MUVI 09 – Među 50 filmskih i multimedijskih poslastica na devetom festivalu muzejskog filma i film naše urednice

Organizator festivala koji je tijekom proteklih šesnaest godina probudio interes javnosti, muzealca i kreativne industrije je Muzejski dokumentacijski centar iz Zagreba, a cilj manifestacije je prezentiranje i valoriziranje bogatog kulturnog nasljeđa iz svih krajeva Hrvatske, poticanje suradnje između kulturnih i kreativnih industrija te promicanje hrvatskog muzejskog filma izvan nacionalnih granica.

Promotivni video o Muzeju policije, 2020.

U prikazivačkom dijelu programa bit će prikazano 36 filmova podijeljenih u osam tematskih cjelina: 1. o muzejima, 2. umjetnici, arhitekti i muzeji, 3. MUO predstavlja muzejske zbirke, 4. izložbe i predavanja, 5. istraživanja, 6. predstavljamo: Etnografski muzej Split, 7. edukativni filmovi i 8. izdvajamo Arheološki muzej Pula. Drugi dan festivala održava se MUVI lab – blok u kojemu će autori raznih inovativnih multimedijskih projekata predstaviti najnovija dostignuća iz područja dizajna vizualnih komunikacija i primjene multimedije u produkciji baštinskih sadržaja, s posebnim naglaskom na produkciju mobilnih aplikacija, virtualnih izložbi i 3D animacija, online kataloga i mrežnih stranica.

Program otvara Promotivni video Muzeja policije koji gledatelje vodi kroz razvoj hrvatskih redarstvenih snaga – od oružnika i žandarmerije, pa sve do 90-ih godina i sudjelovanja policije u velikim akcijama oslobađanja hrvatskog teritorija. Narodni muzej Zadar Muzeofonijom prezentira povijest impozantnog spomenika kulture iz 13. stoljeća koji je oplemenjivao kulturni život Zadra u 20. stoljeću služeći kao Gradska knjižnica, Glazbena i baletna škola, odnosno dom pjevačkog društva Petar Zoranić, dok karlovačka Aquatika Virtualnim obilaskom približava podvodni svijet akvarija smještenoga na obali rijeke Korane pozivajući publiku da istraži floru i faunu hrvatskih rijeka i njihovih ekosustava.

Skriveno blago Makedonije – Ljepota koja ne poznaje granice, 2021.

Nematerijalnu baštinu Istre u pokretnim slikama sačuvala je Karbunica, dokumentarni film Centra za posjetitelje „Poklon“ Parka prirode Učka koji prati radni dan Aleksandra Čendaka, jednog od posljednjih čuvara stoljetne tradicije proizvodnje drvenog ugljena u ćumuranima na Ćićariji, tzv. karbuna, dok nas kolege iz Dubrovačkih muzeja u Skrivenom blagu Makedonije vode kroz bogatu tekstilnu, ali i drugu građu prikupljenu na području Makedonije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te tijekom 1950-ih i 1960-ih godina, koja je kao dio kolekcija ili muzejskih zbirki sačuvana u Dubrovniku.

Zanimljivu priču o iznimno važnom i raritetnom paleontološkom nalazu donosi film Gradskog muzeja Varaždin Erik/a – vunasti nosorog koji prati nalaz kostura vunastog nosoroga od njegova otkrića 1982. na području Malog Segečaka, preko zaštite i obrade fosilnih ostataka, pa sve do rekonstrukcije životinjskoga i biljnog svijeta kasnog pleistocena u obliku 3D animacija kreiranih za potrebe istoimene izložbe. Povijesne intrige i pravu dokumentarističku napetost donosi dinamičan film Muzeja Domovinskog rata u Splitu Škverani za Domovinu koji gledatelje upoznaje s ratnim događanjima u Splitu 90-ih godina i osnivanjem dobrovoljačkog „Škverskog bataljuna“, dok nostalgična video priča Etnografskog muzeja Split Grad su ljudi obrađuje splitsku svakodnevicu kulturno-antropološkim pristupom koji propituje identitetske odrednice grada Splita i problematizira njegove društveno-kulturološke promjene tijekom druge polovice 20. stoljeća i u današnje doba.

