„Claude Debussy i hrvatska glazba“ – naslov je iznimno zanimljivog predavanja koje je je poznata hrvatska muzikologinja i bivša diplomatkinja, dr. sc. Zdenka Weber, održala u Austriji, u Beču, 27. travnja i Gradišću/Trajštofu, 26. lipnja.
U 2018. godini kulturna je javnost obilježila 100. obljetnicu smrti francuskog skladatelja Claudea Debussya (1862.-1918.). Hrvatska muzikologinja i umirovljena opunomoćena ministrica Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH dr. sc. Zdenka Weber jedna je od međunarodnih stručnjakinja za izučavanje prijema i utjecaja Debussyeve glazbe na buduće skladateljske generacije budući da je još 1985. godine na pariškom Sveučilištu Sorbonne obranila doktorsku disertaciju na temu „Recepcija glazbe Claudea Debusssya u Hrvatskoj 1918.-1940.“. Kako bi dala svoj doprinos sjećanjima na važnog francuskog autora osmislila je dr. Weber predavanje naslovljeno „Claude Debussy i hrvatska glazba“ i u obljetničarskoj je godini s tim predavanjem gostovala na hrvatskim veleposlanstvima u Parizu i Beču, te na sveučilištima u Zagrebu i Osijeku, a održala je predavanje obogaćeno power-point prezentacijom i glazbenim primjerima i u nizu drugih prigoda u Hrvatskoj. Nakon predavanja na njemačkom jeziku održanog 27. studenog 2018. u hrvatskom veleposlanstvu u Beču pozvana je da istu temu predstavi i članovima Udruge austrijskih gospodarskih upravitelja u austrijskoj metropoli. Ponovno govoreći na njemačkom jeziku održala je dr. Weber predavanje 27. travnja 2019. godine i to za Udrugu čija je predsjednica dr. Brigitte Bierlein, do nedavno predsjednica Ustavnog suda Republike Austrije, a koju je 30. svibnja predsjednik Republike Austrije Alexander Van der Bellen imenovao na funkciju austrijske savezne kancelarke.
Ugledne goste okupljene 27. travnja u prostorijama Udruge austrijskih gospodarskih upravitelja uvodno je pozdravila predsjednica dr. Brigitte Bierlein predstavivši gošću-predavačicu dr. Zdenku Weber, a potom se nazočnima obratio i predsjednik Udruge austrijskih poreznih stručnjaka i organizator bečkog predavanja dr. Alfred Brogyanyi, zaljubljenik i sakupljač suvremene hrvatske likovne umjetnosti, koji je već slušao predavanje hrvatske muzikologinje u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Austriji i odlučio organizirati ga i za svoje austrijske kolege kako bi im približio utjecaj ovog poznatog francuskog skladatelja na hrvatsku glazbu.
"Achille-Claude Debussy jedan je od najznačajnijih francuskih skladatelja i najistaknutijih impresionista te središnja figura europske glazbe na prijelazu 19. u 20. stoljeće", rekla je dr. Weber, uvodno se osvrnuvši na društveno-političke (ne)prilike u Europi i Hrvatskoj u razdbolju između dvaju svjetskih ratova. Napomenula je kako je Debussy imao svojim prepoznatljivim glazbenim izričajem i stilom utjecaj na mnoge tadašnje glazbene suvremenike, pa tako i na hrvatske skladatelje. Pod poglavljem hrvatski "preuzeti" impresionizam u glazbi, dr. Weber je Bečanima predstavila hrvatske skladatelje Blagoja Bersu, Doru Pejačević, Dragana Plamenca, Božidara Kunca, te od mlađih Olju Jelasku.
Iz grupe skladatelja koji su do novih harmonijskih rješenja usporedivih s glazbenim impresionizmom dolazili neovisno o poznavanju Debusseve glazbe, prvenstveno zahvaljujući skladateljskim postupcima u kojima su koristili hrvatsku narodnu glazbu, a koje dr. Weber označuje kao predstavnike hrvatskog „samoniklog“ impresionizma u glazbi, predstavila je Božidara Širolu, Josipa Štolcera Slavenskog, Rudolfa Matza, Borisa Papandopula, Ivana Brkanovića, Bruna Bjelinskog i Ivu Lhotku-Kalinskog.
