Uz Svjetski dan šuma, u ime Udruge Lijepa naša grana Varaždinska priopćenjem je reagirao predsjednik Varaždinske grane, Udruge Lijepa naša: Emil Flajšman, dipl. ing. biol. ukazujući na devastaciju i potrebu pozornijeg gospodarenja tim zaštićenim prostorom, zelenim pojasom između Drave i naselja Banfica u Varaždinu. Priopćenje prenosimo u cijelosti:
- Kao ekološka udruga koja je od početka 90-ih godina 20-og stoljeća uključena u zbivanja vezana uz zaštitu i očuvanje Dravske park-šume u Varaždinu izražavamo našu duboku zabrinutost zbog načina gospodarenja ovom šumom koja je zaštićeni dio prirode Republike Hrvatske i apeliramo na poštivanje zakonskih propisa i ekoloških načela gospodarenja zaštićenom prirodom u gospodarenju Dravskom park-šumom.
Tijekom 90-ih godina 20-og stoljeća pokrenuli smo inicijativu za zaštitu Dravske park-šume Zakonom o zaštiti prirode, o čemu čuvamo dokumentaciju. Organizirali smo i provodili brojne aktivnosti usmjerene proglašenju zakonske zaštite Dravske park-šume u suradnji s Gradom Varaždinom, Varaždinskom županijom, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirode Varaždinske županije, Javnim poduzećem „Parkovi“, Društvom za poljepšanje grada Varaždina, Šumarijom Varaždin, Odjelima Gradskog muzeja Varaždin te uz potporu Znanstvenog savjeta HAZU-a, Turističke zajednice Grada Varaždina, Udruge „Franjo Koščec“, Ekološkog društva Koprivnica, Ekološkog društva „Senjar“ iz Donje Dubrave, izviđača, planinarskih i drugih udruga, osnovnih i srednjih škola i velikog broja građana Varaždina i šire okolice. Upornim zauzimanjem i uz prilično uloženog truda i borbe argumentima uspjeli smo postići napuštanje prijedloga sjeverne gradske obilaznice, koja je dijelom trebala prolaziti kroz samu Dravsku park-šumu ali naposljetku je prevladao razum i izgrađena je južna obilaznica Varaždina i lokalna gradska prometnica između park-šume i gradskog naselja Banfica.
Nakon višegodišnje inventarizacije vrsta Dravske park-šume i izrade ekološkog elaborata o njenim vrijednostima, stanju i prijedlogu zakonske zaštite (E. Flajšman: „Dravska park-šuma“, Varaždin,1997) te niza održanih sastanaka i usuglašavanja s nadležnim tijelima Grada Varaždina, Varaždinske županije i resornog Ministarstva uputili smo Varaždinskoj županiji 17. prosinca 1999. godine prijedlog zaštite Dravske park-šume Zakonom o zaštiti prirode kao park-šume i skupine od 70 stoljetnih bijelih topola u Dravskoj park-šumi kao botaničkog spomenika prirode. Naš prijedlog je prihvaćen i Županijska skupština Varaždinske županije je 31. srpnja 2001. godine donijela Odluku o proglašenju Dravske šume u Varaždinu park-šumom i Odluku o proglašenju skupine stabala bijelih topola botaničkim spomenikom prirode. Bili smo svjesni da dobivanjem bitke nije dobiven i rat za očuvanje Dravske park-šume i da je samo pitanje trenutka kad će iskrsnuti neki novi pritisci na njene vrijedne i atraktivne prostore u smjeru kultivacije, „betonizacije“ i urbanizacije park-šume.