 Muzejski bonton, 2021.

Kreativni pristup u komunikaciji s publikom možemo vidjeti u projektu Hej, zaljubi se u muzej Prirodoslovnog muzeja Rijeka koji približava razne ljubavne zavrzlame u prirodi otkrivajući neobične detalje iz biologije različitih biljnih i životinjskih vrsta, zatim u Muzejskom bontonu Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, pantomimskom videu koji podsjeća na pravila ponašanja u muzejima na temelju smiješnih, ali, nažalost, većinom istinitih prizora neprimjerenog postupanja u muzeju, a tu je i animirani film Penkala Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu koji predstavlja našeg velikana znanosti i izumiteljstva Eduarda Slavoljuba Penkalu prezentirajući njegov doprinos na području tehnike i inovacija, posebice u kontekstu Penkale kao konstruktora prvoga hrvatskog zrakoplova iz 1910. godine.

Pristup svim programima festivala je besplatan, a više detalja o sudjelovanju putem Zoom platforme i rasporedu događanja možete pogledati na mrežnim stranicama i društvenim mrežama Muzejskog dokumentacijskog centra.

MUVI 09 i MUVI LAB 2022 (festival multimedijskih i web projekata) dva su događaja utemeljena kao platforme za promociju i razmjenu najboljih praksi, razvoja sadržaja, vještina i potencijalne suradnje na projektima koji povezuju film/video, nove tehnologije i muzeje.

 Deveto izdanje festivala muzejskog filma i multimedije MUVI 09: muzeji – video – film i MUVILAB 2022. održat će se 5. i 6. prosinca 2022. godine . u online formatu.

Od eskalacije pandemije COVID-19 digitalna prezentacija sadržaja dobila je iznimnu priliku i novi značaj u muzejima. Istodobno, s porastom digitalnih programa otvorila su se mnoga nova pitanja: jesu li muzejski djelatnici pripremljeni za ovakav oblik rada, na koje načine i gdje stječu digitalne vještine i znanja, jesu li te inicijative dio digitalne strategije muzeja ili samo spontani uspješan iskorak pojedinca, koje kriterije vezane uz prava korištenja digitalnog sadržaja treba primijeniti, možemo li i kako pratiti reakcije posjetitelja u digitalnom okruženju.

 Posljednjih godina s velikim zanimanjem pratimo muzejsku filmsku produkciju, a paralelno s tim i pojavljivanje njihovih video uradaka na popularnim internetskim platformama YouTube i Vimeo. Prije desetak godina muzeji su prve video snimke počeli objavljivati ​​vrlo skromno na svojim kanalima, da bi se od 2020. do 2022. veliki broj muzeja okrenuo digitalnom sadržaju i pokušao dio svoje redovite djelatnosti orijentirati upravo na ovaj model prezentacije i barem kakvu-takvu veću vidljivost.

 Uz napomenu uoči posljednjeg izdanja manifestacije da filmska produkcija nije ni "uobičajena ni česta muzejska djelatnost ", nismo ni slutili što će nam muzeji pokazati dvije godine kasnije.  

 U studenom 2020. Muzejski dokumentacijski centar proveo je „Istraživanje o posljedicama pandemije u muzejima u Hrvatskoj “ u kojem je jedno od pitanja bilo „Koriste li muzeji digitalne kanale kao što su Facebook, Twitter, Instagram, YouTube, Vimeo, TikTok , itd. za sadržaj publikacije povezan s njihovim muzejom?" Zanimljivo je da su tom prilikom podaci upućivali na to da je najkorištenija društvena mreža među hrvatskim muzejima Facebook (koristi ga 45% ispitanika), zatim 25% koristi Instagram, a tek na trećem mjestu je YouTube sa 17%. Anketa je bila polazište za daljnja istraživanja na uzorku od stotinjak muzeja, tijekom kojih smo doznali da je razbacano gotovo dvije tisuće različitih videamuzejskim kanalima. Kažemo raštrkani , jer trebate biti pasionirani i redoviti posjetitelj njihovih YouTube kanala da biste saznali da su se mnogi muzeji tako uspješno okrenuli "nemuzejskim " digitalnim prostorima , prihvaćajući da danas korisnici i ljubitelji njihovih sadržaja nisu samo njihovi fizičke posjetitelje ali i one u virtualnom prostoru.

