U okviru međumuzejske suradnje, u nastojanju predstavljanja zanimljivih izložbenih projekata brodskoj javnosti, Muzej Brodskog Posavlja ugostio je arheološku izložbu Gradskog muzeja Varaždin “Horizonti rimske Panonije”. Otvorenju izložbe uz mnogobrojne Brođane nazočili su i Varaždinci, članovi kolektiva GMV-a, prijatelji Muzeja i novinari, a kako je rekao Miran Bojanić Morandini, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin bila je to još jedna od više od 260 Srijeda u Muzeju, a koja je umjesto u Varaždinu, ovom prigodom održana u gostima. U programu otvorenja sudjelovali su: pročelnica Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu Željka Perković, ravnatelj Muzeja Brodskog Posavlja Hrvoje Špicer, viša kustosica u Muzeju Brodskog Posavlja Ivana Artuković-Župan i ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini.
O izložbi
Panonija je bila jedna od najvećih rimskih provincija. Od 35. g. pr. Kr. pa do sredine 5. st., koliko je postojala u sklopu Rimskog Carstva, prostirala se na područjima današnje Austrije, Hrvatske, Mađarske, Srbije, Slovenije, Slovačke i BiH. Antički predmeti iz tog razdoblja s prostora Varaždinske županije prikupljeni su uglavnom iz nekadašnjih rimskih naselja na području Petrijanca, Ludbrega i Varaždinskih Toplica, i to dijelom kao slučajni nalazi, a od 50-ih godina prošlog stoljeća i sustavnim arheološkim istraživanjima, koja se na nekoliko lokaliteta u Varaždinskoj županiji provode i danas.
Autorica stručne koncepcije je viša kustosica Lovorka Štimac-Dedić (GMV), a likovnog postava viša kustosica Ivana Artuković-Župan (MBP). Izložba, čiju je realizaciju financijski pomoglo Ministarstvo kulture i medija RH, u Slavonskom Brodu ,a za razgled je postavljena do 24. studenoga ove godine.
Kulturne i turističke znamenitosti i iznimne osobnosti grada domaćina
Prije same izložbe domaćini su svojim varaždinskim gostima pokazali gradsku tvrđu te nekoliko najznačajnijih brodskih kulturnih institucija među kojima su bili muzejski postavi unutra tvrđe - Muzej tambure, te veličanstvena Galeriju Ružić smještena u obnovljenu dijelu barokne Tvrđave u kojoj su uz ogroman opus djela kipara Branka Ružića smještena i djela njegovih suvremenika. Galerija je u prostoru od oko 1800 četvornih metara, a kipar je svoja djela rodnom gradu darovao potkraj života 1993..
Muzej tabure jedinstveni je u svijetu ,a otvoren je 23. siječnja 2013. godine u prostoru kazamata Brodske tvrđave. Njegov postav su 2012. godine osmislili naš poznati glazbeni pedagog i tamburaški znalac Mihael Ferić, te majstor glazbalar i glazbenik iz sastava „Berde Band“ Mladen Jurković, uz svesrdnu pomoć u logistici i organizaciji predsjednika Udruge Krešimira Dokuzovića, tajnika Udruge Mladena Rakića te ostalih članova Udruge. Sav rad i trud u opremanju Muzeja obavljen je od strane članova Brodske udruge tamburaša potpuno volonterski. Već pri otvaranju Muzej je privukao veliku pozornost kulturne javnosti u zemlji i inozemstvu.
U samom postavu mogu se vidjeti tambure četiri najpoznatija sustava gradnje od kraja 19. stoljeća do danas. Također, tu je i obilje fotografija, video i audio zapisa, plaketa, priznanja… Posebno zanimljiv dio Muzeja je kutak za majstorsku radionicu gdje posjetitelji mogu dobiti uvid u postupak građenja tambure i još puno toga. Ovo je interaktivni dio u kojem su posjetitelji aktivno uključeni u prezentaciju, pa često i sami isprobavaju neke od alata za izradu tambura.
Veliki hrvatski suvremeni kipar Branko Ružić rođen je u Sl. Brodu 4. ožujka 1919. Ta za Brođane sretna okolnost mnogo godina kasnije uroditi će za brodsku povijest, ali i budućnost iznimnim događajem koji će obilježiti brodsku kulturu, ali i ništa manje ni nacionalnu hrvatsku na kraju 20. i početka 21. stoljeća. Taj događaj je otvorenje stalnog postava Galerije Ružić u brodskoj Tvrđavi 15. lipnja 2004. Još za života Branka Ružića (umro je u Zagrebu 1997.) u Gradskom poglavarstvu grada Broda 28. listopada 1993. potpisan je Ugovor o donaciji umjetnikovih djela u kome se navodi da će broj darovanih umjetnina biti između 250 i 360, a koji će se sastojati od prvih crteža, slika, pa kroz sva razdoblja umjetnikova rada, skulptura u svim materijalima i veličinama. Raznovrsni materijali koji se spominju u Ugovoru obuhvaćaju broncu, bakreni lim, terakotu, drvo, papir, tapiserije, grafike , tkanine i svjedoče o iznimnom interesu za medij kojim je nastojao iskazati svoju umjetničku poetiku i nikako nisu svojevrsni kuriozum jer za Ružića «sve je bilo skulptura».
