Plenković sudjelovao na sastanku na kojem se raspravljalo o mogućnosti prekida vatre, teritorijalnom integritetu Ukrajine, europskoj ulozi u mirovnim pregovorima i daljnjim sankcijama Rusiji.
U Berlinu je 19. studenoga održan sastanak Koalicije voljnih, na inicijativu njemačkog kancelara Friedricha Merza, na kojem su sudjelovali predstavnici brojnih država koje podupiru Ukrajinu. Među njima je bio i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković. U središtu razgovora bili su nastavak potpore Ukrajini, mogućnost postizanja prekida vatre te stvaranje uvjeta za pravedan, održiv i trajan mirovni sporazum.
Jedna od glavnih tema bila je uloga Europe u budućim mirovnim pregovorima. Nakon razgovora u Dublinu dogovoreno je da će europske interese u pregovorima predstavljati pet država: Njemačka, Francuska, Ujedinjena Kraljevina, Poljska i Italija, uz predstavnika europskih institucija.
Sudionici sastanka razmotrili su daljnje korake kojima bi se intenzivirali mirovni pregovori, ali i mogućnost usklađivanja različitih pristupa završetku rata. Pritom je posebno istaknuto načelo poštovanja teritorijalnog integriteta Ukrajine, uz nastojanje da se što prije postigne barem privremeni prekid vatre.
Trump izrazio optimizam oko mogućnosti postizanja mira
O razgovorima koji su se toga dana vodili u Kini izvijestili su američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner, a telefonski se sudionicima sastanka pridružio i američki predsjednik Donald Trump. Prema riječima premijera Plenkovića, Trump je izrazio pozitivne dojmove o mogućnosti postizanja mira u Ukrajini, ali uz uvjet daljnjeg angažmana svih uključenih strana, osobito Europske unije.
Plenković je pritom upozorio da je do mirovnog dogovora još dug put te da će biti potrebno poduzeti niz dodatnih koraka i održati brojne razgovore.
Hrvatska je na sastanku ponovila svoju potporu Ukrajini, njezinu teritorijalnom integritetu i pružanju vojne pomoći, kao i spremnost na zajedničko djelovanje u okviru Europske unije.
Razgovaralo se i o novom, 22. paketu sankcija Rusiji, koji bi se trebao naći na dnevnom redu budućih europskih rasprava.
Financiranje Ukrajine i europska sigurnost
Među važnim pitanjima bilo je i osiguravanje dugoročne financijske potpore Ukrajini, kako za funkcioniranje države, tako i za njezine obrambene potrebe.
Posebno se raspravljalo o tome kako uskladiti poštovanje međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta Ukrajine s pragmatičnim nastojanjima da se što prije zaustave ratna djelovanja. Jedna od tema bila je i ruska inicijativa za preispitivanje cjelokupne europske sigurnosne arhitekture, što je, prema Plenkovićevim riječima, na sastanku ocijenjeno neprihvatljivim.
Hrvatski premijer ocijenio je da su sudionici sastanka imali vrlo bliske stavove te da nije bilo značajnijih razmimoilaženja među nazočnima. Ipak, napomenuo je da na sastanku nisu sudjelovale sve članice Europske unije te da među europskim državama postoje i drukčiji pristupi.
Glavna poruka berlinskog sastanka bila je nastavak zajedničkog djelovanja u potpori Ukrajini, uz nastojanje da se diplomatskim putem otvori prostor za prekid vatre i postizanje mirovnog sporazuma koji će poštovati načela međunarodnog prava.