Možemo zaključiti da je ekspanzija muzejskih videa na Internetu danas općeprihvaćena poslovna strategija te da ćete osim posjeta muzeju sve češće morati tražiti svoje omiljene muzejske sadržaje na njihovim digitalnim kanalima.

U siječnju 2022. godine Hrvatsko muzejsko društvo, prepoznajući da je " većina događanja prešla na digitalne kanale komunikacije i prijenosa sadržaja, što je prema svim analizama pridonijelo širokoj dostupnosti muzejskih sadržaja ", pozvalo je muzeje u sedamnaestu Noć muzeja na odgovoriti na temu "Muzeji - između stvarnog i digitalnog ". Doista su se odazvali brojni muzeji, zahvaljujući činjenici da su do tada neki muzejski djelatnici već uspjeli svladati potrebne vještine i steći znanja koja su im omogućila da s puno više samopouzdanja krenu u implementaciju digitalnih sadržaja. Nije stoga nimalo čudno da se muzejski djelatnici sada pojavljuju kao "reditelji", "scenaristi", "snimatelji", "montažeri "producenti" čiji vrlo zanimljivi rezultati ponekad idu ruku pod ruku s profesionalnim filmskim radovima, koje samo rijetki muzeji mogu financirati i realizirati.

Osim videa koji su se u prošlosti pojavljivali najčešće vezani uz izložbene aktivnosti i otvorenja izložbi, virtualna otvorenja izložbi, vođenja kroz izložbe i stalne postave, razgovore s umjetnicima, promocije publikacija, predavanja, radionice i igraonice namijenjene djeci, pa čak i kratki i igrani filmovi.

Spomenut ćemo samo neke od projekata, s tim da ćemo neke nažalost predstaviti samo na MUVI 09, iako bi ih svakako bilo važno redovito pratiti.

Ono što bismo izdvojili kao posebnost ovogodišnje manifestacije je da su neki muzeji započeli i vrlo uspješno stvaraju nizove, pa spomenimo samo neke od njih: Arheocast Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu , prilog Arheološkog muzeja Istre u Puli, niz video radova umjetnika nastalih u sklopu umjetničkog programa projekta Prepoznavanje nepostojanja Memorijalnog centra 'Lipa pamti' koji djeluje u sklopu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatske Primorje, projekt Utjecaj koronakrize na sportaše Hrvatskog športskog muzeja, Online MUZEALAC predstavlja SRIJEDA U MUZEJU Gradskog muzeja Varaždin, Muzej s kauča Etnografskog muzeja Zagreb,Kućni šašavi znanstvenik i Hej, zaljubi se u muzej! Prirodoslovni muzej Rijeka,#7minutamuzej Tehničkog muzeja Nikola Tesla, predstavljanje muzejskih zbirki Muzeja za umjetnost i obrt.

 Osim toga, spomenut ćemo samo vrlo ambiciozne filmove Škverani za Domovinu u produkciji Muzeja Domovinskog rata u Splitu, te dokumentarno-igrani film Kod konjarskih vatri Stjepana Grubera iz Županje , koji nažalost neće biti prikazan u sklopu ove godine, iako smo ih uvrstili u publikaciju i web prezentaciju koja prati događaj, i to samo zbog trajanja, iako svakako zaslužuju zajedničko gledanje i komentiranje možda novog formata, npr. MINI MUVI, gdje ste tijekom godine mogli skrenuti pažnju na ove iznimno vrijedne filmske sadržaje.

