U vrijeme vrhunca ratne krize u Ukrajini tri dana na uglednoj svjetskoj konferenciji o sigurnosti bilo je puno izjava o Ukrajini, o ruskoj agresiji i pregovorima, koji ako se započnu mogu stanje ratnih odnosa Ukrajina-Rusija približiti miru. Koliko i kako, to su pitanja na koja se pokušavalo odgovoriti u Münchenu.
Američki senator Lindsey Graham je predlagao, da ako Rusija ponovno napadne Ukrajinu, odmah Ukrajinu prime u NATO, ali dodaje: „Međutim danas članstvo Ukrajine u NATO savezu ne dolazi u obzir“. Što to znači? Da se ovoga senatora posluša, treba sačekati ponovni napad Rusije, pa da je kaznimo članstvom Ukrajine u NATO ili drugim riječima Ukrajina bi trebala još da mnogo krvari, da uđe u NATO, a ne da ulaskom u NATO dobije vrlo veliku branu, koja bi je štitila od ruskih napada.
Emisari Trumpa stvarali su prave zabune sa svojim proturječnim izjavama. Primjerice specijalni izaslanik Trumpa za Ukrajinu Keith Kellogg je najprije rekao da, po njemu „Europska unija neće biti fizički zastupana na pregovorima o miru u Ukrajini, a SAD će djelovati kao posrednik u mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije“. To je od početka do kraja potpuno neprihvatljivo za Europsku uniju, a još više za Ukrajinu. Samo logički osvrt na ulogu SAD kao posrednika isključuje tu državu kao saveznika jedne strane. Ali da ne nagađamo, recimo što o tome kaže ukrajinski predsjednik Zelenski: “Ukrajina će odlučiti, tko će sjediti za pregovaračkim stolom. Rat je na ukrajinskom teritoriju“.
O tome koliko će trajati rat u Ukrajini, ukrajinski predsjednik je rekao: „Ako partneri ne budu pomagali bit će teško i dugo će trajati. Vjerujem da može Ukrajina pobijediti u ovom ratu, ali moraju nam saveznici dati takvu moć, da istjeramo agresora“.
O tome da treba prekinuti rat nema dileme, ali o tome kako spriječiti rat, prije konačnoga rješenja sukoba Rusije i Ukrajine nema rješenja. U pitanju je dakle moć Ukrajine. Svima je jasno, da je članstvo u NATO ta moć, ali se svi ne slažu, da sada Ukrajina dobije tu moć. U tome prednjači SAD kao glavna kočnica ulasku Ukrajine u NATO. Logični i pravi zaključak konferencije bio je, da za problem europske sigurnosti glavnu riječ moraju imati voditelji europskih država.
Uslijedio je poziv francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona, da se u ponedjeljak o europskoj sigurnosti i ratu u Ukrajini sastanu u Parizu samo voditelji europskih država na neformalnome vrhu i to zbog jasno iskrsnule bojazni, da će o završetku rata u Ukrajini pregovarati samo SAD i Rusija i da će iz tih pregovora biti isključena Europa s Ukrajinom.
Macron i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas su postigli dogovor, da se na susretu u Parizu razmotri kako može Europska unija doprinijeti trajnom miru u Ukrajini i ujedno se pobrinuti za svoju sigurnost. To se može postići jedino tako, ako EU bude sudionik pregovora o miru u Ukrajini, a ne da čeka dogovor Rusije i SAD i poslije toga snosi teret izvršenja njihovog dogovora bez EU i bez Ukrajine.
Za sada se zna, da će na ovom radnom susretu sudjelovati predsjednici vlada Njemačke, Poljske, Italije, Španjolske, Nizozemske, Danske i Velike Britanije, pored predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Europskoga vijeća Antonia Coste i generalnoga tajnika NATO Marka Ruttea. Ne isključuje se nastavak tog susreta u drugim dogovorenim oblicima. Jedino tako se, prema mišljenju većine u EU može doći do rješenja za Ukrajinu, kao žrtvu ruske agresije. Posebno je kod toga vrijedno naglasiti nastup britanskoga premijera Keira Starmera, koji je rekao, da je „ovo trenutak, koji se događa samo jednom na generaciju. Europa mora preuzeti veću ulogu u NATO savezu“. Da podsjetimo, to govori premijer države, koja nije članica EU!
Naravno o svemu tome bilo je više riječi s Kajom Kallas, koja je izjavila da „Europa ostaje jedinstvena u svojoj podrški Ukrajini i u jačanju europske sigurnosti. Uskoro ćemo pripremiti nove inicijative s kojima ćemo nastaviti djelovanje u tom cilju“. Dobro je tome dodati i sudjelovanje komesarice širenja EU Marte Kos, koja je opunomoćena u EU za obnovu Ukrajine.
Evo kako ona vidi ovu krizu zapadnih saveznika: „Mir, slobodu i blagostanje možemo ostvariti samo, ako ih branimo sa slobodnom i jakom Ukrajinom, koja će biti dio udružene Europe“. Nezavisno od toga saznaje se, da će u ovom tjednu u Saudijskoj Arabiji biti sastanak američkog državnog tajnika Marca Rubie i visokih ruskih predstavnika, gdje će se raspravljati o završetku rata u Ukrajini i pripremati susret Trump-Putin. Utoliko je ovaj sastanak u Parizu važniji da usmjeri cjelokupnu aktivnost u Europi prema trajnome rješenju sadašnje ratne krize u Ukrajini. S ovakvim djelovanjem SAD dogodilo se veće i prijeko potrebno jedinstvo većine država EU, s čime su pozicije ukrajinske strane u pregovorima s Rusijom bitno ojačane.