U 2024. godini i u dvadeset i trećoj godini Dravske park-šume pod zaštitom Zakona o zaštiti prirode, u doba kad znanost krajnjom zabrinutošću upozorava na nužnost prestanka uništavanja drveća i stoljetnih šuma zbog njihove presudne važnosti za održavanje klimatskih uvjeta na našem planetu o kojima ovisi ljudski opstanak, svjedočimo prekomjernoj sječi drveća i osiromašivanju biološke raznolikosti baš u posljednjoj sačuvanoj stoljetnoj šumi na teritoriju grada Varaždina, koja je pod zaštitom Zakona o zaštiti prirode. To se radi bez obzira i na sljedeću upozoravajuću činjenicu koja je naglašena u elaboratu „Dravska park-šuma“ (E. Flajšman, Varaždin, 1997): „Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća čovjek je svojim intervencijama u prostoru prouzročio ubrzano osiromašivanje i smanjivanje šumskih područja nizinskog dijela današnje Županije Varaždinske, te je 1989. godine na području tadašnje Općine Varaždin bilo svega 0.07 ha šuma po stanovniku (Prpić i drugi autori, 1989), po čemu je ta općina zauzimala zadnje mjesto u Hrvatskoj. To je povećalo vrijednost i potrebu za očuvanjem svakog preostalog šumskog područja, a posebice onih koja su, poput Dravske park-šume, evidentirana u prostornim planovima kao najreprezentativniji primjeri prirodnih vrijednosti i ekoloških uporišta u regiji.“
Na možemo ne primijetiti, kao što ne mogu ni brojni zabrinuti varaždinci koji su svjesni vrijednosti Dravske park-šume, da se njena zaštita i održavanje sve manje provode putem očuvanja, njegovanja, poboljšanja stanja i nedopuštanja uništavanja prirodnih bogatstava zbog kojih je zaštićena, a sve više putem sječe, krčenja, ogoljivanja, biološko-krajobraznog osiromašivanja i unošenja neprimjerenih sadržaja koji doprinose tom osiromašivanju i sve lošijem i neprirodnijem ukupnom izgledu i stanju park-šume.
Navedenu tvrdnju u velikoj mjeri potvrđuju posljednje intervencije koje su provedene u park-šumi u zadnjih godinu dana. Početkom 2023. godine na krajnje neselektivan način i bez osnovnog uvažavanja zakonom zaštićene prirode do samog tla je iskrčen širok pojas šumskog raslinja oko glavnog šumskog puta od ulaza u Dravsku park-šumu blizu spomen-križa na grobištu „Dravska šuma“ do Dravskog kupališta. Bez obzira na potrebu održavanja šumskog puta i uklanjanja brojnih invazivnih biljaka koje su oko njega rasle nije se smjelo dopustiti potpuno iskrčenje mlađeg autohtonog drveća, grmlja i ostalog autohtonog raslinja koje je neizostavan sastavni dio šume. Nekako u isto vrijeme brojno drveće u šumi označeno je za sječu, te su početkom 2023. i 2024. godine provedene „sanitarne“ sječe. Posječena su i ona označena stabla za koja smo Javnu ustanovu „Priroda Varaždinske županije“ upozorili da ne vidimo potrebu za njihovom sječom jer su im i debla i krošnje izgledale posve zdravo. I veći dio naslaganih trupaca posječenih stabala na presjeku je izgledao posve zdrav. Iskreno se nadamo da jedan od glavnih povoda sanitarne sječe nije ostvarivanje zarade od prodaje drva. U zakonom zaštićenoj šumi u kojoj je očuvanje postojećeg stoljetnog i drugog drveća ključno za njeno očuvanje to drveće ne smije biti eksploatacijski resurs.
U Dravskoj park-šumi je zbog sječe drveća „osvanuo“ veći broj golih čistina tamo gdje je do nedavno postojao gusti svod krošnji drveća. Svjesni smo činjenice da je u park-šumi sve više starih stabala onih vrsta koje se približavaju kraju svojeg životnog vijeka, poput najviših euroameričkih topola koje su još i zaražene bijelom imelom. Svjesni smo i da među drvećem ima alohtonih vrsta koje se invazivno šire potiskivanjem autohtonih vrsta. Takve vrste su američki crni orah i američki javor. No, potpuno uklanjanje svih ili većine njihovih primjeraka, a osobito kapitalnih nije najbolje rješenje. Tamo gdje ove vrste gusto rastu njihovim potpunim uklanjanjem gubi se sloj krošnji drveća i stvaraju se goleti kojima su potrebna duga desetljeća za povratak visokog šumskog svoda koji se ne može obnoviti preko noći. Zahvaljujući crnom orahu Dravsku park-šumu nastanjuje zdrava populacija vjeverice o kojoj opet ovisi populacija šumskih grabežljivaca, tj. sova, lasica i kuna. Želimo ukazati na složenost međuodnosa svih živih bića u Dravskoj park-šumi koja nalaže da se gospodarenju ovom zaštićenom šumom pristupa s punom svjesnošću i obzirnošću prema njenom životu. Čak i da sanitarna sječa nije bila pretjerana, ono što je učinjeno šumi tijekom izvlačenja posječenih stabala pokazuje neuvažavanje zakonskih propisa i osnovni ekoloških načela gospodarenja zaštićenim šumama. Prilikom izvlačenja stabala teškom mehanizacijom i strojevima nanesena je nedopustiva šteta vrstama i sastojinama prizemnog sloja i sloja grmlja park-šume, osobito na prostorima poučne staze i krajnjeg istočnog dijela park-šume uz Međimursku ulicu prema mostu preko Drave. Pojedine površine šume u potpunosti su ogoljene od svih pripadajućih vrsta i sastojina, tj. od vrijednosti zbog kojih je Dravska park-šuma pod zakonskom zaštitom. Rubni dio šume uz vanjsko podnožje desnog nasipa kanala HE Varaždin u čitavoj dužini šume je ogoljen od pripadajućeg drveća i sveukupne vegetacije i pretvoren u put za izvlačenje posječenih stabala iz park-šume.