U projekcijskom dijelu prvog dana MUVI 09: muzeji - video - film,  vidjet ćemo 36 filmova u osam tematskih cjelina: 1. o muzejima; 2. umjetnici, arhitekti i muzeji; 3. MUO predstavlja muzejske zbirke; 4. izložbe i predavanja, 5. istraživanja, 6. izdvajamo splitski Etnografski muzej, 7. edukativne filmove, 8. izdvajamo Arheološki muzej Istre, dok će na MUVILAB- u biti predstavljeno četrnaest multimedijskih i web projekata

 I ovogodišnje izdanje tradicionalno otvaraju kratki informativni promotivni filmovi u tematskom bloku o muzejima . U ovom uvodnom bloku pravi je užitak pogledati devet kratkih filmova nastalih u muzejima Pregrade, Ogulina, Slatine, Trakošćana, Zadra, Metkovića i Zagreba. Pravo je osvježenje vidjeti dinamički montirane snimke obilazaka novih stalnih postava u filmovima Promotivni video Muzeja policije, Promotivni film Muzeja grada Pregrade, Kneževi dvori - Narodni muzej Zadar, Muzej na raskrižju - a pogledajte u prošlost Ogulina, Upoznajte nas Prirodoslovni muzej Metković. Svi su nastojali pokazati koliko su spremni napraviti iskorak u prezentaciji muzejskih sadržaja i pokazati koliko im je važna komunikacija s posjetiteljima svih generacija.

 Nakon što je Trakošćan lociran na planetu zemlju, zumiran iz svemira, tu je i opušteni mladić koji je u fenomenalnom krajoliku Dvora Trakošćan odlučio odmoriti i odrijemati na jednoj od livada. Slijede fantastični prizori plesa gorskih vila, udvaranja u krinolinama, kostimiranih zaruka i vjenčanja, koji su montirani prizorima šareno odjevenih turista današnjice. U toj fantaziji starog i novog, onom iz sna i onom iz jave, nalaze se i glazbenici koji izvode klasične koncerte, umjetnici koji stvaraju svoja djela i priređuju izložbe. Film završava kada je tip iz njegove fantazije jazz glazbenik s kojim nastavlja zabavu, ali sada u stvarnosti.

O povijesti Zavičajnog muzeja Slatina ispričat će nam naratorica, kustosica muzeja, koja će nam ispričati što je od 1928. godine do danas bilo važno za sam grad i nastanak Zavičajnog muzeja Slatina. Dok je pripovjedač cijelo vrijeme u središnjem ili krupnom planu i dok tečno priča povijest grada, muzeju se iza njegovih leđa u blagoj zamagljenosti izmjenjuju razna okruženja koja predstavljaju prostore u kojima je muzej samo privremeno djelovao do svoje konačno odredište.

U vizualno atraktivnom filmu Take a virtual tour of Aquatika i uronite u njezino podmorje  krećemo u virtualno putovanje Aquatikom koje gledateljima omogućuje istraživanje fascinantnog podmorja karlovačkog slatkovodnog akvarija smještenog na obali rijeke Korane. U zanimljivim i s entuzijazmom iznesenim podacima znanstvenika-pripovjedača zaposlenog u Aquatici sve zvuči privlačno za posjet institutu. Izložbeni prostor izgleda uvjerljivo svojim kamenjem i podvodnim granjem, ribe slobodno plivaju zajedno s roniocima čija je misija očuvanje jedinstvenog staništa slatkovodnih riba i biljaka. Uz atraktivne okvire, sjene, svjetla i lagane pokrete peraja velikih i malih riba, okoliš postaje tako privlačan odraslima, a posebno djeci.

 U animiranom filmu Palača i muzej – Arheološkom muzeju u Zagrebu , kroz šest epizoda, koje najavljuje stilizirano početno platno s brončanim odsjajem, te središnje postavljena irisa fotoobjektiva, prikazuje se 140 godina povijesti Vranyczany-Dobrinović. Palača na Zrinjevcu 19, od izgradnje 1879. do danas. U samom središtu tog okulara vremena i povijesti izmjenjuju se fotografije u sepiji popraćene titlovima u kojima su navedeni svi glavni akteri povijesti ove palače.

