Današnji svijet prepun je proturječnosti. S jedne strane mali broj iznimno bogatih ljudi, s druge strane ogromna vojska gladnih, na rubu preživljavanja. U sredini je tzv. srednja klasa koja iz dana u dan postaje sve siromašnija i marginalizirana. Iznimno bogate uglavnom svrstavamo u tzv. elitu (ne onu pravu već samoprozvanu). Njih karakterizira psihopatska želja za vladanjem, kao i smanjivanjem svjetske populacije. Svoje ciljeve i „projekte“ obrazlažu (pseudo)znanošću. O takvoj znanosti se danas, međutim, ne raspravlja, već se uzima zdravo za gotovo. Tzv. elita se hvali filantropskim, dobrotvornim radom. Malotko danas vjeruje u takvu filantropiju pogotovo kad se uzme u obzir da ulaganje u tzv. filantropske projekte služi zapravo da bi im se još više napunili džepovi. Neću ulaziti u porijeklo basnoslovnih iznosa koje ti ljudi posjeduju niti u vrijednost tog novca. Ograničit ću se na promašene, bolje reći licemjerne ciljeve današnje filantropije koja je sramotna nuspojava naše civilizacije.
Pogledajmo što riječ filantropija označava. To je oblik altruizma koji se sastoji od "privatnih inicijativa, za javno dobro, usmjerenih na kvalitetu života". Filantropija je u suprotnosti s poslovnim inicijativama, koje su privatne inicijative za privatno dobro, usmjerene na materijalnu korist; te s vladinim nastojanjima, koja su javne inicijative za javno dobro, posebno usmjerena na pružanje javnih usluga. Stoga je filantropija doista nešto lijepo i važno za društvo i zaslužuje pohvalu svugdje gdje se provodi u ovom obliku. Odmah moram napomenuti da ovdje razmatram samo one najpoznatije, moćne tzv. filantropske organizacije o kojima se danas najviše govori a koje to nisu u svojoj suštini. Masa manjih dobrotvornih udruga itekako ispunjavaju svoje zadaće, no ove o kojima je riječ bacaju tamnu sjenu na pojam filantropije.
Pogledajmo nadalje što pojam licemjerja znači. Dovoljno je pogledati što o tome kaže Wikipedija: licemjerje, dvoličnost ili hipokrizija je ljudska osobina u kojoj pojedine osobe ili skupine navode da se drže pojedinih vjerovanja, standarda, kvaliteta, vrlina, ponašanja, vrijednosti ili nekih drugih karakteristika, a u stvari njih sustavno krše. Označava nemoralno ponašanje kojem se osoba predstavlja drugačije nego što je u stvarnosti.
Svjesni smo činjenice da velik dio novca poreznih obveznika završava u privatnim džepovima manjine. To se odnosi i na velike tzv. filantropske organizacije koje npr. financiraju političare, stranke, medije pa i cjepiva neispitane i sumnjive tehnologije kako bi spremili profit u svoj džep. Pritom ih nije briga što velik broj ljudi u svijetu pati, s jedne strane zbog štetnih i neispitanih tzv. cjepiva koje 'filantropski plasiraju', a s druge strane zbog gladi i malnutricije. Ne samo da se ovdje radi o licemjerju neslućenih razmjera već i o kriminalu koji se za sada još uvijek tolerira. Da su razne organizacije i zaklade tipa Bill & Melinda Gates, Rockefellerova zaklada, Welcome Trust, GAVI , UNICEF, UN, WEF, WHO itd. doista filantropske, tada bi najprije rješavali pitanje infrastrukture koja koristi ljudima, pitanja gladi, droge i sl. i to za puno manje iznose od onih koje ulažu u neprovjerena cjepiva, u sumnjivu hranu i neprovjerene često puta sulude znanstvene projekte, medije, političare. Zanimljivo je kako WHO ležerno prelazi preko činjenice da milijuni ljudi umiru od gladi, a s druge strane rade sve na tome da kao pretežno privatna organizacija budu jedinstvena svjetska vlada koja donosi odluke o 'ubrizgavanju' svakojakih proizvoda u ljude sumnjive svrhe i učinaka.
Podaci su neumitni. Iako se ponešto razlikuju od izvora do izvora, ipak su vrlo rječiti. Tako npr. prema jednom izvoru svaki dan između 7,750 i 15,345 ljudi umre od gladi i pothranjenosti, prema izvješću Oxfama iz 2021. godine. To znači da čak 11 ljudi umre od gladi svake minute. Oxfam je britanska konfederacija 21 nezavisne dobrotvorne organizacije koja se fokusira na smanjenje globalnog siromaštva, osnovana 1942. godine, a vodi je Oxfam International. Prema drugom izvoru svaki dan 25 000 ljudi, uključujući više od 10 000 djece, umire od gladi i srodnih uzroka. Loša prehrana i glad odgovorni su za smrt 3,1 milijuna djece godišnje. To je gotovo polovica svih smrtnih slučajeva djece mlađe od 5 godina. Prema podacima Aljazeera.com glad ubija jednu osobu svake 4 sekunde.
