O 20. obljetnici Dana performansa razgovarali smo s Ivanom Mesekom, jednim od osnivača Dana performansa i čovjekom koji je performans priveo muzejskoj djelatnosti, jer Dani performansa već su desetak godina program Gradskog muzeja u Varaždinu. Ovogodišnji festival obol je obljetnici i svim performerima u Hrvatskoj i svijetu koji svojim nastupima pomiču granice slobodnog promišljanja života, što i dolikuje istinskoj slobodi umjetnosti i umjetnika, te pridonosi istini toliko potrebnoj suvremenom čovjeku.
Dvadeseti su jubilarni dani performansa u Varaždinu, kako ćete obilježiti obljetnicu?
Tako je, dvadeset godina okruglo, festival se održao. Bilo je dosta inicijative u Hrvatskoj oko bavljenja performansom, ali dosta festivala je zamrlo nakon par godina. Grad Varaždin i Osijek su krenuli sa festivalom iste godine, ne znam kako se oni drže, ali evo, meni je drago da smo mi, nakon svih tih godina opstali, osobito nakon godina poput ovih za vrijeme COVID pandemije kada nismo mogli odraditi festival sa izvedbama projekata uživo zbog epidemioloških mjera, a da bismo zadržali kontinuitet morali smo održati virtualni festival u smislu da su izvođači slali na natječaj performanse koje su prethodno snimili te smo odabrane snimke zatim dijelili po našim službenim stranicama i društvenim mrežama. Mi smo uspjeli zadržati kontinuitet održavanja festivala iako je performans naravno forma koja se stvara u trenutku određenog vremena i prostora. Ove godine smo ipak u milosti epidemioloških mjera koja nam dozvoljava da organiziramo projekte uživo posebice jer se radi o jubilarnoj obljetnici, dvadeset godina festivala te bi bilo šteta kada se ne bi mogao održati uživo.
Recite nam nešto i o tematici i programu.
Ovogodišnji dani performansa su pod tematskim okvirom pod nazivom ‘’Sutra’’, njega je osmislio naš dugogodišnji suradnik Branko Franceschi i u principu svojom temom sve okreće sutrašnjici, a svojim programom gleda veliku povijest discipline performansa. Dakle, gledamo u budućnost, ali također nekako ‘’obljetničarski’’ gledamo ne samo na naših 20 godina djelovanja nego i na same početke.
Također poveznica s time jest da slavimo stotu godišnjicu od rođenja Josepha Beuysa, jednog od najznačajnijih umjetnika druge polovice dvadesetog stoljeća koji je šezdesetih godina dosta radio performanse, a isto tako prije kojih sto godina, 1921., 1922. se pojavila jedna skupina studenata u Zagrebu pod imenom ‘’Traveleri’’ koji su na zasadama dadaizma i svega što je u to vrijeme bilo aktualno u Zagrebu radili događanja koji se tada nisu zvali performansi, ali možemo ne pretenciozno staviti povezniocu s onime što danas nazivamo performansom. Tako da ne samo da performans u Hrvatskoj traje dvadeset godina već je ta forma u svojim oblicima i začecima nastajala u počecima dvadesetog stoljeća kada su se počeli razvijati novi mediji i novi načini doživljavanja i definiranja likovnosti i suverenosti uopće.
Počeli ste s izložbama, ali bit će i filmova, pa čak i sadnje drveća?
Kako smo kao što sam rekao na tragu Josepha Beuysa koji je imao veliku akciju na dokumente u Kasselu, sadnja sedam tisuća stabala hrastova. To je bila akcija koja je trajala par godina gdje je tih sedam tisuća hrastova trajno promijenila urbani okoliš. Na tom tragu mi smo odlučili ove godine ‘’obljetničarski’’ posvetiti te postaviti jedan drvored hrvatskih performera tj. sadit ćemo sedam hrastova upravo onim zaslužnim domaćim performerima ili umjetničkim grupama koje su postavili temelje ili zaista definirale performans kao medij. Tu su naravno Tom Gotovac, ‘’Traveleri’’, Marijan Crtalić..To zapravo ima jednu simboliku i ljepotu jer je performans jedna živa, promjenjiva forma pa onda umjesto nekakvih spomenika koji su statični, sade se drva koja su isto tako živa, ona rastu i tako trajno oplemenjuju jedan prostor, a to smo odlučili posaditi na Trgu Matije Gupca jer Varaždin ima mnoge gradske četvrti koje žude za ovako nekim zanimljivim, drugačijim, suvremenim definicijama urbanog prostora.