 Sljedeća tematska cjelina umjetnici, arhitekti i muzeji donosi četiri filma. U prvom dijelu filma David Maljković: Sa zbirkom u krupnom ili krupnom planu posjetitelji se ocrtavaju siluetama tijekom otvorenja izložbe, dok su djela ostalih umjetnika iz muzejskog fundusa uredno posložena visoko na konstruiranoj bijeloj police koje se protežu cijelim prostorom, koje su dobro osvijetljene i vidljive. "Kratki video koji nosi naziv izložbe tekstom i slikom dočarava mjesto susreta ljudi i institucije muzeja te interakcije koje proizlaze iz tih susreta. Rijeka simbolizira ishodište Maljkovićevih početaka na koje se umjetnik prisjeća u na taj način okupljajući važne protagoniste lokalne scene."

Već petu godinu zaredom Memorijalni centar „Lipa pamti“ posvećen sjećanju na 269 žrtava Lipljana, programom Priznanje odsutnosti  , trajno nas podsjeća i upozorava na razorne „posljedice rata i nepoštivanja osnovna ljudska prava", kako piše u odjavnoj špici filma. Tijekom rujna i listopada 2021. godine Ivo Vičić “ je izradio rad Od zvuka do sjećanja i snimio zvučni „portret“ lipskog krajolika koji je predstavio u formi zvučne instalacije, ali i u formatu LP albuma, dok je izjednačavajući stablo lipe s identitetom Lipčana i regeneracijskim potencijalom sela, Marina Rajšić javnosti je predstavila krajobraznu (land art) instalaciju Čestice lipe temeljenu na umjetničkoj viziji lišća lipa .

 Muzeofonija je autorski projekt marketinškog odjela Narodnog muzeja Zadar koji za komunikaciju s javnošću koristi digitalnu platformu - " vidcast " .U ovom videu arhitektica Iva Letilović govori o svojim stavovima kojima se rukovodila pri uređenju muzeja i konceptu muzejskog postava. Sama najava filma napravljena je na način da je ekran podijeljen na dva jednaka dijela. U prvoj polovici nalazi se portret arhitektice svijetle kose, u plavom sakou, dok je u drugoj polovici samo plava pozadina s njezinim imenom. U očito pomno odabranom ambijentu u kojem će se snimati, arhitektica je smještena ispred klasične slike velikog formata na kojoj je iza njezinih leđa naslikana crvena draperija. U tom ambijentu muzeja ona i njezin sugovornik sjede i razgovaraju. U filmu u boji izmjenjuju se krupni planovi arhitektice sa širim kadrovima u kojima je i osoba koja joj postavlja pitanja.

 U najizazovnijem razdoblju Muzeja za umjetnost i obrt, u razdoblju njegove obnove, kada se cjelokupni fundus seli na drugu lokaciju u muzejskoj produkciji, snimljeno je nekoliko kratkih filmova u sklopu mjesečnog predstavljanja zbirki na digitalnom platforme, koje predstavljamo u tematskom bloku MUO predstavlja muzejske zbirke .

Na početku filma Zbirka slika MUO vidimo ravnatelja muzeja Miroslava Gašparovića kako prolazi prostorom na kojem su jasno vidljivi tragovi zagrebačkog potresa. Dijelovi prostorije pokazuju golu ciglu i potporne željezne stupove. Začas će zastati pred praznim rešetkama trezora slika. Slike sada nema i on priča o svemu što je taj muzej čuvao na tim pokretnim pločama. S lijeve strane okvira nalazi se njegov krupni plan, dok se s desne povremeno ubacuju uređene fotografije originalnih slika kojih više nema na policama muzeja. U tom montažnom nizu povremeno će se pojaviti veći podnaslovi koji ponavljaju teme i želje ravnatelja Muzeja.

