Zdrava močvarna područja pružaju osnovne usluge ekosustava kao što su visokokvalitetna pitka voda, zalihe hrane, reguliraju mikroklimu i klimu, ali također predstavljaju učinkovite ponore i iznimna skladišta ugljika te ublažavaju negativne učinke ekstremnih klimatskih događaja poput suša i poplava. Riječ je i o prirodnim vodospremama, koje kvantitativno obogaćuju podzemne vode i daju najveći dio slatke vode, te prirodnim pročistačima, koje nazivamo i " bubrezima krajeva ", ističu u povodu ovogodišnjega Svjetskog dana močvara i vlažnih staništa u Ministarstvu prirodnih resursa i prostora Slovenije. Naime iznimno važan podatak je da je u posljednjih 300 godina u svijetu izgubljeno prosječno 20 posto močvarnih područja, a ta je brojka drastično veća u Europi, koja ih je izgubila više od polovice. U mnogim europskim zemljama gubitak je čak 75%.Među ugroženim vrstama ovih staništa su i žabe pa se svake godine zadnje subote u travnju obilježava Svjetski dan žaba. Dan je to kad se ljudi podsjećaju koliko su nam žabe važne i koliko su ugrožene. (FOTO:bMeđimurska priroda)
Močvare su područja koja se stalno ili povremeno navodnjavaju, a u našoj bližoj okolini najčešće su poznata kao močvare, niske močvare, tresetišta, slane močvare, poplavne močvare, poplavne šume, slane lagune, poplavna područja rijeka i močvara. Izložene su tri puta bržem nestajanju nego šume, navode u ministarstvu. Više od 80 posto ih je nestalo od 1700. godine, a više od 35 posto od 1970-ih.
Time se broj biljnih i životinjskih vrsta u kopnenim močvarama smanjio za 81 posto, a u obalnim i morskim močvarama za 36 posto. Među razlozima nestanka močvarnih staništa su ljudske aktivnosti, poput isušivanja i nasipanja močvarnih staništa za potrebe poljoprivrede i graditeljstva, onečišćenje voda i sječa močvarne vegetacije te prekomjerno iskorištavanje resursa, istaknulo je ministarstvo, dodajući da su posljednjih desetljeća također sve više ugrožene klimatskim promjenama i širenjem invazivnih stranih vrsta.
Na važnost revitalizacije močvarnih područja ukazao je i WWF. Kako je priopćeno iz organizacije, petogodišnjim projektom Revitalizacija europske Amazone, koji se provodi na području pet-državnog UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, revitalizirat će se različiti ekosustavi na četiri lokacije.
„Ulaganjem u obnovu rijeka, močvara i tresetišta ulažemo u budućnost otpornu na klimu, a jako smo sretni što su to prepoznali naši donatori koji su odlučili uložiti u obnovu Mure, Drave i Dunava. u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji i Srbiji", naglasila je Ivana Korn Varga iz WWF Adria. U Sloveniji će se obnoviti močvarne livade uz rijeku Muru, gdje će se kroz tradicionalno stočarstvo u suradnji s lokalnim poljoprivrednicima, lokalnim vrtićima i školama uspostaviti model kružnog gospodarstva, dodaju.
Bubrezi krajolika - močvare - nestaju tri puta brže od šuma, a koliko su važni za europsku Amazonu
Prema njima, čak 40 posto svih vrsta i više od milijardu ljudi na svijetu živi u močvarnim staništima, čija dobrobit izravno ovisi o tim staništima. Zato su ovakva ulaganja iznimno važna za europsku Amazonu na čijem području živi oko milijun ljudi. Samo tako se možemo suočiti s klimatskom krizom i krizom gubitka bioraznolikosti i postići održivi razvoj, ističe Korn Varga.
-Radi na preokretu trenda degradacije močvarnih staništa i brizi o njihovoj obnovi, najavio je ministar prirodnih resursa i prostora Uroš Brežan, dodavši da se močvarna staništa dobrim dijelom obnavljaju kroz projekte za područja Natura 2000 koji se sufinanciraju iz sredstava državnog proračuna i raznih europskih financijskih mehanizama.
U sklopu projekata Natura Mura i Drava trenutno je u tijeku najopsežnija renaturacija riječnih močvara u Sloveniji. Renaturacije rijeka Mure i Drave uključuju obnovu poplavnih šuma, močvarnih livada, močvara i većih bara, obnovu pobočnih rukavaca i opsežnu revitalizaciju riječnog korita, pojasnio je Brežan.
Slovenija također ima nekoliko međunarodno važnih močvara Ramsarske konvencije. Među njima su Sečoveljske soline, Škocjanske jame te Cerkniško jezero s Križnom jamom i Rakovim Škocjanom.
Važnost močvarnih staništa i klimatske promjene
Na važnost koju imaju močvarna područja upozoravaju i u Hrvatskoj pa u Javnoj ustanovi Priroda u Varaždinskoj županiji navodeći močvarna staništa kao jedna od najvažnijih oaza biološke i krajobrazne raznolikosti, te ističu: - Uz ta je staništa vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja, zbog čega ona predstavljaju važnu genetsku zalihu biološke raznolikosti flore i faune na globalnoj razini. To su najproduktivniji ekosustavi na svijetu za koje je karakteristična kombinacija pitke vode, velike količine nutrijenata i velike primarne produkcije.
U prošlosti su uz močvare vezani raznovrsni negativni epiteti (kao što su vlažna, smrdljiva i raspadajuća staništa), a zbog plodnog tla često ih se isušivalo. U novije je vrijeme ipak prepoznata važnost i pozitivan učinak močvarnih staništa u kontroliranju poplava, obnavljanju podzemnih voda, učvršćivanju tla, zaštiti od vremenskih nepogoda u obalnom području, pročišćavanju vode i slično.
Danas su močvarna staništa jedna od najugroženijih u svijetu te se štite međunarodnim sporazumom Ramsarskom konvencijom o močvarnim staništima, a među zemljama potpisnicama nalazi se i Republika Hrvatska. Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se 2. veljače svake godine, a ove je godine posebni naglasak stavljen na važnost močvarnih staništa u borbi s klimatskim promjenama (više na https://www.worldwetlandsday.org/en/events).
Ta važnost proizlazi iz činjenice da je gotovo 90% prirodnih katastrofa povezano s vodom, pri čemu se misli na poplave, suše, uragane i potrese. U kopnenim područjima močvarna staništa imaju „funkciju spužve“, jer upijaju i skladište velike količine padalina te na taj način sprečavaju poplave. Važnost močvara je i u skladištenju ogromnih količina ugljikovog dioksida (čak dvostruko više od svih svjetskih šuma zajedno), te se zbog toga smatraju najznačajnijim spremnicima ugljika na svijetu.
U Hrvatskoj se na tzv. Ramsarskom popisu (odn. popisu vlažnih područja od međunarodnog značaja) nalazi pet područja: parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, planirani park prirode – Delta Neretve te posebni ornitološki rezervat – ribnjaci Crna Mlaka. Brojna močvarna i vlažna staništa nalazimo i u Varaždinskoj županiji, posebno uz rijeke Dravu, Plitvicu i Bednju, te vas ovim putem pozivamo na njihovo očuvanje.
