Spuštanjem bannera „MUO za budućnost“ na pročelje zgrade te simboličnom predajom ključeva i originalnih Bolleovih cigli izvođačima radova, predstavnicima Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija jučer je obilježen početak radova na konstrukcijskoj obnovi u potresu oštećene zgrade Muzeja za umjetnost i obrt.
Radovi na obnovi, financirani sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije, otvoreni su u nazočnosti zamjenika i izaslanika gradonačelnika Grada Zagreba Luke Korlaeta sa suradnicima, izaslanika ministrice kulture i medija Tomislava Petrinca, pročelnice Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Emine Višnić, ravnatelja Muzeja Miroslava Gašparovića te predstavnika izvođača radova i projektanata.
Zamjenik gardonačelnika Luka Korlaet je naglasio kako je ovo prva kapitalna obnova zgrada u kulturi u Zagrebu, ako se ne računaju Gavella i Hrvatski povijesni muzej koji se djelomično obnavljaju, a djelomično rekonstruiraju i dograđuju objasnivši kako je ova zgrada, pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, iznimno zahtjevna za projektiranje ali i za izvedbu.
Od „starog“ Muzeja emotivnom se porukom oprostio njegov dugogodišnji ravnatelj Miroslav Gašparović istaknuvši da iako zatvoren Muzej nastavlja biti otvoren i aktivan ne samo u Hrvatskoj već i u Europi i Svijetu pripremajući nove izložbe u gostima kod partnerskih institucija. Sljedeću izložbu Muzej planira otvoriti već u proljeće 2023. u Osijeku.
Događanju su nazočili i predstavnici projektanata INTRADOS PROJEKT d.o.o. i Arhitektonski fakultet iz Zagreba te sudionici u gradnji izvođač Veselčić d.o.o. iz Zagreba, LUNKOR d.o.o. iz Ivanić Grada i RELIANCE d.o.o. iz Splita. Stručni nadzor i koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova/koordinator 2 će biti tvrtka QUADRIGA PROJEKT d.o.o. iz Velike Gorice.
U ožujku 2021. godine Muzej za umjetnost i obrt je s Ministarstvom kulture i medija RH sklopio Ugovor o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za Izradu projektne dokumentacije i provedbu mjera zaštite zgrade Muzeja za umjetnost i obrt, Trg Republike Hrvatske 10, Zagreb, koji je financiran iz sredstava Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) u iznosu od 65.941.931,25 kn (s PDV-om). Ovim sredstvima financirat će se prva faza rekonstrukcije zgrade Muzeja.
U kolovozu 2022. godine Muzej za umjetnost i obrt potpisao je Ugovor o izradi Projektne dokumentacije za konstruktivnu obnovu zgrade s Intrados projektom d.o.o. iz Zagreba, čiji je glavni projektant Martina Vujasinović, mag.ing.aedif. te Arhitektonskim fakultetom za izradu Idejnog projekta za obnovu i rekonstrukciju Muzeja za umjetnost i obrt, glavni projektant Alan Braun, dipl.ing.arh.
U studenome 2022. potpisan je Ugovor s izvođačem radova na konstrukcijskoj obnovi zgrade Muzeja – zajednicom ponuditelja: Veselčić d.o.o. iz Zagreba, Lunkor d.o.o. iz Ivanić Grada i Reliance d.o.o. iz Splita. Stručni nadzor i koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova/koordinator 2 je QUADRIGA PROJEKT d.o.o. iz Velike Gorice.
Dio projekta obnove Muzeja za umjetnost i obrt, i to onaj koji se odnosi na prvu fazu – konstrukcijsku obnovu, financira se zahvaljujući sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 38.421.720,00 (s PDV - om).
STATUS ZAŠTITE I POVIJEST ZGRADE MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT
Zgrada Muzeja za umjetnost i obrt, prva građevina u Hrvatskoj projektirana za muzejsku svrhu prema projektu Hermanna Bolléa, građena je između 1887. i 1892. na zapadnome dijelu zagrebačke Zelene potkove.
Zgrada Muzeja okolini se primarno nameće svojim dimenzijama: jedina je koja na trgu zauzima cijelu širinu bloka. Kombinacijom različitih materijala na pročelju stvorena je efektna koloristička kompozicija. Dvije nijanse crvene krovnih crjepova, topla smeđa terakotnih ukrasa, blijedosiva kamenih detalja i žuta boja žbuke daju fasadnome plaštu itekako potrebnu dinamiku. Opremanje interijera trajalo je duže od same gradnje. Obzirom na brojne promjene namjena krajem 19. i tijekom 20. stoljeća, Muzej ima dobro sačuvan povijesni raspored prostorija.
Prema arhitektonsko-graditeljskim i tehničkim kriterijima, zgrada Muzeja za umjetnost i obrt predstavlja primjer građevine koja krajem 19. stoljeća uvodi nove materijale i tehnologije u građenje. Zanimljiva projektantska rješenja međukatnih konstrukcija južnog krila te upotreba čelika za njihovo ojačanje pokazali su se otpornima i na jači zagrebački potres.
Valja napomenuti da zgrada Muzeja nakon njezine izgradnje, prije 132 godine, nije bila značajnije obnavljana niti rekonstruirana. Zgrada je upisana u Registar kulturnih dobara RH na Listu zaštićenih kulturnih dobara.
Vjerujemo da ovime konačno počinje nova faza u povijesti Muzeja za umjetnost i obrt. Novih 140 godina u kojim će MUO nakon cjelovite obnove doseći nove, više razine ostvarenja svoje povijesne misije i tako bolje služiti Gradu Zagrebu, Hrvatskoj i Europi.