U drugom filmu Zbirke fotografija MUOkoju je također izradio MUO, Dunja Nekić, voditeljica Zbirke starijih fotografija MUO, u kratkom uvodu u muzejskom prostoru u kojem je prije potresa bio stalni postav Zbirke starijih fotografija opisuje što posjeduju u zbirka te tko je i kada formirao zbirku. Pokazujući montažu replike dagerotipije na njenom stalku, nastavlja nam priču o važnim povijesnim trenucima za formiranje zbirke. Njezina prezentacija u muzejskom prostoru, gdje se mogu vidjeti dijelovi praznih vitrina, prazne ladice, goli zidovi i sličan materijal, povremeno se prekida fotografijama ranijih izložbi, pojedinačnih fotografskih radova i sudionika u raznim predstavljanjima muzejske zbirke zainteresiranoj publici. .

 U tematskim blokovima izložbi te predavanja i istraživanja publika će moći vidjeti 11 filmova.

Pjesnikinja Vesna Parun živjela je u Sesvetama, a da to mnogi nisu znali, pa se kratki film Balada o Vesni Parun na neki način bavi upravo tim manje poznatim činjenicama iz Vesnine biografije. Njezini sugrađani recitator Branko Pejnović, Morena Želja Želle, ravnateljica Muzeja Prigorja slikarica Sanela Đurinec i prof.dr.sc. Žarka Vujića. Zanimljivi su i dijelovi filma koji otkrivaju kako je pjesnikinjina torbica završila u muzeju kao eksponat, te kako se snašao jedan od svjedoka njezina boravka u Sesvetama, animator Branko Ilić, koji je tada još bio dječak. rekreirati svoju kuću i susjedstvo u crtićima.

 U uvodnom dijelu filma Prvi na Jadranu kustosica Muzeja grada Crikvenice Tea Rosić govori o važnom datumu za mjesto. Naime, na zidu pristaništa nalazi se ploča na kojoj piše da je u travnju 1959. godine u Crikvenicu uplovio prvi trajekt s čak i velikim autobusom. Uz njezin govor o događaju razmjenjuju se i crno-bijele fotografije snimljene tog dana. U nastavku film govori o otvorenju izložbe Prvi na Jadranu u lipnju 2019. kojom su Muzej grada Crikvenice i Hrvatski pomorski muzej Split obilježili 60. obljetnicu porinuća prve trajektne linije na Jadranu. istočnog Jadrana koji je povezivao Crikvenicu i Šilo na otoku Krku. Kao prvi trajekt na Jadranu, Bodulka je " uplovila" u povijest ne samo Crikvenice, već iu povijest prometa cijele Hrvatske ."

Film Predstavljanje izložbe Erik/a - vunasti nosorog nastao je na temelju istoimene izložbe koja prati priču o pronalasku vunastog nosoroga - Erika/Erike krajem 1982. godine, da bi fosilni ostaci dlakavog nosoroga iskopani su sljedeće godine u suradnji s Gradskim muzejom Varaždin i Hrvatskim prirodoslovnim muzejom. Istraživanja su pokazala da se radi o iznimnom paleontološkom nalazu koji je za sada najbolje očuvan i jedini takav in situ nalaz pronađen na području Republike Hrvatske. "Izložba prati otkriće vunastog nosoroga od njegovog otkrića potkrijepljeno audiovizualnim zapisima sudionika istraživanja, zatim slijedi prikaz faze klasične i digitalne zaštite i obrade fosilnih ostataka, rekonstrukcije životinjskog i biljnog svijeta tijekom kasnog pleistocena u formi 3D animacija s eksponatima materijalnih ostataka gornjopaleolitičkih lovaca i, na kraju, sa središnjim eksponatom kostura vunastog nosoroga popraćenog proširenom stvarnošću. "

 Branka Hajdić, viša kustosica dubrovačkog Etnografskog muzeja, u filmu Skriveno blago Makedonije - ljepotu koja ne poznaje granice upoznaje s bogatim tekstilnim tkivom makedonskog prostora i posebnom ulogom u povijesti istraživanja i sakupljanja makedonskog narodnog kostime učiteljice Jelke Miš (1875. - 1956.), koja je na putovanju po Makedoniji prikupila brojne materijale i 1932. godine ih poklonila Dubrovniku sa željom da se u Dubrovniku osnuje Etnografski muzej.