Govoreći o životu francuskog uzora Claudea Debussy, čija je glazba čak i nakon cijelog jednog stoljeća trajno zagonetna, očaravajuća i poticajna, predavačica je istakla njegovu buntovnu narav i iscrpno govorila o njegovom glazbenom obrazovanju i skladateljskom razvoju. Pri tome je possebno upozorila na impresionističke elemente u njegovoj glazbi po kojima je ovaj najistaknutiji europski impresionist ušao u svjetsku glazbenu povijest a to su pentatonika, paralelizmi akorada, dodavanje sekunde u tercno ustrojenim akordima, otvaranje i oslobađanje forme, programnost, dinamičko nijansiranje i koloristički efekti maštovitih instrumentacija kao i veliko bogatstvo ritmova.
animljiv je bio i osvrt na Debussyjev privatni dio života, uključujući onaj boemski:"Ono što mi je bilo važno ovdje istaknuti jest ulazak Debussyjeve glazbe u hrvatsku glazbenu kulturu kod skladatelja i interpreta te utjecaj koji su impresionistički glazbeni elementi imali na hrvatske skladatelje. Odnosno riječ je o dvije skupine skladatelja, o onima koji su izravno preuzimali utjecaje i elemente Debussyevih skladateljskih novosti, te onima koji su do skladateljskih i harmonijskih sloboda dolazili zahvaljujući hrvatskom folkloru", napomenula je dr. Weber. Istakla je i kako je to potvrda da je hrvatska glazba između dvaju svjetskih ratova imala mogućnost autohtonog razvoja, zahvaljujući ponajprije hrvatskom folkloru, a to je uvjerenje kao znanstveno obrazložena teza bilo prihvaćeno i na pariškom Sveučilištu od strane francuskih mentora-muzikologa.
(sastavljeno prema tekstovima hrvatske dopisnice iz Beča Snježane Herek, članci objavljeni u Fenix magazinu 29. travnja 2019. i Večernjem listu 30. travnja 2019.)
Predavanje "Claude Debussy i hrvatska glazba" i u Gradišću
Predavanja dr. Weber o Debussyu i hrvatskoj glazbi očito su pobudila širu pozornost jer je uslijedio još jedan poziv i to od Znanstvenog instituta Gradišćanskih Hrvata čije je sjedište u mjestu Trajštof u austrijskom Gradišću, a za koji je muzikologinja i diplomatkinja predavanje održala 26. lipnja u tamošnjem Socijalnom centru. Poziv za gostovanje u Trajštofu uputila je predsjednica ZIGH mag. Zlatka Gieler.Predavanje s glazbenim primjerima bilo je najavljeno na internetskoj stranici Znanstvenog instituta čiji su zadaci „istraživanje kulturnih, društvenih, gospodarstvenih, pravnih i političkih pitanj Gradišćanskih Hrvatov. Sakupljanje poveljov, povijesnoga materijala i sredjenje materijala. Priminjanje istraživačkih rezultatov. Suradnja i izgradjenje kontaktov s drugimi znanstvenimi institucijami, ke se bavu sličnimi pitanji“, a okupilo se dvadesetak Gradišćanskih Hrvata koji su s velikom pozornošću pratili izlaganje. Naime, dr. Zdenka Weber njihova je gošća već nekoliko godina, otkako je od 2011. do 2016. godine bila na mandatu u Veleposlanstvu RH u Beču i to kao opunomoćena ministrica zadužena za kulturu, znanost, obrazovanje i za suradnju s Gradišćanskim Hrvatima. Uzajamno duboko i iskreno poštovanje i uspostavljeno prijateljstvo rezultiraju trajnim kontaktima i suradnjom umirovljene diplomatkinje koja kao publicistkinja objavljuje tekstove u tjedniku Gradiščanskihh Hrvata koji pod nazivom Hrvatski tjednik uređuje ugledni glavni urednik Petar Tyran a koji izlazi u središtu pokrajine Železnom (Eisenstadt).