Nakon tvrđe slijedio je razgled novouređenog interpretacijskog centra "Kuća Brlić", doma slavne spisateljice u kojoj je Ivana Brlić Mažuranić napisala svoje najljepše bajke i time pridonijela i kulturnoj i književnoj baštini Hrvatske i Europe, jer Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.) hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Želeći oživjeti lik i djelo svoje sugrađanke, 2011. godine Grad Slavonski Brod otkupio je Kuću Brlić, zaštićeno kulturno dobro, te krenuo u projekt obnove kuće u kojoj je živjela Ivana Brlić-Mažuranić. Unazad posljednjih 11 godina, Grad Slavonski Brod obnovio je pročelje, odnosno fasadu kuće Brlić kao i krovište kuće. Tijekom 2016. godine prvi komadi namještaja iz spomenute kuće poslani su na restauraciju, a cjelovita obnova započela je nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u ulozi Upravljačkog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ donijelo Odluku o financiranju projektnog prijedloga „Integrirani program – Interpretacijski centar Ivana Brlić-Mažuranić“ ukupne vrijednosti više od 16 milijuna kuna.
Stoga je i obnova njezine kuće završena sredstvima EU fondova. Naime, želeći oživjeti lik i djelo svoje sugrađanke, 2011. godine Grad Slavonski Brod otkupio je Kuću Brlić, zaštićeno kulturno dobro, te krenuo u projekt obnove kuće u kojoj je živjela Ivana Brlić-Mažuranić. Unazad posljednjih 11 godina, Grad Slavonski Brod obnovio je pročelje, odnosno fasadu kuće Brlić kao i krovište kuće. Tijekom 2016. godine prvi komadi namještaja iz spomenute kuće poslani su na restauraciju, a cjelovita obnova započela je nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u ulozi Upravljačkog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ donijelo Odluku o financiranju projektnog prijedloga „Integrirani program – Interpretacijski centar Ivana Brlić-Mažuranić“ ukupne vrijednosti više od 16 milijuna kuna. Grad je time ujedno dobio i autentičnu turističku atrakciju, a tom obnovom prizemlje kuće dobilo je širu turističko-kulturnu funkciju. Uz informacijski pult za posjetitelje, ovdje se nalazi i suvenirnica te prostor za prijem djece u sklopu manifestacije „U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić“ te raznih drugih prigoda. Prvi kat kuće zauzima stan Brlić koji se sastoji od dva salona, knjižnice, spavaće sobe, dječje sobe koji je autentičan te sadrži sav namještaj i inventar iz vremena kada je živjela i pisala Ivana Brlić Mažuranić.
U potkrovlju kuće nalazi se galerijski polivalentni prostor namijenjen književnoj umjetnosti, književnim večerima i kulturnim prezentacijama. Posjetitelje Interpretacijskog centra kroz prostor vodi posebna mobilna aplikacija tj. mobilni vodič, a u svakoj od prostorija može se odabrati dio aplikacije koji vas vodi kroz priču o svakoj sobi prema tematskim cjelinama. Osim prostora kuće, aplikacija je i vodič u prostoru dvorišta. Kroz ovaj projekt Kuća Brlić postaje prostor koji prati svjetske trendove u području razvoja kulturnog i književnog turizma s posebnim naglaskom na edukaciju djece i mladih.
Uz priče Ivane Brlić-Mažuranić odrastale su i još uvijek odrastaju brojne generacije, a tijekom života u Slavonskom Brodu, odnosno tadašnjem Brodu na Savi, Ivana Brlić Mažuranić stvara svoja najvrjednija djela koja su danas vrijedna kulturna baština ne samo Slavonskog Broda, nego i čitave Hrvatske.
Dragutin Tadijanović
Fascinantna je osobnost Slavonskog Broda i pjesnik Dragutin Tadijanović, čiji je spomen dom uređen u prizemlju palače Horvat, ulica Ante Starčevića 8 , kao memorijalna zbirka koja po svom idejnom rješenju pokušava dočarati ambijentalne vrijednosti svake sobe iz pjesnikova zagrebačkog stana u Gajevoj ulici. Sobe su uređene zanimljivim elementima autentičnog namještaja, memorabilijama, bogatim arhivom, rukopisima, skulpturama, fotografijama, pismima, velikim brojem knjiga i umjetnina, koji posreduju na taj način između nas i vremena u kojem je pjesnik živio.