Film Muzejske tajne: obitelj i predmeti (2. predavanje ),počinje ekspresivnim kadrovima s nisko postavljenim svjetlom i kamerom koja s poda bilježi korake koji se kreću mračnim prostorom. Dok pripovjedač priča obiteljsku povijest u ovom ambiciozno snimljenom kratkom filmu, izmjenjuju se crno-bijele slike fotoalbuma, koje u duploj ekspoziciji s nebom obogaćuje treperavo klasje pšenice, stvarajući neobičnu nostalgičnu atmosferu koja pomaže nas, kao gledatelje, vratiti u davna vremena o kojima nam govori film. Tema ovog kratkog dokumentarnog filma su srebrni predmeti obitelji Freytag koji svjedoče da su u povijesti Slatine živjele srednjoeuropske obitelji koje su utjecale na kulturne promjene tog kraja, a film donosi i tragičnu priču obitelji koja je posjedovao prikazanu srebrninu.

Film Pustinja sv. Jere na Marjanu , na čarobnoj gori, prikazuje razvoj crkve sv. Jere i srednjovjekovni pustinjački stan u špilji iznad njega. Današnja crkva sv. Jeronima sagrađena je sredinom druge polovice 15. stoljeća, a dovršena je vjerojatno 1480. godine, kada je Andrija Aleši isklesao i potpisao oltar skulpturama. Marjan je oduvijek bio važno hodočasničko mjesto Splićana, čemu je svakako pridonio život pustinjaka u njegovim špiljama. Film je pokušao dočarati priču o srednjovjekovnom pustinjaštvu u Dalmaciji.

U filmu Štirna na jami ukratko je opisana povijest štirne u Selcima kraj Crikvenice. U filmu se uz pomoć snimaka iz zraka i računalne animacije gledateljima objašnjava položaj i konstrukcija građevine koja skuplja kišnicu. Kustosi Muzeja grada Crikvenice i stariji mještani okupljenima vrlo zanimljivo pričaju o važnosti tog objekta ne samo kao „izvora“ s kojeg su se mještani opskrbljivali vodom, već io njegovoj dragocjenosti u sušnom vremenu. godina, ali i kao iznimno važan objekt društvene i kulturne vrijednosti.

 Sandro Čendak iz Jelovice na Ćićariji posljednji je ugljenar. U filmu Karbunica nam na jednostavan i vrlo zanimljiv način govori kako nastaje drveni ugljen. Sve što nam govori popraćeno je i slikom, pa su autori ovog petominutnog filma uspjeli sažeti cijeli proces koji u idealnim uvjetima proizvodnje inače traje mjesec dana, od cijepanja drva, slaganja, paljenja do konačnog rezultata. Svoje bogato iskustvo majstor prenosi na način da svaki postupak argumentira obrazlažući ga napomenama zašto se nešto tako radi, a zašto ne bi bilo dobro učiniti suprotno. O samoj delikatnosti postupka i mogućim zamkama dovoljno govori poslovica koju nam na kraju prepričava: " Čekaš li novac iz vatre, sve ti mora biti jasno. "

 Hrvatski športski muzej pokrenuo je 2020. godine projekt Utjecaj koronakrize na sportaše kako bi prikazao sve izazove koje je pandemija koronavirusa postavila pred sportaše koji su se pripremali za Olimpijske igre, Paraolimpijske igre i razna druga natjecanja. Zbog mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, kao i nemogućnosti rada djelatnika Hrvatskog športskog muzeja u uredskim prostorijama oštećenim u potresu, razgovori sa sportašima bili su snimljeno putem aplikacije Zoom. U filmu Utjecaj koronakrize na sportaše s veslačem Martinom Sinkovićem razgovara Martina Vargek, kustosica muzeja.

