Čuvena opereta "Grofica Marica" Emmericha Imre Kálmána, u koprodukciji varaždinskog kazališta s Operom B.B. izvedena je u subotu 23. rujna, na Velikoj sceni HNK Varaždin u povodu proslave 150. obljetnice otvorenja kazališne palače. Ono što nije uspjelo čak dvojici prethodnih gradonačelnika i prijašnjem vodstvu kazališta uspjelo je aktualnom gradonačelniku Nevenu Bosilju i intendantici Senki Bulić da nakon 70-tak godina uz pomoć Ministarstva kulture i sporta na scenu varaždinskog kazališta ponovno vrati Groficu Maricu, a ako je suditi po najavama varaždinskoj se publici smiješi i ponovno otvaranje operetne sezone.
Prisjetimo li se prošlosti znamo da je sa sličnom inicijativom u Varaždin dolazila i skladateljeva kći Yvonne Kalman koja živi u Brazilu i skrbi se za očevu ostavštinu i postavljanje njegovih opereta diljem Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Azije i Australije, a koja je u Varaždin s tom idejom prvi put stigla 2014., a zatim ponovno, nenajavljeno, na putu iz Opatije, (gdje je po pričanju njezina oca nekada ta opereta često izvođena) u srpnju 2018.. Stigla je sa svojim menadžerima, nakon što je u Beču prisustvovala otvorenju ljetnog festivala u Mörbischu, na čijem je programu tada bila opereta njezina oca Imre Emmericha Kalmana „Grofica Marica“.
U Hrvatskom narodnom kazalištu susrela se s intendanticom Jasnom Jakovljević kako bi dogovorila suradnju na realizaciji njezine dugogodišnje želje, ali i želje varaždinske publike, intendantice i Grada da se i tu, u varaždinskom HNK, ponovno, nakon više od 60 godina, postavi opereta „Grofica Marica“ budući da se u jednom od najpopularnijih songova spominje Varaždin.
No, sudbina je htjela drugačije, počela je pandemija, koja je donijela zatvaranje kazališta za publiku, ali je omogućila nesmetanu obnovu gledališta, pa je uz podiznu platformu, obnovljene podne daske na pozornici, zvučnu kabinu i pozlatu loža i gledališta, kazalište konačno dobilo mogućnost da se uhvati u koštac i s djelima takve vrste kao što je opera ili opereta. Time je zgrada kazališta 150 godina nakon izgradnje ponovno u potpunosti spremna za sve izazove u novome tisućljeću. Zgradu je 1873. godine kao prvu u nizu od 48 kazališnih palača realiziranih u sklopu kasnijeg Arhitektonskog studija Helmer-Fellner projektirao tada mladi austrijski arhitekt Ferdinand Fellner koji je usput postao i varaždinski zet pa je svoje prvo samostalno projektirano kazalište držao čitav radni vijek ponad radog stola, a sa suprugom je bio i čest i rado viđen gost u njenom Varaždinu.
- Kultni naslov među varaždinskom publikom postavljamo u godini u kojoj slavimo 150 godina od otvaranja zgrade kazališta u koprodukciji s Operom b.b. i varaždinskim umjetnicima. - Podsjetila je u svojoj izjavi u povodu premijere i proslave obljetnice i intendantica Senka Bulić te najavila mogućnost ponovnog uvođenja operetne sezone koja je nekad bila vrlo popularna. Naglasila je da sada za to postoje preduvjeti što se tiče umjetničkih snaga - solista, orkestra, baleta, samo treba zaokružiti financijsku konstrukciju, a uvjerena je i da će Grofica Marica još dugo reprizno puniti varaždinsko kazalište.
Oduševljenje tim uspjehom i predivnom izvedbom nije krio ni gradonačelnik Neven Bosilj koji je rekao da je ovo veliki dan za grad Varaždin i upravo opereta "Grofica Marica" bila je taj kotačić koji je upotpunio proslavu 150. obljetnice zgrade koja je Varaždin učinila tada jedinstvenim gradom kulture na ovim prostorima u vremenima kada se trebalo izboriti i za opstojnost hrvatskog jezika i kulture unutar Austrougarske monarhije.
