U povodu Međunarodnog dana muzeja, u srijedu 18. svibnja 2022. godine, Galerija Klovićevi dvori za publiku je pripremila autorska i kustoska vodstva po izložbama, dok će zainteresirane u prostoru Galerije portretirati studenti Akademije likovnih umjetnosti. U večernjem terminu održat će se svečano otvorenje izložbe Grafičke mape “Ukrajinska rapsodija” te svečano obilježavanje 40. obljetnice Galerije Klovićevi dvori.
Od 11 sati: Studenti Akademije likovnih umjetnosti portretirat će naše posjetitelje u prostoru Galerije. Njihova imena su: Franka Vrljić, Karlo Sabolić, Lea Kovačić, Lea Ješovnik, Lea Krmpotić, Carolina Barbarić i Katarina Antunović.
12 sati: Autorsko vodstvo po izložbi “Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893.-1903.” – zainteresirane posjetitelje će kroz izložbu provesti autorica izložbe Lucija Vuković.
14 sati: Kustosko vodstvo po izložbi “Klimt u Rijeci – Ljubav, smrt, ekstaza” – zainteresirane posjetitelje će po izložbi provesti kustosica izložbe Valentina Bach.
Ulaz na izložbe se redovito naplaćuje.
*u 17 sati neće biti vodstva za građanstvo!
Svečano otvorenje izložbe “Ukrajinska rapsodija” i obilježavanje 40 godina djelovanja Galerije Klovićevi dvori
19 sati: Svečano otvorenje izložbe Grafičke mape “Ukrajinska rapsodija” u ediciji Zbirke Biškupić.
20 sati: Projekcija filma “Galerija Klovićevi dvori – 40 godina uspjeha”.
Četrdeseta obljetnica Galerije Klovićevi dvori održava se pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
Galerija Klovićevi dvori 15. ožujka 2022. obilježila je 40 godina postojanja. Na taj je dan 1982. godine tadašnji Muzejski prostor službeno otvoren u adaptiranom zdanju isusovačkog samostana izložbama Grafike Albrechta Dürera, Retrospektivna izložba Otona Glihe i Prijedlog donacije gradu Zagrebu kipara Dušana Džamonje. Ove izložbe, a i one koje su uslijedile, otvorile su novo poglavlje kulturnog života grada Zagreba. Osmišljavanje izložbi s popratnim događanjima po uzoru na svjetske institucije, nov marketinški pristup i vlastita produkcija suvenira, bili su noviteti u muzejskoj djelatnosti na našim prostorima. Rezultat su antologijske izložbe od nacionalnog značaja, koje prezentirajući svjetsku baštinu te promovirajući vlastito nasljeđe i kulturu, otkrivaju nove vrijednosti te zadužuju generacije posjetitelja na očuvanje i brigu o istoj.
1985. godine Muzejski prostor preuzima Kulu Lotrščak, a 1987., uz promjenu službenog naziva u Muzejsko-galerijski centar, isti dobiva novu izložbenu lokaciju u preuređenom prednjem dijelu bivše školske zgrade na Rooseveltovu trgu. Tu je otvoren Muzej Mimara za pohranu Mimarine zbirke, koja je prvotno trebala biti smještena na Gornjem gradu. Galerija Gradec arhitekta Igora Emilija također je bila dio izložbenog prostora, što je značilo da je Muzejsko-galerijski centar u jednom trenutku imao četiri izložbena prostora različitog izlagačkog programa. Ipak, uoči novog tisućljeća, Muzejsko-galerijski centar podijelio se na Galeriju Klovićevi dvori i Muzej Mimara kao dvije zasebne ustanove. Početkom 1999. godine gornjogradski kompleks, u čijoj su nadležnosti i danas Galerija Gradec i Kula Lotrščak, počinje djelovati kao Javna ustanova Galerija Klovićevi dvori.
