Crkva svetog Martina u Varaždinskim Toplicama s interijerom bez premca u Hrvatskoj

Ali pogledajte cjelovitu informaciju koju prenosimo sa stranica Župe:

Župna crkva Svetogn Martina jedna je od najstarijih građevina u Varaždinskim Toplicama čiji zvonik dominira naseljem. Spominje se u prvom popisu župa zagrebačke biskupije 1334. godine, što znači da je sagrađena koncem XIII. ili početkom XIV. stoljeća i to na temeljima starije crkve, o kojoj svjedoče arheološki nalazi i vidljivi mali prozorčić iznad vrata sakristije. U XVIII. stoljeću crkva je dograđena i barokizirana a arheološki nalazi potvrdili su gotički slog, o kojem danas vidljivo svjedoče elegantni ukrasni pilastri s vanjske strane građevine te prozori na apsidi. Ispod poda pronađeni su ostaci gotičkih temelja te supova i stepeništa za kor, a u crkvi se nalaze i tri grobnice. Prigodom zadnje obnove crkva dobiva i dva nova vitraja: bl. A. Stepinca i sv. Marka Križevčanina zaštitnika naše biskupije, koji uz već postojeće u svetištu (sv. Martin i simboli evađelista) čine skladnu cjelinu i zaokružuju barokni ambijent crkve.Osim svakodnevnih, nedjeljnih i blagdanskih misnih slavlja, svečano se slavi zaštitnik župe sv. Martin biskup – 11. studenoga, kao i godišnje klečanje 10. kolovoza. Crkva je otvorena tijekom čitavog dana i mjesto je molitve kako domaćih vjernika tako i korisnika bolnice te mnogih pojedinaca i grupa koje turistički ili hodočasnički posjećuju naš grad..

ROBBINI OLTARI U ŽUPNOJ CRKVI SV. MARTINA

Francesco Robba (1698.-1757.), najpoznatiji barokni kipar na tlu Slovenije i Hrvatske, izradio je nekoliko mramornih oltara, remek-djela baroka, za zagrebačku katedralu i crkvu sv. Katarine.

Poslije potresa koji je 9. studenog 1880. g. pogodio Zagreb i okolicu kod preuređenja zagrebačke katedrale, bečki arhitekt Hermann Bollé odstranio je Robbine oltare iz katedrale. Oltari sv. Katarine i sv. Barbare, koje je oko 1736. godine naručio zagrebački Kaptol, darovani su g. 1884. Topličkoj župnoj crkvi, u kojoj ih je slikar i graditelj M. Antonini postavio iste godine.

Oltar sv. Katarine, (izrađen oko 1740.g.) postao je u Toplicama oltarom sv. Martina (glavni oltar). Impresivno djeluje reljef s prikazom mučeništva svete Katarine. Krase ga kipovi sv. Bartola i sv. Mateja ap. Oltar sv. Barbare (izrađen oko 1736.g.) sada ima kipove sv. Filipa Nerija i sv. Stjepana prvomučenika. S ova dva oltara nedostaju kipovi Sv. Andrije i Sv. Franje Saleškog, koji su bili smješteni u atici jer ih je Kaptol poklonio župnoj crkvi, danas katedrali, u Sisku. Na njihovim se mjestima sada nalaze manje vrijedni kipovi sv. Nikole Tavelića - na oltaru sv. Barbare, te na glavnom oltaru kip sv. Martina biskupa, zaštitnika župe.

Slikar M. Antonini oslikao je 1885. g. čitavu crkvu a posebno su dojmljive stropne freske koje prikazuju prizore iz Isusova života dok u svetištu na stropu nalazimo evanđeliste a pored oltara svete slavenske apostole Ćirila i Metoda.

Valja spomenuti da je zagrebački Kaptol već prije 900 godina (između 1111. i 1117.g.) postao vlasnikom Toplica darovnicom bana Aleksija. Kroz čitav srednji vijek zagrebački je Kaptol uspješno doprinosio razvoju čitavog mjesta i lječilišnog turizma u Toplicama sve do 1945. godine kada je Kaptol izgubio čitav svoj posjed i sve zgrade.