- Danas su sazreli uvjeti za operetu, prostorno i kadrovski, jer pokazala je to i ova izvedba "Grofice Marice" u kojoj sudjeluju mahom mlade varaždinske glazbene snage počevši od zbora i orkestra glazbene škole Varaždinu do Baletnog studija Vindija pa do iskusnih solista poput operne dive i profesorice pjevanja varaždinske Lidije Horvat Dunjko, Irme Dragičević, Blanke Tkalčić i drugih. Sretni smo i zbog publike i varaždinskih umjetnika, grada te kazališta koje zaslužuje imati na repertoaru operetu koja je njegovo ime pronijela i još pronosi diljem svijeta - rekao je gradonačelnik Bosilj te dodao - zahvalio bih cijeloj ekipi na čelu s intendanticom, Operi BB i posebno Lidiji Horvat Dunjko, uglednoj Varaždinki koja je uprizorila fantastičnu "Groficu Maricu" ovdje u Varaždinu. Ono što je Mala Floramye za Split to je Grofica Marica za Varaždin i mogu samo reći da sam sretan da nakon 70 godina varaždinska publika ponovno može uživati u toj dugo iščekivanoj predstavi u svom 150 godina starom kazalištu.
Treba dodati i da su kazališnu palaču Varaždinci 1873. godine izgradili vlastitim sredstvima i da je Varaždin zgradu kazališta dobio desetak godina prije Rijeke i čak 22 godine prije Zagreba. Otvorenje kazališta tada je obilježeno izvođenjem drame "Poturica" Ivana Kukuljevića Sakcinskog, a glumci su iz Zagreba putovali vlakom preko Pragerskog do Čakovca i kočijom dalje do Varaždina do kojega pruga još nije bila stigla, a nije bilo ni struje pa se kazalište osvjetljavale petrolejske lampe.
Opereta "Grofica Marica" popularna je i danas širom svijeta, a budući da se u njoj spominje ime grada Varaždina, te se njezinim izvođenjem po cijelom svijetu pronosi njegovo ime i Varaždinci se time osobito ponose. Lepršava i vesela opereta puna je pošalica i šaljivih dosjetki, a ovom prigodom na scenu su je sjajno iznijeli Lidija Horvat Dunjko, Ronald Braus, Nenad Tudaković, Irma Dragičević, Matic Zakonjšek, Blanka Tkalčić… potpomognuti sa zborom koji su činili učenici Glazbene škole u Varaždinu, orkestrom škole te plesom članica Baletnog studija Vindija pod vodstvom Vlaste Rittig.
Intendantica Bulić rekla je da kazalište cijelu godinu na razne načine slavi svoju veliku obljetnicu. Podsjetila je da je - "Varaždin grad građana - grad kulturološki osviještenih građana, grad političkih građana koji od tih davnih dana tj. početka izgradnje ima tu svoju nacionalnu osviještenost i kulturološku dimenziju. Za njega je kultura lice i naličje, nešto što ga kao grad prikazuje prema svijetu, znajući da ga to gradi i strukturira i to je fenomenalno. Kad sam čitala tu povijest pomislila sam da treba na isti način slaviti obljetnicu kao tih dana kada se tri dana slavilo otvorenje kazališta. Tako smo odlučili i za limenu glazbu i marku sa slikom kazališta ali ponajprije ponovno prikazati operetu Grofica Marica i iskoristiti taj veliki potencijal Glazbene škole koja ima fenomenalne glazbenike i pjevače, kao i poznate varaždinske profesore i operne soliste poput sjajne Lidije Horvat Dunjko i uspostavili smo suradnju s Ronaldom Brausom iz Opere BB na čijem je repertoaru ta opereta već godinama.
Ronald Braus ističe da je ova izvedba operete "Grofica Marica" prilagođena prostornim i kulturno povijesnim okolnostima jer on je ulogu Baruna Kolomana Župana ranije glumio i kao Talijana, a ovdje je to bio ponovno originalan Mađar koji svoju ljubljenu u songu poziva u Varaždin.
Matic Zakonjšek igra ulogu GrofaTassila Endrödya, a o predstavi kaže: Mislim da igramo jednu predstavu koja će nadam se dugo biti igrana na sceni HNK u Varaždinu. Meni je ta uloga sjajno legla, a to kažu i drugi. Igrali smo je u nešto skromnijem obimu tijekom ljeta tako da smo dobro uvježbani. Sviđa mi Varaždin ali i taj žanr, ta vesela i pomalo šaljiva atmosfera koja je s ovom ekipom bila sjajna.
