnevni prekid rata? Na izravna pitanja SAD, Ukrajine i EU, Rusija je odgovorila, da ne pristaje na bezuvjetni i potpuni prekid rata, nego za svaki slučaj prekida rata na određenim područjima postavlja uvjete, prije svega u zahtjevu za prekidom sankcija. Europska komisija je izravno upozorila Rusiju da „sankcije protiv Rusije ostaju na snazi sve do bezuvjetnoga povlačenja ruskih snaga iz Ukrajine“. Na takve odbojne reakcije Rusije počelo je sazrijevati u krugu oko Trumpa, da treba Rusija pokazati prihvatljivije ponašanje u rješavanju ove ratne krize, koja ima šire razmjere.
Putin je sa svojim stožerom tražio neki modus, s kojim bi prividno uvažio zahtjeve za nadzorom primirja, omogućio izvođenje ukrajinskih izbora i promjenu vlasti i mirovne pregovore tako da što duže traju s većom tolerancijom prekida. I taj njegov prijedlog, da bi „Ukrajina privremeno prešla pod upravu Ujedinjenih naroda i tako omogućila izbore i mirovne pregovore“, najodlučnije su odbacili u Kijevu. Predsjednik Zelenski je rekao da je to naprosto „pokušaj onemogućavanja mirovnih nastojanja za završetak rata, iako je poznato, da za vrijeme rata prema Ustavu Ukrajine izbori nisu dozvoljeni„.
Glavni tajnik OUN Antonio Guterres je reagirao na taj ruski prijedlog s riječima, da ne vidi „potrebe novih izbora pod nadzorom Ujedinjenih naroda. Ukrajina ima legitimnu vladu i tu vladu treba poštovati“, a takve su i reakcije iz sjedišta Europske unije, dočim predsjednik Trump uvažavajući legitimnost ukrajinske vlade sada prvi put malo kritičnije gleda i govori u odnosu prema do sada „dobrim namjerama Kremlja“, pa priznaje: „Vidim sada da bi Rusija mogla odugovlačiti u procesu zaključivanje primirja s Ukrajinom „.
Novo je u tom odnosu SAD i Rusije to što ove subote predlaže skupina vrhunskih američkih ekonomista, da „SAD uvedu univerzalne carine na prodaju ruske nafte i plina, što bi prisililo Putina na pregovore o miru jer bi SAD s tim potezom ostvarile milijarde dolara izvanrednih prihoda“.
O tome se jedno vrijeme nagađalo, ali izgleda da je Putinov izlet u smjenu ukrajinskih vlasti malo probudio američkog predsjednika. Koliko je sada s time stvarano povećana distanca između apetita Putina i Trumpa pokazat će možda neki novi potez Putina.
Zelenski ovu subotu uzima za primjer jedan od najvećih napada Rusije u ovome ratu na više regija Ukrajine s čak 170 bespilotnih letjelica, većinom Shaheda. Evo i njegove izjave kada je vidio velika razaranja i stradanja: „Rusija blati i izigrava nastojanja svijeta za očuvanje mira i nastoji produžiti rat i teror, jer još ne osjeća pravi pritisak. Diplomacija može djelovati, ali mora biti podržana s akcijama, koje jačaju naše borce i okupatoru uzimaju sredstva za nastavak rata“, rekao je ove subote predvečer ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
