Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića danas je održana 14. sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na kojoj su predstavljeni najuspješniji dizajni nacionalne strane hrvatskih kovanica eura i centa.
„Kao što vam je poznato, kada Hrvatska usvoji euro kao službenu nacionalnu valutu, a to je prema našim projekcijama 1. siječnja 2023., na kovanicama eura i centa koje će biti u optjecaju u Hrvatskoj i u ostalih 19 zemalja članica europodručja, naći će se dizajn motiva koji će predstavljati Hrvatsku i koje danas imamo zadovoljstvo predstaviti javnosti“, kazao je premijer na početku sjednice.
Podsjetio je da je proces izbora motiva započeo točno prije godinu i jedan dan, kada je kao savjetodavna stručna podrška Komisiji za novac Hrvatske narodne banke, osnovana i posebna Komisija za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnome kovanom novcu eura.
„Proces utvrđivanja konačnih motiva za nacionalne strane hrvatskih kovanica eura i centa, temeljio se na najbolje ocijenjenim motivima od navedenih komisija“, rekao je Plenković i dodao da je provedeno savjetovanje s javnošću, koje je trajalo od 1. do 15. srpnja 2021., u kojemu je lik Nikole Tesle dobio najviše glasova.
„Na svojoj 10. sjednici, održanoj 28. srpnja ovo Nacionalno vijeće dalo podršku prijedlogu konačnih motiva, a Vlada je na sjednici 29. srpnja Zaključkom potvrdila sljedeće motive za nacionalnu stranu budućih hrvatskih kovanica eura i centa: hrvatska šahovnica, geografska karta Republike Hrvatske, kuna, lik Nikole Tesle i pismo glagoljica“, kazao je i istaknuo da je šahovnica, kao element hrvatskog grba, određena za motiv koji će biti zajednička podloga na svim hrvatskim kovanicama eura i centa.
„Dakle, poruka je prepoznatljivost Hrvatske“, dodao je premijer.
Ostali su motivi na apoenima raspoređeni ovako: na kovanici od dva eura bit će prikazana geografska karta Hrvatske, na jednom euru motiv kune, na 50, 20 i 10 centi lik Nikole Tesle, a na jednom, dva i pet centa naći će se motiv kojim je službena kratica Republike Hrvatske, HR, napisana na uglatoj glagoljici, i to ligaturom, to jest spojenim slovima H i R u jedinstveni tipografski znak, kakav se rabi još od prve hrvatske tiskane knjige iz 1483.
Premijer je podsjetio i da je na temelju navedenog zaključka Vlade, Hrvatska narodna banka početkom kolovoza prošle godine objavila otvoreni natječaj za izradu idejnog rješenja(grafičkog prikaza za hrvatske kovanice eura i centa.
„Stoga će nam danas biti predstavljeni najuspješniji dizajni, odabrani od ukupno 1299 zaprimljenih prijedloga na ovom Otvorenom natječaju“, najavio je predsjednik Vlade i kazao da je prijedloge dizajna službeno je odobrilo i Vijeće Europske unije 28. siječnja ove godine.
Što se tiče dizajnera, Ivan Šivak autor je idejnog rješenja „Geografska karta” za kovanicu od 2 eura, Stjepan Pranjković „Životinja kuna” za kovanicu od 1 eura, Ivan Domagoj Račić rješenja „Nikola Tesla” za kovanice od 50, 20 i 10 centi, a Maja Škripelj „Glagoljica” za kovanice od 5, 2 i 1 centi.
Na kovanici od 2 eura ugraviran Gundulićev stih
Premijer je kazao da svaka država može odabrati i ugravirati natpis na kovanici od 2 eura, koja je najveća, te će na hrvatskoj kovanici od 2 eura, osim hrvatske šahovnice, kao elementa hrvatskog grba, i karte Republike Hrvatske, na obodu biti ugraviran Gundulićev stih "O lijepa, o draga, o slatka slobodo“
„Kao što je dobro poznato, riječ je o jednom od najpoznatijih i najljepših stihova iz Himne slobodi koja je sastavni dio pastorale "Dubravka" iz 17. stoljeća glasovitog hrvatskog književnika Ivana Gundulića. Tako će kovanica od 2 eura, osim hrvatskog grba, kao simbola hrvatskog identiteta, karte Republike Hrvatske, kao simbola hrvatske državnosti i neovisnosti, na sebi imati i stih iz Himne slobodi, koji najbolje simbolizira tisućljetnu težnju za slobodom hrvatskog naroda“, istaknuo je premijer Plenković.
Premijer Plenković zahvalio je svima koji rade na tome i istaknuo da je to proces koji se vodi sustavno i studiozno.
„Veliki povijesni trenutak koji nas očekuje 1. siječnja 2023. godine treba biti kvalitetno pripremljen u svim aspektima, a to podrazumijeva i kvalitetan zakon, i niz drugih zakona koje ćemo izmijeniti tijekom ove godine, pripremu gospodarstva i zaštitu potrošača koje je jedno od temeljnih načela u ovom procesu zamjene hrvatske kune eurom“.
Naglasio je nekoliko ključnih elemenata prepoznatljivosti Hrvatske:
„Željeli smo da kovanice budu simboli povijesti i političkog identiteta Hrvatske, našeg suvereniteta i državnih granica, novčarske tradicije i faune, jezika kulture i književnosti, kulturnih i znanstvenih velikana, kreativnosti i inovativnosti, te tradicije i modernosti“.
„Sve je to sintetizirano u ovih nekoliko kovanica, jer su simboli bitni za narod, za naš identitet, našu prošlost, a s eurom i našu budućnost“, zaključio je.
Guverner Vujčić: Cijela operacija koštat će 900 milijuna kuna
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kazao je da je cijeli proces trajao godinu dana da bi se odabrao najuspješniji dizajn.
Najavio je iduće korake, koji su izrada alata kojim će se kovanice kovati da bi bili spremni za masovno kovanje.
Kazao je da je veliki izazov u kratkom vremenu otkovati izuzetno veliki broj kovanica i da zajedno s novčanicama koje će se tiskati u inozemstvu „dočekamo konverziju logistički spremni, da možemo vrlo brzo zamijeniti kune eurima u trenutku konverzije“.
Također, izvijestio je da će cijela operacija koštati 900 milijuna kuna.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić dodao je da je nacrt Zakona o euru u javnoj raspravi još 11 dana, a trenutno je zaprimljeno 49 komentara.
Dodao je da će se još 42 zakona mijenjati prije uvođenja Zakona o euru, a kasnije još 36 njih, da bi se učinile potrebne prilagodbe na zakonskom planu. Također je naglasio da po pitanju ispunjavanja mjera s Europskom unijom nema kašnjenja i da sve ide prema dogovorenim rokovima.
