U Hrvatskom narodnom kazalištu Varaždin uređenje glavne pozornice poklopilo se s epidemijom Covid -19. ali s popuštanjem epidemioloških mjera kazalište postupno otvara svoja vrata publici i glumcima.Nakon nekoliko mjeseci pauze uzrokovane epidemijom Covid-19, počinje se i s probama.U tijeku je prva proba predstave Cigle svete Elizabete, Vida Baloga i Gorana Vrbanića u režiji Krešimira Dolenčića koja je trebala biti premijerno izvedena u svibnju. Novi termin premijere je 9. listopada 2020.
Prema legendi Vrapče je nastalo kada je, ljeta Gospodnjega 1200, nešto malo prije velike provale Tatara u naše krajeve, Sveti Franjo Asiški putovao Hrvatskom. Krenuo je iz Asiza prema Ugarskoj kako bi posjetio svetu kraljicu Elizabetu Ugarsku. Svečevim dolaskom u Vrapče nastaje legenda koje se i dan danas spominju starosjedioci Vrapča. Vrapčanci pričaju kako je te davne godine Sveti Franjo njihovim precima držao propovijed u kojoj je, čuvši njihov govor, htio pohvaliti kajkavski jezik pa je rekao – »Joj, vi cvrkućete kak vrapci!«. Bila je to najljepša pohvala kajkavskom jeziku, a od te se legende Vrapču zadržalo ime do današnjih dana. Ali, postoji i druga priča o nastanku imena mjesta koji pričaju manje pobožni i bogobojazni stanovnici Vrapča. Oni kažu kako je Sveti Franjo, prolazeći kroz Vrapče, imao neugodnosti jer su se djeca na njega nabacivala kamenjem. To ga je toliko razbjesnilo da je opsovao: »O, deca, vrabec vas dal!« Bez obzira na to koja je legenda – ona pobožnih Vrapčanaca ili ona pokvarenih Vrapčanaca – točna, svi se Vrapčanci slažu kako je upravo Sveti Franjo zaslužan za ime njihova mjesta. Sveti Franjo je susreo Elizabetu u dvorcu od kojeg su ostale samo cigle koje su danas poznate kao cigle svete Elizabete. No, postoje i druge predaje o komičnim posljedicama njihova susreta koje su prikazane u Komedijinoj predstavi Cigle svete Elizabete.
Predstavu su njeni autori nazvali veselim igrokazom o koječemu, a bit tog veselog scenskog prikazanja je, duhovito i s velikom simpatijom, pokazati sve prednosti i nedostatke naših regija, od slikovitog Zagorja, bogate Slavonije do tople Dalmacije.
Kroz priču o osamsto godina starom zidu koji je seljaku Ivanu Lončaru izvor mnogih komunikacijskih problema Vid Balog i Goran Vrbanić provlače velike teme (internet, uzgoj nojeva, europske integracije i međunarodna politika…) s kojima se svakodnevno susrećemo i koje nas muče. Junaci predstave svoje probleme rješavaju na njima svojstven način. Lokalna vlast na čelu koje je Marton Nagy (Vid Balog) nastoji spriječiti Lončara u rušenju zida zbog očuvanja dobrih odnosa s Mađarskom. Situacija se dodatno zapetlja kada u mjesto dolazi Dalmatinac Jure čija je kćerka trudna s Lončarevim sinom. Rasplet situacije je veseo, zabavan, duhovit i razigran onako kako to priliči najboljim ostvarenjima pučkoga kazališta. Sve to predstavu Cigle svete Elizabete čini rado gledanom uspješnicom za koju se uvijek traži karta više.
Vid Balog/ Goran Vrbanić
CIGLE SVETE ELIZABETE
Redatelj: Krešimir Dolenčić
Scenografkinja: Irena Kraljić
Kostimografkinja: Martina Ptičar
Skladatelj: Ivan Josip Skender
Uloge:
Ivan Lončar, selak z dosti grunta: ROBERT PLEMIĆ
Ildika Lončar rojena Kispuszta, mater mu: LJILJANA BOGOJEVIĆ
Žofa Balogh, teca mu: BARBARA ROCCO
Dora Balogh, teca mu: SUNČANA ZELENIKA KONJEVIĆ
Ule Lončar, Ivekov sin: OGNJEN MILOVANOVIĆ
Boltek, vatrogasec: ZDENKO BRLEK
Gašpar, vatrogasec: JAKOV JOZIĆ
ŽeIjko Grobenski, arheolog z Metropole: DENIS BOSAK
Marton Nagy, Horvat: ZVONKO ZEČEVIĆ
Lacko Vidakovics, Mađar: VID BALOG
Štef Lugar, lugar: MATKO BUVAČ
Jure Bari, Dalmatinec z Pirovca: MARINKO PRGA
Adrijana Barh, čerka Jurina: ELIZABETA BRODIĆ
Prva proba: 5. lipnja 2020.
Premijera: 9. listopada 2020.