Sve navedeno u nama izaziva opravdanu zabrinutost za sudbinu Dravske park-šume, a tome doprinosi i najnovija inicijativa Grada Varaždina za njeno uređenje i „približavanje gradu“, za što se planira utrošiti pozamašna svota novca. Riječ je o inicijativi koju najavljuju i javni mediji i za koju nitko ne zna hoće li i kako će uvažavati očuvanje izvornih prirodnih bogatstava zbog kojih je Dravska park-šuma pod zakonskom zaštitom. Svaka urbanizacija ili u najmanju ruku znatno viša razina kultiviranosti, kojom bi Dravska park-šuma bila „približena“ gradu na način da više izgleda i funkcionira kao urbani park izgubljene izvorne prirodnosti i otpornosti na rastuće izazove globalnog zatopljenja nego kao očuvana i zaštićena priroda bila bi u izrazitoj suprotnosti sa zdravim razumom i zakonskim uporištima njenog očuvanja koja sve sudionike u njenom održavanju obvezuju na puno poštivanje temeljnih ekoloških načela gospodarenja zaštićenom prirodom.
Naglašavamo da je Dravska park-šuma uvrštena u svjetsku, europsku i nacionalne kategorije zaštićene prirode. Na svjetskoj razini je dio UNESCO-vog Biosfernog rezervata Mura-Drava. Na europskoj razini je dio Europske ekološke mreže Natura 2000 kao područje značajno za očuvanje vrsta i staništa te ptica. Na nacionalnoj razini je dio Regionalnog parka Drava-Mura, zaštićena park-šuma i stanište 70 bijelih topola koje su botanički spomenik prirode. To obvezuje sve sudionike u gospodarenju Dravskom park-šumom na očuvanje njenog sveukupnog živog svijeta.
Zbog svih prethodno navedenih razloga apeliramo na sve sudionike u gospodarenju zaštićenom Dravskom park-šumom da njome gospodare putem poštivanja zakonskih propisa, interdisciplinarne suradnje i primjene temeljnih ekoloških načela gospodarenja zaštićenom prirodom u održavanju i definiranju okvira korištenja ove jedinstvene i nezamjenjive šume. Želimo biti uključeni u provedbu aktivnosti i mjera njene zaštite, uređenja, održavanja i revitalizacije (kao što smo već bili) u korist očuvanja i održivog korištenja svih njenih prirodnih bogatstava zbog kojih predstavlja najveću biološko-krajobrazno-ekološku vrijednost Varaždina i ključno uporište ekološke održivosti i otpornosti grada i okolice na rastuće štetne utjecaje globalnog zatopljenja. Danas je očuvanje svih stoljetnih šuma na planetu ključ borbe protiv globalnog zatopljenja i upravo zato što smo toga svjesni i što iza sebe imamo višedesetljetno iskustvo sudjelovanja u zaštiti Dravske park-šume nudimo Vam svoju suradnju u planiranju, organiziranju i provedbi aktivnosti i mjera njezine zaštite, uređenja, održavanja i revitalizacije. Voljni smo i spremni sastati se s Vama na Vaš poziv, tj. prema dogovoru. - Piše u priopćenju koje potpisuje predsjednik Varaždinske grane, Udruge Lijepa naša: Emil Flajšman.
