Kazališno djelo za pjevače, svirače i plesače - Bernsteinova Misa - istovremeno je proglašena njegovim najboljim i najgorim djelom.
Jedno je sigurno: od premijernog izvođenja 1971., ovaj posebni glazbeni izričaj stalan je dio repertoara najvećih svjetskih koncertnih, ali i kazališnih pozornica, a 20.listopada izvest će se u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.
Mjuzikl ili liturgija? Hladnoća i strogoća latinskog jezika ublažena je engleskim stihovima koje je napisao sam Bernstein uz pomoć brodvejskog skladatelja Stephena Schwartza i Paula Simona.
Uz klasični simfonijski orkestar i zbor, na pozornici su i ulični glazbenici, rokeri i bluzeri, koji aktivno sudjeluju u radnji, obogaćujući šarenilo zvuka.
Socijalni liberal, zagriženi aktivist, Bernstein je iznenadio odlukom skladanja takvoga djela – rimokatoličke mise. No umjesto tradicionalne latinske liturgije, kreirao je eklektični kazališni događaj dopunivši tradicionalni oblik napetim, dramatičnim dijalogom obogaćenim glazbom i stihovima 20. stoljeća. Time je upozorio javnost na duhovnu krizu i kulturni raspad poslijekenedijevske ere. Turbulentna vremena kasnih šezdesetih i ranih sedamdesetih godina prošloga stoljeća stvorila su generaciju mladih ljudi, gladnih čvrstog i snažnog vodstva i duhovnog autoriteta koji bi bio usklađen s njihovim pacifističkim uvjerenjima. Pronašli su se u ovom inovativnom djelu.
Nakon premijere, FBI je izdao upozorenje Bijeloj kući da bi Bernsteinova antiratna poruka mogla „osramotiti Vladu SAD-a“. Predsjedniku Nixonu izričito je rečeno da ne dolazi na predstavu.
Katolička crkva nije odobravala Bernsteinovu Misu pa je nekoliko prvih izvedbi moralo biti otkazano. Glazbeni kritičari bili su šokirani fuzijom različitih glazbenih žanrova, istovremeno nazvanom „jeftinim i vulgarnim pomodnim kičem“ i „najboljom glazbom koju je Bernstein ikad napisao“. Unatoč svemu, publika je bila oduševljena od samog početka. Bilo je to vizionarsko djelo ispred svojega vremena koje posljednjih nekoliko godina doživljava najveću slavu diljem svijeta.
U sklopu proslave stote obljetnice skladateljeva rođenja, kontroverzno djelo dio je ciklusa Lisinski subotom, kao zahtjevan projekt s kojim će se 20. listopada u koštac uhvatiti Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a, Zbor HNK-a u Zagrebu, zbor Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija, Dječji zbor Zapadnonjemačkoga radija s baritonom Jubilantom Sykesom u glavnoj ulozi i pod budnim okom dirigenta Johna Axelorda, učenika velikog skladatelja i dirigenta Leonarda Bernsteina.