Također, od programa, malo smo otišli u neku nostalgiju, razmišljanje i sjećanje na dvadeset godina našeg festivala. Najavno smo već prikazali te prošli tjedan otvorili izložbu Zorana Todorovića. Ono kad se kaže jedan od najistaknutijih, to može ponekad zvučati kao floskula koja se može za svakog kazati, ali za njega se stvarno može reći da je jedan od najistaknutijih suvremenih autora srpske scene. On je također bio i predstavnik Srbije na venecijanskom bijenaleu, profesor je na fakultetu u Beogradu i tu smo već najavili kroz izložbu njegovih video radova ovogodišnje dane performansa i na tragu toga da smo uvijek prikazivali autore hrvatske scene, ali smo također prikazivali i autore regionalne scene, a također naravno i internacionalne autore koji se bave performansom.
Otvorenje je grandiozno, uz veliku izložbu, na čemu vam čestitamo.
Otvorenje protiče sa velikom monografskom izložbom Zlatanu Dumaniću koji je umro prije četiri godine, a bio je na danima performansa prije desetak godina kada je održao svoj performans u HNK Varaždin tako da izložba umjetnina koja je bila postavljena u Splitu je bila preseljena ovdje u Varaždin jer definitivno njegov opus dokazuje kako je on bio jedna od markantnijih ličnosti likovne scene u Hrvatskoj. Dumanić je također poznat po performansima, po akcijama, ali ovdje se predstavlja većinom kroz slikarstvo, kroz skulpture, objekte...Izložba je pod nazivom ‘’Povratak kapetana’’ ,a nakon toga nam dolazi Ivan Šeremet, možemo reći jedan ‘’doayen’’ iz Slavonskog Broda koji tamo već godinama pokušava i godinama drži nekakvu štafetu suvremenosti u tom radu. Nakon toga iz Bosne i Hercegovine imamo Dalibora Nikolića, jednog zanimljivog performera sa svojim performansom gdje drži tešku skulpturu kamenih krila nekoliko minuta, koliko izdrži te imamo video zapis performansa jedne mlade, propulzivne umjetnice iz Beograda Ivane Ivković, čiji se projekt zvao ‘’In him we trust’’ te imamo ono što me veseli, ponovno će se naći jedan nukleus koji je prije dvadeset godina pokretao taj festival. To smo bili Darwin Butković, Alen Novoselec i ja, pa ćemo u subotu imati jedno ‘’varaždinsko prijepodne’’. Prvo ću ja na Korzu napraviti jedan performans ‘’Aukcija’’, koji je jedna varijanta performansa koja se radila prije dvadeset godina na gradskoj tržnici. Nakon toga Darwin Butković ima svoj ‘’Flying art SA’’ isto na tragu onog prvog performansa kojeg je na prvom festivalu odradio i Alen Novoselec s jednim novim radom na bedemu Starog grada koji će također u petak predstaviti svoj projekt pod imenom ‘’24 stabla ode radosti’’, a također što me veseli je predstavljanje dva vrlo zanimljiva filma, već spomenuti dokumentarni film o Josephu Beuysu te također jedan dokumentarni film o Ulayu, oni koji ne znaju, bivšem partneru Marine Abramović koji je sudjelovao u jednim od naj bitnijih projekata u njihovim karijerama.
U subotu sadimo u 17 sati drvored hrvatskih performera, a nakon toga na istoj lokaciji kod ‘’Stare vage’’ biti će okrugli stol, dvadeset godina performansa u Varaždinu. Moderatori i sugovornici će biti Branko Franceschi, naš dugogodišnji izbornik i Suzana Marjanić, osoba koja u zadnjih dvadeset godina stvarno ne znam da na kojem izdanju festivala nije bila, a također autorica kapitalnog djela ‘’Kronotop hrvatskog performansa’’, u tri toma, gdje je vrlo studiozno obradila temu koja je povijest performansa u Hrvatskoj gdje jedno značajno poglavnje također ima grad Varaždin i ono što smo mi u zadnjih dvadeset godina radili.
Koje lokacije u gradu koristite?
Na kraju bit će i malo zabave, u subotu u pola deset, u dvorištu galerije bit će koncert Žana Jakopača kojeg vjerojatno mnogi znaju kao frontmena grupe ‘’Šo!Mazgoon’’, a njega smo kao prvo zvali jer je kolega iz likovne akademije, završio je likovnu akademiju, a kao drugo jer je na našem prvom festivalu performansa bio koncert Šo!Mazgoona na Stančićevom trgu tako da se ovim koncertom nostalgično vraćamo u prošlost u nedjelju završavamo u 10 sati s performansom Vanje Babića i Bojana Mucka, Varaždinca s kojime u muzeju dosta surađujemo na postavama većih izložbi koje radimo, ali Bojan je onako svestrana osoba koja radi onako razno razne projekte između ostalog i performans. Oni će izvesti, tj. postaviti svoj rad koji se zove ‘’Terenski rad broj 4’’ u javnom prostoru od Šetališta J.J. Strossmayera preko lančane kule pa do mostića tamo do Stančićevog Trga.