OLTAR ŽALOSNE GOSPE

- rad je Josefa Oblettera iz St. Ulricha - Tirol – Austrija izrađen g. 1911. krasi bočnu kapelu župne crkve. Nasuprot ulazu u kapelu nalazi se kip sv. Josipa – zaštitnika Hrvatske. Tu su i kipovi Srca Isusova i Marijina te sv. Antuna i sv. Terezije.

Oltar je blagoslovljen 4. rujna 1911. g. po preuzv. nadbiskupu zagrebačkom Jurju Posiloviću uz sudjelovanje đakovačkog biskupa dr. Ivana Krapca – jednog od velikih dobročinitelja župne crkve. Lijevo i desno od oltara hrvatsko kulturno društvo "Napredak" postavilo je 1933.g. ploče s imenima poginulih Topličkih župljana u I. svjetskom ratu /1914.-1918/.

Strop kapele oslikan je Antoninijevom freskom: Isusa polažu u grob, a bočno su freske: Isus zaogrnut crvenim plaštem s trnovom krunom na glavi, te četiri anđela sa simbolima muke Isusove. Kad se otvori prednja donja ploča, oltar postaje „Božji grob“– gdje se nalazi kip Isusa u naravnoj veličini /J. Obletter/ - a pored svetohraništa su prizori molitve u Getsemanskom vrtu i Kristova Uskrsnuća. Ispod poda po cijeloj površini kapele nalazi se kripta - grobnica. Prigodom najnovije obnove kapela dobiva vitraje koji prikazuju Navještenje Gospodnje i u gornjem dijelu "Zoru" - označujući BDM kao početak boljega svijeta, a desni prikazuje Uznesenje BDM na nebo - prema oltarnoj slici iz Varaždinske katedrale a u gornjem djelu mjesec i zvijezde - simbole BDM.

OLTAR GOSPE LURDSKE

- smješten je lijevo od ulaznih vratiju – nasuprot ulaza na kor. Kip Gospe Lurdske i sv. Bernardice nabavljen je u Beču 1914.g. a o 100- toj godišnjici (2014.g.) oltar je preuređen i obnovljen, tako da je i nadalje mjesto stalne molitve i zagovora mnogih bolesnika iz obližnje bolnice i župljana Topličke župe.

ORGULJE U ŽUPNOJ CRKVI SV. MARTINA

Nakon barokizacije (od 1761-1763.g.) vjernici nabavljaju orgulje iz radionice Antoniusa Römera iz Graza, a 1884. godine crkva dobiva dva mramorna oltara iz Zagrebačke katedrale, remek djela baroknog kiparstva, rad Francesca Robbe. Zajedno s orguljama i oltari daju iznimni barokni ambijent crkvi.

Barokna obnova župne crkve Sv. Martina zaokružena je dakle 1765. g. nabavom orgulja. Antoniusa Römera iz Graza, koji je u to vrijeme dosta radio za područje Hrvatske. Zaslugom župljana i niza topličkih župnika ove su orgulje ostale do danas sačuvane i svojim predivnim zvukom i danas obogaćuju liturgijska slavlja.

Ove je orgulje osobito cijenio prof. Ladislav Šaban, vrsni poznavatelj orgulja u Hrvatskoj, koji je uz ostalo, zapisao kako imaju: "Čisti zvuk nepatvorenog baroka, kakav i pripada u barokni ambijent topličke crkve."

Temeljitu obnovu god. 1993. izveo je njemački graditelj i restaurator orgulja Wolfgang J. Braun pa su zahvaljujući tome Varaždinske Toplice uključene u program "Varaždinskih baroknih večeri."

KAPELA SV. DUHA

Na ostacima župne crkve koju su 1242. godine uništili Tatari sagrađena je kapela koja je 1774. godine barokizirana. Unutrašnjost i strop kapele oslikani su freskama nepoznatog majstora a oltarna freska prikazuje silazak Duha Svetoga na apostole okupljene oko Blažene Djevice Marije. Slikana je 1882. g. za vrijeme župnika A. Golubića. Kapelu je do XIX. stoljeća okruživalo groblje, a tu je pokopan i Antun Kukuljević Sakcinski, nad čijim se grobom uzdiže križ s natpisom Antunova sina Ivana na glagoljici: „Zahvalni sin svome otcu.“ Svake se godine u kapeli svečano slavi Duhovski ponedjeljak tj. blagdan BDM – Majke Crkve.