Otvorenje izložbe Zlatana Vehabovića u Varaždinu bio je prvorazredni kulturni događaj

Otvorenje izložbe Zlatana Vehabovića u Varaždinu bio je prvorazredni kulturni događaj
U Galeriji umjetnina Gradskog muzeja Varaždin u srijedu 15. ožujka otvorena je izložba slika autora Zlatana Vehabovića, jednog od vodećih aktualnih umjetnika na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni.Zlatan Vehabović (Banja Luka, 1982.) slikarstvo je diplomirao na Likovnoj akademiji u Zagrebu 2006. godine u klasi Zlatka Kesera. Kao jedan od najzapaženijih slikara svoje generacije višestruko je nagrađivan, a njegove su slike uključene u muzejske i privatne zbirke u Hrvatskoj i inozemstvu.
Izložba slika „Atlas manjeg svijeta“ postavljena je 2020. godine u Muzeju suvremene umjetnosti umjesto MUO u Zagrebu u povodu 140. obljetnice Muzeja za umjetnost i obrt, ali zbog epidemije i potresa nije doživjela svoj vrhunac. U Varaždinu je postavljena po drugi put ali u posve novom izdanju pa je to jedinstvena prilika za upoznavanje s radom tog vrhunskog umjetnika koji svojim slikama zapravo interpretira bogati fundus tisuća predmeta Muzeja za umjetnosti i obrta.
Uz ravnatelja muzeja Mirana Bojanića Morandinija, posjetitelje na otvorenju izložbe „Atlas manjeg svijeta“ pozdravio je zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković koji je istaknuo da ta izložba predstavlja vrhunac izložbene godine u Varaždinu. - Zaista nam je velika čast imati izložbu slika ovakvog autora. Možemo biti ponosni i zahvalni Muzeju za umjetnost i obrt koji je pomogao Gradskom muzeju Varaždin da se ova izložba ostvari. – rekao je Marković te dodao kako je gradski muzej kulturni temelj grada, a kultura za aktualnu gradsku vlast nije nepotreban trošak već pravi nadstandard. Tako ćemo se ponašati i dalje te ulagati u kulturu bez obzira na poteškoće s proračunom. – zaključio je govor zamjenik gradonačelnika Marković pozvavši sve građane da razgledaju izložbu koja će biti postavljena do 23. travnja.

O autoru i njegovom djelu, kao i o tome kako je izložba došla u Varaždin govorio je ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović. Izložbu je postavila Elizabeta Igrec, a publici se obratila i dr. Vesna Pascuttini Juraga, pročelnica varaždinskog  Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i medija.

Ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović tom je rigodom rekao:

-  Već od samog početka je izložba „Atlas manjeg svijeta“ Zlatana Vehabovića  imala veće značenje za Muzej za umjetnost i obrt od tek sljedeće u dugom nizu umjetničkih izložbi koje Muzej priređuje. Zasigurno će ostati u analima Muzeja za umjetnost i obrt kao jedinstveni umjetnički projekt neobične sudbine. Zamišljena je kao dijalog s Muzejom, svojevrsni hommage uz njegovu obljetnicu, a postala je spona koja premošćuje dvije epohe. Prvih 140. godina (1880.- 2020.) i početak novog doba neizvjesnosti pod znakovitim nazivom „Atlas manjega svijeta“ u kojem će Muzej za umjetnost i obrt trebati ponovo izboriti svoje mjesto na kulturnoj karti nekog novog svijeta a ovaj projekt će zauvijek ostati zabilježen kao novi početak tog putovanja.

Ciklus slika Atlas manjeg svijeta kojeg je Vehabović u razdoblju pandemije izveo za izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt, zbog oštećenja muzeja tijekom potresa svoj je prirodni dom pronašao u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti. Ciklus se referira na bogatu kulturološku i arhivsku baštinu, prvenstveno onu povezanu s muzejima lijepih umjetnosti, uz posvetu njenim akterima velikanima hrvatskog slikarstva.

Tema je u slikarskom mediju riješena palimsestom motiva koji funkcionira kao metafora interakcije bogatih slojeva nasljeđa sa današnjim kreativnim umom. Kompozicija je koncipirana kao slikani kolaž pa uvodni tekst povjesničarka umjetnosti Sandra Križić Roban završava riječima: Kolaž je od postmodernizma nadalje izazov objektivnosti i singularne realnosti. Postao je interpretativno sredstvo koje na izvjestan način nadomješta jezik, a svojim kompleksnim odnosom prema umjetničkim medijima, bez da pritom preferira bilo koji od njih, omogućio je umjetnicima da kontekstualiziraju višestruku stvarnost, ali i da ukažu na procese memoriranja vizualnih podataka, pri čemu se postižu nove, slojevitije nijanse njezina razumijevanja. Promatran u tom kontekstu, Zlatan Vehabović odmiče se od mimezisa i postupaka kojima su se koristili drugi umjetnici koji su se referirali na snimljeni sadržaj. U svoj umjetnički govor uvodi značenje svih prethodnih faza i materijala, otvarajući prostor za dublju analizu ovog nadasve transcendentnog procesa.

