Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj u subotu, 2. srpnja pridružio se brojnim sugrađanima iz Varaždina i okolnih župa na 333. zavjetnom hodočašću u Mariju Bistricu koje je predvodio varaždinski biskup mons. Bože Radoš.
„Kad vidite kako danas iz Varaždina više stotina ljudi zajedno, najviše iz duhovnih motiva, kreću na hodočašće prema nekom svetom mjestu, ne možete ne osjetiti mir, nadu i spokoj koji su nam u ovim vremenima i najpotrebniji. Upravo zbog toga duboko cijenim i podržavam tradiciju hodočašća u Mariju Bistricu koje traje već 333 godine, najstarije je u Hrvatskoj, a okuplja uistinu sve generacije naših sugrađana. Svatko može živjeti u skladu sa svojom vjeroispovijesti, no nikad time ne narušavati tuđa prava i slobode i to bi trebao biti zajednički nazivnik svih nas i ono za čime težimo. Zahvaljujem organizatorima iz župe sv. Josipa i čestitam mojim Varaždinkama i Varaždincima koji su prehodali, neki i pretrčali put do Marije Bistrice, a znatan broj njih išlo je i biciklima.“ – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj.
Kip Majke Božje Bistričke datira s kraja 15. stoljeća, a pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njezina tamna boja nije izvorna. Kasnogotički drveni kip bistričke Bogorodice rad je pučkog majstora. Kip je najprije bio smješten u prasvetištu na Vinskom vrhu, a onda 1545. godine zakopan u župnoj crkvi u Mariji Bistrici i otkriven 1588. godine; ponovo zaboravljen i zazidan, pronađen je drugi puta 15. srpnja 1684. godine. Slijedeći dan, u nedjelju, 16.srpnja 1684.godine, Magdalena Paulec, plemkinja i patron župe, donijela je u bistričku crkvu svoju uzetu kćerku Katarinu koja je nošena oko oltara tri puta, čudesno ozdravila. Istog dana u turskoj Kaniži (Ugarska) ukazala se sedmorici utamničenih kršćana Blažena Djevica Marija i rekla im: "Nemojte se dječice bojati, nego imajte pouzdanje. Ja sam 40 i više godina bila slijepa, a danas sam primila vid u Bistrici. Zagovorite se poći onamo i bit ćete oslobođeni." Doskora je oslobođena od Turaka Kaniža i cijela Ugarska.Od toga dana traju neprekinuta hodočašća u Mariju Bistricu. Od 1688. do 1786. godine zabilježeno je 1109 čudesnih događaja koji su priznati tek poslije pomnih istraživanja i pouzdanih svjedoka. Selidba kipa, njegovo skrivanje i dva našašča budila su vjeru u njegovu čudotvornu moć.
