Ante Gavranović
(Piše: Ante Gavranović)
Zahtjevi svih društvenih skupina – napose naglašeni posljednjih mjeseci – posebno naglašavaju potrebu donošenja hitnih mjera za pravednije odnose i protiv siromaštva. Posebno radnika s niskim primanjima, umirovljenika i starijih osoba. Očito je o ovom pitanju potreban konsensualni dogovor na razini tripartitnog socijalnog dijaloga.
U isto vrijeme sve je više društvenih nesporazuma. Snažno raslojavanje društva s povećanim brojem osiromašenih ljudi, s plaćama i mirovinama koje nisu dovoljne za dostojanstven život, s gubitkom temeljnih prava na ravnopravan odnos u svim domenama svakodnevice upućuju na proširenu potrebu čvršćeg i osmišljenog društvenog dijaloga. Socijalni dijalog je, naime, i sredstvo za postizanje društvenog i gospodarskog napretka i cilj sam po sebi, dajući ljudima glas i mišljenje u njihovim društvima i na radnim mjestima. Zašto on, ipak, nije dovoljno prisutan?
Naime, u Hrvatskoj se svaka treća osoba starija od 65 godina nalazi u zoni siromaštva. Više od 50 posto svih mirovina nalazi se ispod hrvatske linije siromaštva. Rastuće siromaštvo se iščitava i iz rastućeg broja umrlih, kao i iz visokog udjela starijih od 65 godina u ukupnom broju samoubojstava (40,1 posto). Također, važno je naglasiti kako broj preminulih umirovljenika premašuje broj novih umirovljenika.
Siromaštvo nije samo hrvatski problem, nego globalni. O potrebi drukčijeg odnosa prema suzbijanju i smanjivanju siromaštva u svjetskim okvirima počesto govori i veliki moralni autoritet našeg vremena, papa Franjo. “Na svjetskoj razini vidimo skandaloznu razliku između obilja bogatih i izrazite oskudice siromašnih”, kazao je u više navrata vrhovni poglavar Katoličke crkve. Inače papa Franjo koristi svaku priliku kako bi upozorio na položaj siromašnih u svijetu od kada je preuzeo mjesto poglavara Katoličke crkve. “U našem svijetu postoje mnogi oblici isključivanja, marginalizacije i siromaštva te sukoba nastalih kombinacijom ekonomskih, političkih, ideoloških i, nažalost, religijskih motiva”, poručuje Papa. Dodao je kako valja pomoći ljudima da se osjećaju bliskijima s drugima, stvarati osjećaj jedinstva obitelji čovječanstva, što zauzvrat može inspirirati solidarnost i poduzimanje ozbiljnih napora kako bi se osigurao dostojanstveniji život za sve.
Vjerujem da se većina radnika i umirovljenika – i ne samo oni – pronašlo u ovim Papinim riječima. Prema posljednjim raspoloživim podacima Hrvatska je, nažalost, neslavni rekorder među članicama Europske unije: ima najvišu stopu rizika od siromaštva. Konkretno to znači da se u razdoblju od 2008. do današnjih dana stopa rizika od siromaštva u RH povećala za čak 18,5 posto! Kad se ovim podatcima doda dužnički problem, odnosno velik broj građana s blokiranim računima, posve je jasno u kakvim je problemima hrvatska populacija koju “krasi” taj nimalo ugodni epitet – siromaštvo. Činjenica je da smo prema spomenutim pokazateljima – europski rekorderi siromaštva.
Vlada i Sabor usvojili su Strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Na papiru se sve doima studiozno, ambiciozno, ali i vrlo pretenciozno. Strategija sadrži prikaz postojećeg stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj, uzroke koji su doveli do toga stanja, te društvenu i gospodarsku projekciju kao osnovu za djelovanje. U dokumentu se također navodi, uz načelo orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe, koje su to najranjivije skupine društva izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti.
Navedena su i tri glavna prioriteta Strategije – borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu, sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih i smanjenje broja siromašnih i socijalno isključenih osoba, te uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Osim toga, iz Strategije se može iščitati da su među četiri velike skupine u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti: djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposlene osobe te osobe s invaliditetom.