Procjenjuje se da čak 19.700 ljudi umire od gladi svaki dan. “Danas je na zemlji bogatstvo vrijedno 400 bilijuna dolara, a činjenica da 9 milijuna ljudi umire od gladi svake godine...dovodi do jednostavnog zaključka „Sram nas bilo“.
U otvorenom pismu obraćajući se svjetskim čelnicima koji su se nedavno okupili u New Yorku na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, 238 organizacija iz 75 zemalja izrazilo je bijes zbog vrtoglavog porasta razine gladi. "Nevjerojatnih 345 milijuna ljudi sada doživljava akutnu glad, broj koji se više nego udvostručio od 2019.", rekli su u priopćenju. “Unatoč obećanjima svjetskih vođa da više nikada neće dopustiti glad u 21. stoljeću, glad je ponovno neizbježna na primjer u Somaliji. Širom svijeta, 50 milijuna ljudi je na rubu gladi u 45 zemalja”.
"Užasno je da uz svu tehnologiju u poljoprivredi i tehnikama žetve danas još uvijek govorimo o gladi u 21. stoljeću", rekla je u izjavi Mohanna Ahmed Ali Eljabaly iz Jemenske udruge za brigu o obitelji, jedna od potpisnica pisma. “Ne radi se o jednoj zemlji ili jednom kontinentu i glad nikada nema samo jedan uzrok. Ovdje se radi o nepravdi cijelog čovječanstva”.
"Ne smijemo čekati više ni trenutka da se usredotočimo na pružanje hitne hrane koja može spasiti život i dugoročne podrške kako bi ljudi mogli preuzeti kontrolu nad svojom budućnošću i brinuti za sebe i svoje obitelji." Globalna kriza gladi potaknuta je svačim pomalo: siromaštvom, socijalnom nepravdom, sukobima, gospodarskim šokovima". Tome su sigurno pridonijeli i „pandemija“ koronavirusom, rat u Ukrajini jer je to povećalo cijenu hrane. Rusija i Ukrajina su treći i četvrti najveći svjetski izvoznici žitarica, dok je Rusija također ključni izvoznik goriva i gnojiva. Rat, koji još uvijek traje prekinuo je njihov izvoz, gurnuo svjetske cijene hrane na rekordne razine i izazvao prosvjede u zemljama u razvoju koje se već bore s naglim porastom cijena hrane zbog problema u opskrbnom lancu povezanih s COVID-19.
Moćnici, ljudi s novcem mogli bi to promijeniti vrlo malim intervencijama koje su mnogo jeftinije od novaca koji se troši na korupciju, društveni inženjering ili lobiranje. Da bi to učinili morali bi se udružiti kako bi bolje odgovorili na trenutne krize. Upravo ti ljudi licemjerno ulažu novac u projekte koji im donose veliku dobit ili reklame dok im do gladnih i umirućih uopće nije stalo. O kojoj se ovo filantropiji radi i zašto društvo to dozvoljava?! Ilustracije radi, na temelju godišnjih ažuriranih podataka o lobiranju dostavljenih Registru transparentnosti EU-a, preko 40 farmaceutskih korporacija izvijestilo je da zajedno troše do 25,3 milijuna eura godišnje na lobiranje. Nadalje, Big Pharma lobističke skupine potrošile su dodatnih do 10,7 milijuna eura godišnje te do 14,9 milijuna eura godišnje na konzultantske lobiste u Bruxellesu kako bi utjecali na donošenje odluka u EU (izvor: https://corporateeurope.org/en/2021/05/big-pharmas-lobbying-firepower-brussels-least-eu36-million-year-and-likely-far-more ). Stoga bi trebalo za početak početi koristiti ispravne riječi za postupke kojima svjedočimo, to je prvi korak u promijeni društva. Stoga ove ljude koji sudjeluju u takvim interakcijama, kompanije, multinacionalke i sve slične subjekte koji sebe nazivaju filantropskim organizacijama ili koje provode filantropske aktivnosti a to nisu, treba početi zvati imenima koji odgovaraju njihovim aktivnostima i svrsi. Postoji niz pojmova koji bi mogli tomu odgovarati, primjerice, paraziti, kriminalci, licemjeri i slično. Prepuštam čitatelju da razmisli i odabere najbolji pojam za sebe.
https://epoha.com.hr/2023/07/01/licemjerje-filantropskih-udruga-ili-kako-strpati-sto-vise-novca-u-dzep-pod-krinkom-brige-o-zdravlju-svjetske-populacije/
Licemjerje filantropskih udruga ili kako strpati što više novca u džep pod krinkom brige o zdravlju svjetske populacije