Izdvajamo tematsku cjelinu Etnografski muzej Split donosi nam dva filma vrlo različite tematike. Oba su filma snimljena kao dodatni interpretativni materijal za stalni postav u pripremi. U tridesetominutnom filmu Grad ljudi , koji je podijeljen u nekoliko tema, Splićani nadahnuto, ali i kritički govore o svom gradu Splitu. Splitska svakodnevica obrađena je kulturno-antropološkim pristupom, pri čemu su narativi sugovornika razvrstani u pet kategorija. Razgovaraju tamo oni koji igraju picigin, balote, penzići, penzići, glazbenici, grafiteri, antikvar i brijač, a sve o temama koje su podijeljene u blokove i označene podnaslovima: Susreti, Procesi, Performansi, Strasti, Identiteti.

U filmu Na svakoj lanterni vjetar drugačije puše prikazan je život svjetioničara sa svjetionika na rtu Stončica na otoku Visu. Glavni protagonist filma dugogodišnji je lanternist Ivan Bulić Ićo, koji je s nama podijelio djeliće iz svoje svakodnevice te prednosti i nedostatke svog specifičnog zanimanja. Dominiraju krupni planovi svjetioničara Ive Bulića Iće, koji hrapavim kantautorskim glasom govori o životu na svjetioniku nekad i sad. Život nije isti, manje je zadataka nego prije, ali ono bitno, a to je samoća, uvijek je ista za sve svjetioničare i ostaje samo pitanje kako to čovjek podnosi. Na svjetioniku Stončica na otoku Visu svjetioničar je sam sa svojim psom Đurom i mačkom.

 Tematska skupina edukativnih filmova svakako donosi najveselije priloge, iz jednostavnog razloga što su namijenjeni djeci ili zato što su u njihovoj realizaciji sudjelovala djeca, pa i glumci.

Hej, zaljubi se u muzej - ljubavne zavrzlame: ljubičica je projekt realiziran kao niz kratkih filmova koji nas upoznaju s raznim ljubavnim zavrzlamama u prirodi. Mlada žena dolazi u riječki Prirodoslovni muzej i traži savjet jer je pronašla kutiju s mnogo predmeta iz prirode i želi da joj ih netko iz muzeja objasni. Kustosica se spremno odaziva zahtjevu, te njih dvoje odlaze u muzejski vrt i promatraju mali cvijet ljubičice koji tamo raste. Gošća pokazuje znatiželju o rastu ljubičica, a kustosica muzeja joj na zanimljiv način objašnjava kako su mravi glavni u širenju populacije ljubičica, pa bi se moglo reći da se radi o svojevrsnoj ljubavi između mrava i ljubičice.

 Iz istog muzeja dolazi još jedan veseli kratki edukativni filmić rađen kolažno-animiranim postupkom, koji je dio projekta digitalnih video pokusa Home Silly Scientist - Sugar Crystals .nastala je u vrijeme pandemije koronavirusa u kućnom laboratoriju muzejske pedagoginje Anite Hodak, u čijoj realizaciji sudjeluju njezine kćeri - "ruke pomoći" Mara i Lena. Namijenjena je djeci predškolske i rane školske dobi, roditeljima i odgojno-obrazovnim djelatnicima. Ovim projektom Muzej putem YouTube kanala virtualno obilazi dom, vrtić ili školu. Na šarenim bojankama izmjenjuju se veliki naslovi koji opisuju četiri glavne faze kristalizacije i što je za nju potrebno. Male ruke dviju djevojaka "laboratorica" ​​izvode pokus. Njihovi pokreti su animirani i zabavno ritmični uz živu glazbenu pjesmu. Cijeli postupak prikazan je detaljno i pregledno, au sažetku je još jednom znanstveno objašnjen. Na kraju su eksperimentatori pozvani da sami poližu šareno obojene kristale šećera.

Museum Etiquette još je jedan veseli film, rađen u stilu slapstick komedije popraćen glazbom tipičnom za filmove Chaplina ili Keatona. Prikazuje sve nezamislivo (zapravo, vrlo zamislivo) što se može dogoditi, (i događa se) između publike u muzeju i muzejskih predmeta. Jednog "geekovskog" posjetitelja muzeja i šest nestašnih posjetitelja odlično glume studenti Umjetničke akademije u Splitu (UMAS).