Prvi programski ravnatelj Galerije Klovićevi dvori, Ante Sorić, koji je tu dužnost obnašao od 1982. do 1996. godine, bit će zapamćen kao vizionar ispred svojeg vremena koji je nepresušnom energijom od prostora bez imena stvorio prostor koji će već u prvom desetljeću pohoditi deseci tisuća posjetitelja. Sorić će kroz intenzivnu i aktualnu muzejsko-galerijsku djelatnost, osvojivši nove izložbene prostore, inauguriravši europske trendove na tom polju, uzdignuti Zagreb kao vodeće kulturno središte u tadašnjoj Jugoslaviji. Naslijedio ga je Zvonko Festini kao ravnatelj koji je dosljedno nastavio programski put u vremenu složenih društveno-političkih prilika nakon Domovinskog rata trudeći se zadržati očekivanu razinu kvalitete programa. U to su vrijeme Galeriji darovane umjetničke zbirke radi kojih prostor dobiva status muzeja. Vesna Kusin s novim je tisućljećem Klovićeve dvore vratila na zvjezdane staze. Tijekom dva ravnateljska mandata, 2004. – 2012. godine, obnovljene su velike teme iz nacionalne povijesti umjetnosti, organizirane atraktivne retrospektive velikih majstora hrvatskoga slikarstva, nastavljena je politika dovođenja velikih međunarodnih izložbi, a poseban su novitet označile i prve sinteze umjetničkih pojava u Hrvatskoj.
Marina Viculin kao ravnateljica u razdoblju od 2012. do 2015. godine svojim je osebujnim programskim pristupom na kratko obilježila program Galerije Klovićevi dvori, s iskustvom kustosice koja je do tad realizirala brojne važne međunarodne izložbe. Njezina je posebna zasluga uvrštavanje fotografije i njezine prezentacije u program Galerije izložbama fotografskih velikana popu Felixa Nadara i Henrija Cartier-Bressona. Pridonijela je i valorizaciji hrvatskih fotografa poput Marije Braut, Nenada Gattina, Petra Dapca, Ivana Posavca, Mije Vesovića, kao i afirmaciji mladih pokretanjem ciklusa izložbi Snapshot.
Aktualni ravnatelj Galerije Antonio Picukarić učinio je Galeriju Klovićevi dvori i njezin program relevantnima ne samo u Hrvatskoj, već i izvan nje, o čemu svjedoče gostovanja Galerijinih izložbi u respektabilnim muzejsko-galerijskim prostorima Europe poput bečkog Belvedera gdje je izložbu Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900. vidjelo preko 80.000 posjetitelja ili Mađarskog nacionalnog muzeja u Budimpešti gdje je 2021. godine otvorena nagrađivana izložba Ars et Virtus: Hrvatska – Mađarska: 800 godina zajedničke kulturne baštine. Osim kao prostor umjetničkih zbivanja, Galerija je ostala i postala propulzivan prostor koji sudjeluje u svim većim manifestacijama grada Zagreba, poput Zagrebačkih ljetnih večeri, Smotre folklora, Adventa i Festivala svjetla.
Danas je Galerija Klovićevi dvori jedna od najposjećenijih i najaktivnijih muzejsko-galerijskih institucija u Hrvatskoj. Također ona je i jedan od najdinamičnijih prostora Gornjega, pa i cijeloga grada. U zadnjih je 40 godina ostvarila zavidan broj priređenih izložbi, čak više od 1500! Izložbe obrađuju teme od pretpovijesti do suvremenosti, slavnu svjetsku i hrvatsku baštinu, ali i manje poznata, marginalna područja povijesti umjetnosti, povijesti, arheologije, etnografije. Upravo je ova šarolikost i visok standard izložbi Galerije postao njezin zaštitni znak. Jedan od razloga jest njezina otvorenost za sve oblike vizualne kulture i najrazličitije profile publike. Među uspješnim projektima koji su realizirani u Galeriji Klovićevi dvori su izložbe: Riznica zagrebačke katedrale; Ivan Meštrović; Drevna kineska kultura; Pisana riječ u Hrvatskoj; Kyoto – cvijet kulture Japana; Emanuel Vidović; Zlatno doba Dubrovnika; Židovi na tlu Jugoslavije; Gundulićev san; Sjaj ukrajinskih riznica; Sjaj zadarskih riznica; Tisuću godina hrvatske skulpture; Isusovačka baština u Hrvata; Oskar Herman; Zagreb, kak´ imam te rad; Znanost u Hrvata; Slavko Kopač; Stoljeće hrvatskog