Danas nije lako žrtvi agresije priznati da bi u trostranim mirovnim pregovorima obje strane mogle pretrpjeti poraz, osobito kada s bojišta svakodnevno stižu stravične vijesti o ratu koji traje već četiri godine i osam mjeseci. Samo u noći sa srijede na četvrtak, kada su napadi najžešći, Rusija je imala 1820 ljudskih gubitaka, odnosno teško ranjenih i poginulih. Sljedećeg dana, u četvrtak, broj ljudskih gubitaka u ruskoj vojsci popeo se na 2250!?
Razgovori u Oslu, u kojima su s europske strane sudjelovali predstavnici Ukrajine na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, premijeri Norveške i Finske, a s američke strane posebni izaslanici predsjednika Trumpa Witkoff i Kushner, zapravo su bili uvod u novi pokušaj SAD-a i europskih saveznika da obnove mirovne pregovore, zaustavljene u veljači zbog američke invazije na Iran.
U situaciji kada se SAD pripremaju za kongresne izbore 3. studenoga, nastojeći stabilizirati Trumpovu vlast, te uz opetovana ruska odbijanja dogovora ili približavanja sporazumu o prekidu borbi, nije realno očekivati veći pomak prema miru. Ako sažmemo komentare i izjave političara koji su sudjelovali na sastancima u Oslu i Sankt Petersburgu, kao jedina konkretna novost ostaje mogućnost nastavka pregovora u trostranom formatu – između SAD-a, Rusije i Ukrajine – svakako nakon američkih izbora, vjerojatno oko sredine studenoga.Naravno, bilo je riječi o teritorijalnim ustupcima agresoru, što je Ukrajina dosljedno i unaprijed odbacivala. Ukrajina je izrazila želju za privremenim prekidom borbi i početkom pregovora, uz odgovarajuća jamstva, ali ruska strana nije pokazala razumijevanje za takav prijedlog.
Tako su između dviju glavnih strana, SAD-a i Rusije, zapravo kružile tek mrvice uzajamnih ustupaka. SAD je ublažio sankcije protiv Rusije i prihvatio uvoz ruesije, treba očekivati da i dalje postupa oprezno i bude nositelj ukrajinske mudrosti, čineći samo ono što Ukrajinu vodi prema neovisnoj i slobodnoj državi, ravnopravnoj u Europi i svijetu.
Moralna snaga pape Lava XIV.
Međutim, postoji i odnos između dvaju svjetova koji je u ovoj ratnoj krizi ipak donio određeni pomak. To je nedvojbeno moralni autoritet i čovjekoljubivi utjecaj Svetoga Oca, pape Lava XIV. Američka novinarka Elise Ann Allen, koja je početkom ove godine objavila knjigu o Papi i s njim napravila prvi intervju, opisala je njegove ljudske osobine. Papa je i prije dolaska u Rim imao vrlo srdačne odnose s obitelji ove novinarke. Prilikom susreta u Castel Gandolfu doživjela ga je, kako je istaknula, „ponovno kao neobičnu, priprostu i skromnu osobu široka srca”. Razgovor je tekao opušteno. „I danas je ostao takav kakvoga sam upoznala tijekom njegove biskupske službe u Peruu”, navela je.
Prisjetimo se njegove izjave iz svibnja, kada je na audijenciji naglasio da „rat ne rješava teškoće, nego ih povećava i čini višestruko težima”. „Izražavam solidarnost sa žrtvama napada na civile u Ukrajini”, rekao je Papa.
Koliko je, unatoč vlastitim zdravstvenim tegobama, mislio na druge potvrđuje i njegov telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 16. listopada, nakon operacije u rimskoj bolnici Gemelli. Papa je pozvao Putina da zaustavi napad na okupirani grad Oleški u Hersonskoj oblasti kako bi se omogućila dostava hrane i medicinske pomoći gladnima i bolesnima te sigurna evakuacija stanovništva. Tom je prilikom upozorio Putina na potrebu dijaloga i mira. Putin je zahvalio Papi na pozivu, istaknuvši poštovanje i razumijevanje za kršćane u svijetu.
Papa je 19. listopada, drugoga dana nakon izlaska iz bolnice, telefonski razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te izrazio „nadu u humanitarni prekid vatre u Oleškima kako bi se moglo pomoći stanovništvu” toga okupiranog grada. To nije bilo slučajno. Humanitarna kriza u Oleškima svakoga je dana sve teža. Ljudi gladuju, a oko njih padaju granate i odjekuju eksplozije. Vratimo li se još malo unatrag, na Silvestrovo, 31. prosinca prošle godine, prisjetit ćemo se ukrajinske djevojčice Varvare, koja je na Trgu svetoga Petra u Rimu susrela Papu. Očekivala ju je zahtjevna operacija zbog raka. Papa ju je tada zagrlio i ohrabrio, ulijevajući joj nadu u ozdravljenje.
Nedavne pretrage potvrdile su da je djevojčica ozdravila. Zato je sa svojom obitelji ponovno došla u Rim kako bi se pomolila za Papu i zagrlila ga nakon njegova izlaska iz bolnice Gemelli. Tom mu je prilikom rekla da joj je on izvor snage te mu poželjela da pobijedi bolest i nastavi svoje sveto poslanje u svijetu. Papa je blagoslovio Varvaru, a ona mu je darovala fotografiju njihova prvog susreta i ručno izrađenu igračku s njegovim likom. Izrazila je želju da ga igračka prati tijekom oporavka, kao što je njoj pomagala u najtežim trenucima.
Je li moguće da svijet danas ne vidi koliko su nepotrebne razlike u mišljenjima kada je riječ o životima, koji su najveća vrijednost na ovome svijetu? Koliko je zapravo malo potrebno da svatko bude na svome, u vlastitom domu i obitelji, i živi u miru?
Ivan Botteri