Kriza produbljuje raslojavanje društva
U tim uvjetima je najvažnije pitanje kako smanjiti stopu siromaštva. Mnogi hrvatski ekonomski analitičari i sociolozi upozoravaju već godinama na nužnu sveobuhvatnu provedbu reformi kako bi se gospodarstvo postavilo na zdrave temelje, privukli strani ulagači i smanjio broj nezaposlenih. Između ostalih, pokojni , vrlo ugledni splitski sociolog, Zoran Malenica, u svojoj je analizi istaknuo sljedeće: “Da bi se stopa siromaštva značajnije smanjila potrebno je učiniti bitne promjene na makroplanu društva kao što su: ubrzati smanjivanje regionalnih razlika u stupnju razvijenosti između pojedinih regija u Hrvatskoj, poreznim i drugim mjerama smanjiti prevelike razlike u plaćama između pojedinih sektora gospodarstva, ostvariti godišnje stope rasta BDP-a između 5 i 7 posto uz povećanje stope zaposlenosti, uvesti sustav progresivnog oporezivanja koji bi se primjenjivao prema tvrtkama koje ostvaruju kroz duže razdoblje ekstraprofite…”.
Malenica je u međuvremenu umro, a stanje se nije bitno popravilo. Od svega toga do danas ništa ili tek vrlo malo. Štoviše, postoji realna opasnost od još veće eskalacije siromaštva. Sisak i Moslavina imaju veći broj umirovljenika nego radnika. U šest županija izumire baš svaka općina. Veliki dio radno sposobnog stanovništva nalazi se i dalje izvan sfere realnog tržišta rada. Društvene razlike se šire, a ne smanjuju…
Nastojanja EU
Kod nas je ispod radara javnosti prošla činjenica da je izaslanstvo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta u Portugalu (27. svibnja 2023-) sudjelovalo na Socijalnom forumu u Portu, koji se održava svake druge godine. Tijekom događaja, zastupnici su raspravljali o važnim društvenim temama, poput Mape puta za socijalnu Europu. Na posljednjoj plenarnoj sjednici Parlamenta, europarlamentarci su usvojili rezoluciju o planu puta, u kojoj su pozvali da se socijalna prava trebaju tretirati s jednakom hitnošću kao i ekonomska i ekološka. Na dnevnom redu foruma bila je i Europska godina vještina koja je započela 9. svibnja 2023. godine.
Uoči Foruma, predsjednik izaslanstva, Dragoş Pîslaru rekao je: „Mi, u Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja, vidimo Porto Social Forum kao ključni trenutak u izgradnji snažne socijalne Europe. Sada je trenutak da pokažemo da socijalne politike nadilaze političku ideologiju i da je ulaganje u ljude srž naše Unije. Trenutak je da obnovimo naš europski socijalni model i pokažemo snažnu predanost triju europskih institucija i socijalnih partnera otpornoj socijalnoj dimenziji EU-a. Ljudi jesu i bit će konkurentska prednost Europe, na globalnoj razini. Njihova dobrobit temeljna je za jaku demokraciju”.
Od izbijanja krize izazvane COVID-19, Parlament EU je naglasio da je odgovarajući socijalni dijalog na svim razinama neophodan za uspješnu provedbu plana oporavka za Europu. To proizlazi iz njegove rezolucije od 22. listopada 2020. o zapošljavanju i socijalnoj politici europodručja za 2020. te iz njegove rezolucije od 11. ožujka 2021. o europskom semestru za koordinaciju ekonomske politike. Ove rezolucije naglašavaju da su socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje važni alati za poslodavce i sindikate za uvođenje poštenih plaća i poštenih radnih uvjeta te da će snažniji sustavi kolektivnog pregovaranja povećati otpornost država članica u vrijeme gospodarske krize. Parlament je također ponovio prethodne pozive za potporu izgradnji kapaciteta i većoj uključenosti socijalnih partnera u Europski semestar te pozvao na buduće preporuke za pojedine zemlje da uključe ishode uključenosti socijalnih partnera u mehanizme određivanja plaća. Parlament je u svojoj rezoluciji o Europskom semestru predložio razmatranje uvođenja klauzula o pravednosti za tvrtke koje žele pristupiti javnim sredstvima, obvezujući ih da se uključe u kolektivno pregovaranje i omoguće sudjelovanje ili suodlučivanje zaposlenika u donošenju odluka u tvrtkama.
U svojoj rezoluciji od 2. veljače 2023. o Europskim radničkim vijećima (ERV), Parlament je naglasio da je neophodno ojačati i povećati broj ERV-a i njihovu sposobnost da ostvaruju svoja prava na informiranje i savjetovanje. Osim toga, ponovno je pozvao Komisiju da podnese prijedlog za reviziju Direktive 2009/38/EZ o europskim radničkim vijećima kako bi se razjasnili njezini ciljevi, definicije i postupci te ojačalo pravo predstavnika radnika na informacije i savjetovanje, posebno tijekom procesa restrukturiranja.