dizajna; Dragocjenosti otomanske umjetnosti; Mir i dobro; Toyen ili lirska pobuna; Umjetnici ispred svog vremena – iz povijesti ruske avangarde i surovog stila; Antun Motika; Hrvatska renesansa; Dora Maar i Picasso: dodir pogledima; Gabrijel Jurkić; Renesansa u Francuskoj; Simbol boga i kralja; Novija sakralna umjetnost; Van Gogh, Mondrian i haaška slikarska škola; Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti; Vanja Radauš; Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti; Leo Junek; Robert Frangeš Mihanović; Dalmatinska zagora – nepoznata zemlja; Marc Chagall – Priča nad pričama, Dominikanci u Hrvatskoj; Lovro Artuković; Slava Raškaj; Stećci; Tiha pobuna – najveći majstori njemačkog ekspresionizma; Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije; Jozo Kljaković; Zagovori sv. Tripunu; Ivica Bednjanec; Robert Auer, Antički Grci na tlu Hrvatske; Pompeji – život u sjeni Vezuva; Milost susreta; Strast i bunt – ekspresionizam u Hrvatskoj; Tizian, Tintoretto, Veronese – veliki majstori renesanse; Mato Celestin Medović; Edgar Degas, skulpture; Apstrakcija – modernizam i suvremenost; Julije Klović – najveći minijaturist renesanse; Refleksije vremena – 1945.-1955.; Remek djela iz Muzeja Picasso, Pariz; Mirila – nematerijalna kulturna baština; Klasični Rim na tlu Hrvatske; Menci Clement Crnčić; Nives Kavurić Kurtović; Ignjat Job; Dimitrije Popović; Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.; Vasko Lipovac; Vlaho Bukovac 1/3 – pariško razdoblje; Katarina Velika – carica svih Rusa; Vladimir Becić; Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja; ARS ET VIRTUS Hrvatska-Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine i brojne druge. U Klovićevim su dvorima ilustracije, strip i karikature uvedeni u kategoriju umjetničkoga stvaralaštva, što potvrđuju izložbe Milana Trenca, Andrije Maurovića, Otta Reisingera, Waltera Neugebauera, ali i Hrvatskog biennala ilustracije koji je pokrenut 2006. godine, a ove godine obilježava se njegovo deveto izdanje. Ne treba zaboraviti ni angažman koji Galerija pridaje likovnom odgoju i obrazovanju najmlađih generacija. Kroz malu likovnu radionicu prošli su deseci školske i vrtićke djece koja su u neposrednom kontaktu s umjetničkim djelima možda prvi put čula i vidjela neka od najvećih imena domaće i inozemne likovne scene. Također važno je istaknuti značaj tehničke službe Galerije Klovićevi dvori koja je uz realizaciju svih svojih izložbi nerijetko angažirana i pri realizaciji drugih složenih umjetničkih projekata poput povrata hrvatskih kulturnih dobara iz Srbije otuđenih tijekom Domovinskoga rata, a svakako je najveći ponos među njima sudjelovanje pri prezentaciji hrvatskog Apoksiomena svijetu izložbama od Firence, Pariza i Londona do Los Angelesa.
Uz izložbenu Galerija Klovićevi dvori osobitu pažnju pridaje i svojoj izdavačkoj djelatnosti te sve izložbe prate, često opsežni i zavidno dizajnirani katalozi, stručno i profesionalno obrađeni. Katalozi Klovićevih dvora postavljaju nove standarde u domaćoj muzejskoj djelatnosti, a Galerija ih trenutno broji više od 200! Za ove uzorne brojke zaslužne su generacije zaposlenika i suradnika koji su uveličali program Galerije. Klovićevi dvori danas imaju šest samostalnih zbirki umjetnina koje se čuva, obrađuje i prezentira javnosti: Zbirka Herman, Zbirka Perčić, Zbirka Kopač, Zbirka Restek, Zbirka darovanih umjetnina i Zbirka Crnobori, za koju je upravo u obljetničkom tjednu predstavljena nova mrežna stranica s bogatom digitaliziranom građom. Uz promociju Zbirke Crnobori, Klovićevi dvori ponosno slave 40. obljetnicu s izložbom Vlaha Bukovca Korijeni i krila, koja prikazuje njegov rad u Zagrebu, Cavtatu i Beču te izložbom Klimt u Rijeci – ljubav, smrt, ekstaza koja predstavlja rani, manje poznat dio stvaralaštva jednog od najpoznatijih svjetskih umjetnika.
