Čaša vina ključan je dio mediteranske prehrane kao jedne od najzdravijih na svijetu, a izmjena dopuštene količine alkohola u krvi vozača na 0,0 bila bi dodatan udar u nikad težim godinama za vinski sektor.
Novi Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa 2020. do 2030. dodatan je udar na vinare i vinogradare. Prema pisanju medija predlaže se promjena graničnih vrijednosti dopuštene količine alkohola u krvi vozača i to na 0,0 promila i njezina bi provedba mogla početi već ove godine, a najdalje 2023. Vinari i vinogradari Istre podržavaju odgovorno konzumiranje alkohola i zalažu se da na snazi ostane sadašnja regulativa koja dopušta 0,5 promila alkohola u krvi uz iznimku profesionalnih i mladih vozača za koje i dalje treba vrijediti 0,0 promila.
„Uz koronakrizu kojoj se ne vidi kraja i prosječan pad prodaje vina u istarskim vinarijama od 30 posto, ovo bi mogao biti dodatan udar na naš sektor. Istra se kvalitetom vina i ponudom pozicionirala kao vrhunska eno-gastro destinacija i smatramo da bi naša zemlja trebala uskladiti Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa s europskim vinskim zemljama poput Italije i Francuske u kojima je dozvoljeno 0,5 promila, dok je primjerice u Velikoj Britaniji dozvoljeno 0,8 promila u krvi“, ističe Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre.
I prof. dr. sc. Mladen Boban sa splitskog Medicinskog fakulteta, znanstvenik koji se godinama bavi istraživanjem bioloških učinaka vina na zdravlje, kaže da se eventualnim uvođenjem 0,0 promila neizravno negiraju dokazani korisni učinci umjerenog konzumiranja vina uz jelo.„To bi bilo i u suprotnosti s nekim drugim strateškim dokumentima i akcijskim planovima Republike Hrvatske kojima je cilj povećanje svijesti u općoj populaciji o zdravoj hrani i odgovarajućoj prehrani, pri čemu se kao pozitivan primjer najčešće ističe mediteranska prehrana. Pri tome se ne smije zaboraviti da je umjereno pijenje vina uz jelo jedan od stupova tog načina prehrane s relativno najvećim doprinosom korisnih učinaka na zdravlje. U tom kontekstu važno je napomenuti da je 2013. na inicijativu Hrvatske i šest drugih mediteranskih država, UNESCO upisao mediteransku prehranu u nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva. Svjetska zdravstvena organizacija prihvaća mediteransku prehranu kao učinkovitu strategiju za prevenciju nezaraznih kroničnih bolesti kao vodećih uzroka prerane smrti na globalnoj razini“, zaključuje profesor Boban.
