Prognoza vremena danas - malo toplije ali ponegdje krajem dana moguća i kiša. Ožujak je treći mjesec u godini i ima 31 dan. Smatra se da hrvatski naziv mjeseca dolazi od riječi laž, a odnosi se na prevrtljivost vremena u tom mjesecu. Latinsko ime Martius dobio je po bogu rata, Marsu, te se vjerovalo da je pogodan za vojne akcije i ratovanja, piše meteo.info.
U rimskom kalendaru ožujak je bio prvi mjesec u godini. Prvim danom ožujka klimatološki počinje proljeće, što ga čini prvim od tri proljetna mjeseca (ožujak, travanj, svibanj).
Ožujak je mjesec u kojem se vrijeme značajno mijenja. Nastupa osjetan prijelaz iz hladnog u topli dio godine, no to se ne događa odjednom, niti naglo. Cijeli mjesec je prožet izmjenama hladnih i toplih razdoblja, a kako mjesec odmiče, topla razdoblja su sve češća i trajnija. Dani u ožujku se na očigled produžuju, a nakon posljednje nedjelje u ožujku, kada počinje ljetno računanje vremena, dobivamo još jedan sat dnevnog svjetla više. U ožujku je oblaka manje nego u siječnju i veljači pa kopneni krajevi dobivaju gotovo 70 % više Sunčeve energije dok se na obali količina Sunčeva zračenja poveća za oko 40%. Ako tome pridodamo i jačanje Sunčevog zračenja zbog sve manjeg kuta pod kojim pada na naše područje, rezultat se očituje u porastu srednje dnevne temperature.
U unutrašnjosti Hrvatske srednje dnevne temperature kreću se između 6 i 7 °C, što je za čak 4 °C više nego u veljači, dok u priobalju temperatura poraste na 11 °C na južnom Jadranu te do 10 °C na sjevernom dijelu.
Na vrijeme u ožujku najviše utječu anticiklone, no manje ih je nego u siječnju i veljači. Slabljenjem Sibirske anticiklone češće preko naših područja prelaze atlantske i sredozemne ciklone koje uzrokuju toplo, vjetrovito i kišovito vrijeme. Uz njih zapuše jugo, a nakon njihovog prolaza sjeverni vjetar, koji ponekad dovuče hladni polarni zrak sa sjevera, što uzrokuje kratkotrajna zimska razdoblja u ožujku.
Česti su vremenski obrati, zbog jačine Sunčeva zračenja i manje oblačnog vremena, temperature ponekad mogu doseći i ljetne vrijednosti od gotovo 30 stupnjeva, no ne trebaju nas iznenaditi ni nagli preokreti te povratak zime s vrlo niskim temperaturama. Za ilustraciju rečenog, navest ćemo da je tako 01. ožujka 1963. godine u Varaždinu izmjereno -23,4 °C, a 4. ožujka 1987. godine Osijek se grijao na ljetnih 26,9 °C. Zbog svega toga ožujak je nepouzdan mjesec i s obzirom na takve obrate, vrijeme je u ožujku vrlo teško prognozirati. Najlakše bi ga bilo opisati jednom riječju: promjenljiv. No ipak, s odmicanjem mjeseca, ožujak pokazuje trend zatopljenja, sredinom mjeseca temperatura u kopnenom području naraste iznad 5 °C, a u Dalmaciji iznad 10 °C.
Ožujak je uz veljaču jedan od najsuših mjeseci, barem što se kopnenih krajeva Hrvatske tiče. Osim što je suh mjesec, jedan je od najvjetrovitijih u godini. Dok na kopnu brzina vjetra doseže svoje najviše godišnje vrijednosti, na obali je ožujak obilježen s tri “marčane” bure. U tom mjesecu se klimatološki javljaju tri epizode bure, početkom, sredinom i krajem mjeseca. Najčešće se javljaju nakon prolaza Sredozemne ciklone.
U unutrašnjosti zemlje puhat će mjestimice umjeren, u gorskoj Hrvatskoj sredinom dana i popodne na udare i jak, jugozapadni vjetar, a na Jadranu slabo i umjereno jugo.
Jutarnje temperature zraka u kopnenim predjelima od -1 do 4 °C, na Jadranu između 6 i 10 °C; najviše dnevne na kopnu između 15 i 20 °C, a na obali i otocima od 15 do 18 °C.
Prognostički su podatci dobiveni izračunom meteorološkim numeričkim modelom WRF ARW (Weather Research and Forecasting Model) te korigirani od strane meteorologa koji sastavlja i sam tekst prognoze. Ulazni podaci za WRF su rezultati GFS modela.