Vlasta Rittig uvježbala je baletnu skupinu Baletnog studija Vindija, koji već niz godina vodi u Varaždinu: - Počašćena sam pozivom kao i djevojke koje su otplesale nekoliko plesova u opereti. A pohvale na račun baleta i cijele predstave stigle su im i od hrvatskog baletnog velikana Dinka Bogdanića koji je rekao. – Ova predstava oduševila je publiku i mislim da opereta naprosto mora biti dio repertoara varaždinskog kazališta, tim više što postoje sjajni uvjeti od pozornice do pjevača poput Lidije, a tu u i mladi glazbenici, zbor, pa čak i balet koji vodi kolegica Vlasta Rittig.
Pohvale na račun varaždinskih glazbeno scenskih snaga čuli smo i od samog redatelja Dejana Jakovljevića - Počeli smo s probama u Zagrebu i nastavili u Varaždinu sa zborom, baletom i orkestrom. Zadovoljan sam jer smo uspjeli napraviti izvrsnu dvosatnu predstavu. Bila je sjajna ekipa, dobra energija i mislim da je i publika zadovoljna.
Najbolji glumci Helena Minić Matanić i Karlo Mrkša
Slavljenički program kojim Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu obilježava 150. godišnjicu od otvorenja zgrade, počeo je već početkom rujna Danima otvorenih vrata u sklopu kojih je publika imala priliku pogledati reprizne naslove s repertoara i glasati za najbolju glumicu i najboljeg glumca iz ansambla varaždinskog HNK-a u prošloj sezoni. Nagrada nosi ime po legendarnom varaždinskom glumcu Tomislavu Lipljinu, a skulpturu nagrade izradio je varaždinski umjetnik Nikola Vudrag. Za najbolju glumicu iz ansambla HNK Varaždin u prošloj sezoni, glasovima publike izabrana je Helena Minić Matanić, dok je najboljim glumcem u prošloj sezoni varaždinskog kazališta publika proglasila Karla Mrkšu.
Dirigenti: Igor Vlajnić, Darijan Ivezić
Redatelj i koreograf: Dejan Jakovljević
Kostimograf: Mladen Jerneić Grof Erdödy
Scenografkinja: Marta Crnobrnja
Oblikovatelj svjetla: Tomislav Maglečić
Baletni studio Vindija uvježbala: Vlasta Rittig
Zbor pripremila: Blanka Tkalčić
Korepetitorica: Helena Borović
Uloge:
Grofica Marica – Lidija Horvat Dunjko, Tanja Ruždjak
Knez Morescu, Dragomir Populescu – Nenad Tudaković, Zvonimir Ivanović
Barun Koloman Župan – Ronald Braus
Grof Tassilo Endrödy – Wittenburg – Siniša Galović, Matic Zakonjšek
Liza – Irma Dragičević, Blanka Tkalčić
Karl Stephan Liebenberg – Dorijan Stipćić
Kneginja Božena Cuddenstein zu Chlumetz – Beti Lučić
Wurzinger – Marinko Leš
Dirigenti: Igor Vlajnić, Darijan Ivezić
Redatelj i koreograf: Dejan Jakovljević
Kostimograf: Mladen Jerneić Grof Erdödy
Scenografkinja: Marta Crnobrnja
Oblikovatelj svjetla: Tomislav Maglečić
Baletni studio Vindija uvježbala: Vlasta Rittig
Zbor pripremila: Blanka Tkalčić
Korepetitorica: Helena Borović
Uloge:
Grofica Marica – Lidija Horvat Dunjko, Tanja Ruždjak
Knez Morescu, Dragomir Populescu – Nenad Tudaković, Zvonimir Ivanović
Barun Koloman Župan – Ronald Braus
Grof Tassilo Endrödy – Wittenburg – Siniša Galović, Matic Zakonjšek
Liza – Irma Dragičević, Blanka Tkalčić
Karl Stephan Liebenberg – Dorijan Stipćić
Kneginja Božena Cuddenstein zu Chlumetz – Beti Lučić
Wurzinger – Marinko Leš
