Vrijeme bijele slane žetve netom je završeno. Ranu jesen obilježava kraj razdoblja prikupljanja soli i u jednoj od najstarijih solana na Mediteranu, solani u Ninu. Iz slanih, morskih polja nastaju i rastu brežuljci soli, začina toliko vrijednog da ga se spominje i kao sinonim stvarnih vrijednosti čovjekova života. (Naslovna fotografija: Priča o soli, Ivo Pervan)
Foto: Panorama polja soli u Ninu, Velid Jakupović
Sveprisutna sol u moru oku je nevidljiva sve do trenutka kada vještinom i znanjem iz nevidljivog prelazi u vidljivo i opipljivo stanje. Kakav neobičan i fascinantan proces.
Foto: Branje soli, Marija Dejanović
On započinje u proljeće kada se morskom vodom pune skupine bazena ninske solane. Bazeni su zapravo polja od mora, otvorena suncu i vjetru koji ih „obrađuju“ dok ne budu spremna za vrijedne ruke radnika ninske solane.
Foto: Priča o soli, Ivo Pervan
Četiri skupine bazena proizvode sol isparavanjem dok se u petoj skupini odvija proces kristalizacije.
Foto: Priča o soli, Ivo Pervan
Ranim jutrom, dok sunce izlazi, a vjetar ne dolazi, s površine ugušćene morske vode „ubire“ se cvijet soli. Na dnu bazena ostaje prirodna kristalična sol koja se ručno skuplja tijekom više od 60 dana koliko prosječno traju „slane žetve“.
Foto: Solana Nin, Marin Stulić
Duga je to i naporna žetva koju grije sunce i obavija vjetar, što prikupljanje soli iz mora čini jednako „rudarski“ teškim kao da je iz kamena. U ninskoj solani vrijedne ruke radnika nisu zamijenili strojevi, pa se sol prikuplja i pakira ručno. Sol je onakva kakvu je darovalo more, čista, prikupljena, spremljena i spremna za novi život u bezbroj užitnih kombinacija.
Foto: Marija Dejanović
Ninsku sol nepogrešivim osjećajem za vrijednost, otkrili su još Rimljani ostavivši u Ninu zapornicu koja i danas stoji u ninskim poljima soli kao mali muzej in situ i svjedoči o 2000 godina dugoj povijesti ninske soli. Teška povijest Nina zaustavila je proizvodnju na pet stoljeća, ali Nin i sol opstaju.
Foto: Solana Nin, Marin Stulić
Tijekom tog nestvarno dugog razdoblja kada čovjek nije prikupljao sol, biljni i životinjski svijet solane sačuvao je slana polja za neka bolja vremena. Suživot kakvim samo priroda čovjeka može nagraditi i suživot koji traje i danas. Ninska laguna poznata je i kao stanište za preko 240 vrsta ptica koje će vam biti neizbježno veselo društvo u šetnji ninskim poljima soli. Vlastelica je možda i vladarica slanih polja u kojima se hrani, pa time i gnijezdi. Račić slaničar dovoljan je razlog da vlastelica ne napušta ninsku solanu.
Foto: Festival soli, Ivo Pervan
Rijetko zabilježena ornitološka raznolikost nadopunjuje i oplemenjuje posjet Solani Nin koju je moguće obići u tri tematske ture: Poučna staza soli, Kuća soli i Iskustvo solara.
Foto: Priča o soli, Ivo Pervan
Kuća soli hommage je svim radnicima, njihovim obiteljima, prirodi, pticama, gradu i ljudima koji su živjeli za solanu i od solane. Vrijednost kakvu čuva ninska sol bilo je moguće sačuvati samo nepokolebljivim radom generacija radnika, ali i vizijom ljudi koji osjećaju i čuvaju ovaj jedinstveni dar prirode. Koliko kreativnosti pruža ovaj dar prirode moguće je vidjeti u Muzeju soli i suvenirnici Solane Nin.
Foto: Priča o soli, Ivo Pervan
U suvenirnici možete pronaći kozmetiku, delikatese, šarene cvjetove soli… šarenilo života nastalo iz bijele čistoće. Čiste soli i čistih srca. Muzej suvremenijeg izričaja i doživljaja soli nalazi se pored povijesnog i tako su i simbolički u sadašnjosti spojeni prošlost i budućnost solane i kraljevskog grada Nina.
Foto: Solana Nin, Marin Stulić
Teško je i zamisliti što se sve promijenilo u dvije tisuće godina, no sol i dalje treba isto: sunce, Jadransko more i buru s Velebita. Uz iste sastojke već tisućljećima ninska sol daruje istu kvalitetu. Kako onda njome ne posoliti život… Dani otvorenih vrata u jednoj od najstarijih solana na Mediteranu održavaju se danas 21. rujna i sjajna su prigoda za posjet solani i niskim poljima od mora.
Foto: Ana Glavan