Tijekom priprema za obilježavanje 140 godina djelovanja Muzeja za umjetnost i obrt 2020. godine, prije COVID-a, potresa, rata, započeli smo razgovore sa Zlatanom Vehabovićem o pripremama za održavanje njegove izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt. Nakon nekog vremena gotovo sama po sebi nametnula se ideja da tema te buduće izložbe bude sam Muzej.

Prijedlog da se izložba zasniva na fundusu i umjetninama MUO oslonio se na ideju dijaloga suvremenih umjetnika sa stalnim postavom Muzeja za umjetnost i obrt na kojoj se temeljio koncept ciklusa izložbi Suvremeni umjetnici u MUO započet 2009. izložbom MUOrtinis Dalibora Martinisa koji je tijekom godina izazivao znatan interes kako kritike tako i umjetnikā osobno.

Začetna ideja Vehabovićeve izložbe ipak se unekoliko razlikovala od svih prethodnih. Ne želeći se referirati samo na postav htio je obuhvatiti mnogo više. Otkriti tajne muzejskih spremišta. Susresti se s umjetninama koje se nikad ne izlažu. Želio je ući pod epidermu Muzeja, prodrijeti na onu stranu koja nije dostupna svakodnevnim posjetiteljima.

Stavljeni su mu na raspolaganje mnogobrojni materijali o povijesti i sadržaju Muzeja, ali što je još važnije, baza podataka sa zapisima od preko stotinu tisuća predmeta fundusa Muzeja. Bilo je zamišljeno da, s obzirom na njegov medij izražavanja – slikarstvo, glavni korpus izložbe bude predstavljen u uobičajenim muzejskim galerijskim dvoranama u prizemlju, te da se dijelom slika intervenira i u stalni postav.

COVID, potresi u slavljeničkoj 2020., promijenili su svijet pa tako sve njegove i naše planove.

Muzej za umjetnost i obrt teško je oštećen prvim potresom. Stalni postav MUO, kakav smo poznavali proteklih dvadesetak godina zauvijek je nestao, a Muzej kreće u neizvjesnu avanturu višegodišnje obnove i oporavka. Kao što je nastajanje ove izložbe označeno prijelomnim povijesnim događanjima i njihovim posljedicama tako je i njezino održavanje, odnosno neodržavanje u izložbenim prostorima Muzeja za umjetnost i obrt determinirano njegovom situacijom u kojoj se nalazi krajem 2022. i nakon više od jednog stoljeća, privremenim, iseljenjem iz svoje matične zgrade.

Već od samog početka je izložba „Atlas manjeg svijeta“ Zlatana Vehabovića  imala veće značenje za Muzej za umjetnost i obrt od tek sljedeće u dugom nizu umjetničkih izložbi koje Muzej priređuje. Zasigurno će ostati u analima Muzeja za umjetnost i obrt kao jedinstveni umjetnički projekt neobične sudbine. Zamišljena je kao dijalog s Muzejom, svojevrsni hommage uz njegovu obljetnicu, a postala je spona koja premošćuje dvije epohe. Prvih 140. godina (1880.- 2020.) i početak novog doba neizvjesnosti pod znakovitim nazivom „Atlas manjega svijeta“ u kojem će Muzej za umjetnost i obrt trebati ponovo izboriti svoje mjesto na kulturnoj karti nekog novog svijeta a ovaj projekt će zauvijek ostati zabilježen kao novi početak tog putovanja.

 Galeriji umjetnina Gradskog muzeja Varaždin u palači Sermage, u srijedu 15. ožujka otvorena je izložba slika autora Zlatana Vehabovića. Uz ravnatelja muzeja Mirana Bojanića Morandinija, posjetitelje na otvorenju izložbe „Atlas manjeg svijeta“ pozdravio je zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković koji je istaknuo da ta izložba predstavlja vrhunac izložbene godine u Varaždinu. - Zaista nam je velika čast imati izložbu slika ovakvog autora. Možemo biti ponosni i zahvalni Muzeju za umjetnost i obrt koji je pomogao Gradskom muzeju Varaždin da se ova izložba ostvari. – rekao je Marković te dodao kako je gradski muzej kulturni temelj grada, a kultura za aktualnu gradsku vlast nije nepotreban trošak već pravi nadstandard. Tako ćemo se ponašati i dalje te ulagati u kulturu bez obzira na poteškoće s proračunom. – zaključio je govor zamjenik gradonačelnika Marković pozvavši sve građane da razgledaju izložbu koja će biti postavljena do 23. travnja.

 

View the embedded image gallery online at:
https://hia.com.hr/kultura/galerije-i-muzeji/item/31945-otvorenje-izlozbe-zlatana-vehabovica-u-varazdinu-bio-je-prvorazredni-kulturni-dogadaj#sigProIdd1231eaff8

Najnovije vijesti

Kolumne

Intervjui

Blogbusters

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Saznaj više