U principu to je kompletni program, uspjeli smo napraviti, dobar, kvalitetan program kako to i dolikuje dvadesetom jubilarnom izdanju festivala. Većina projekta održat će se ili u našoj galeriji umjetnina na Stančićevom trgu ili na samom Stančićevom trgu.
SAŽETAK:
- Dvadeseto, jubilarno izdanje Dana performansa pod nazivom Sutra svojom se temom okreće sutrašnjici, a svojim programom gleda na veliku povijest discipline performansa. Koncept razvoja novog iz povijesnog najbolje se odražava na događaju sadnje hrastova koji će komemorirati velikane hrvatskog performansa u sto godina njegovog postojanja u našoj vizualnoj kulturi i umjetnosti od Travelera do Marijana Crtalića. Sam događaj reinterpretacija je akcije 7000 hrastova Josepha Beuysa iz 1982. godine. Projekcijom dokumentarnih filmova o Josephu Beuysu i Ulayu manifestacija na tragu svog međunarodnog djelovanja odaje počast velikanima discipline kojoj je posvećena.
Reminiscencije, ali i refleksiju na status umjetnosti performansa u okruglom stolu iznijet će neki od osnivača i sudionika festivala kroz njegovu povijest. Za vrijeme festivala u Galeriji umjetnina Gradskog muzeja Varaždin bit će postavljene izložbe beogradskog umjetnika Zorana Todorovića u izložbenom salonu u prizemlju palače Sermage, a splitskog Zlatana Dumanića u izložbenom prostoru na katu palače. Oba umjetnika svoj su umjetnički status razvili baveći se performansom, Dumanić kao aktivni performer, a Todorović uključujući performativne elemente u svoju multidisciplinarnu umjetničku praksu. U svom jubilarnom izdanju festival će ponovo publici predstaviti izvedbe uživo, nakon prošlogodišnjeg „covid-19 virtualnog“ izdanja.
Izložba će predstaviti obrise Dumanićeve multimedijalne ostavštine koja obuhvaća obilje skulptura, instalacija, slika i slikanih kompozicija, crteža, dnevnika, autorskih i eksperimentalnih knjiga, objekata koji nadilaze i uobičajene i danas vrlo široke odrednice umjetničkog djela, te sačuvanu dokumentaciju performansa.
Njegov odnos prema stvarnosti bio je beskompromisan, onkraj klišeja zdravog življenja i političke korektnosti. Njegova je kritika društvenih devijacija nesmiljena, njegova erotomanija izravna, a likovnost senzualna i poetična. Povratak kapetana je stoga izložba koja, osim revizije umjetničkog rada i karijere, prenosi svjetonazor čije emancipatorske postavke nikad nisu bile važnije. Zlatan Dumanić (Split, 1951. – 2017.) završio je srednju (1969.) i Višu pomorsku školu u Splitu (1972.) te položio kapetanski ispit 1979. godine. Više od 20 godina proveo je na moru kao kadet, časnik i zapovjednik brodova različitih domaćih i svjetskih kompanija. Umjetnik je autodidakt čija aktivnost počinje 1969. u okviru alternativnog ogranka Crvenog peristila, Grupe 3i, čiji je član bio i Dumaniću blizak Vladimir Dodig Trokut. Počinje izlagati 1970., a nastupio je na tridesetak samostalnih te sudjelovao na većem broju skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Godine 2005., uz još petoricu umjetnika, predstavljao je Hrvatsku na 51. Venecijanskom bijenalu.
Izložba je postavljena za razgled do 7. studenoga ove godine.
Autor projekta je Branko Franceschi, suradnici na projektu: Ivan Mesek, Elizabeta Igrec, a organizator jer: Gradski muzej Varaždin. Program podupire Ministarstvo kulture i medija RH./ Kritička retrospektiva opusa Zlatana Dumanića pruža uvid je u mnogolikost, složenost i, ne manje važno, ljepotu Dumanićeva rada i dendizam njegova osobnog stila. Građu izložbe uz djela iz fundusa Muzeja grada Splita ponajviše čine umjetnine zatečene u stanu nakon umjetnikove smrti, sačuvane zahvaljujući Zbirci Marka i Lucije Marin. Izložbu i Dane performansa otvorio je Neven Bosilj, gradonačelnik Varaždina.
P r o g r a m
Četvrtak, 9. 9. 2021.
19 sati, Galerija umjetnina GMV-a, Trg M. Stančića 3: ZLATAN DUMANIĆ: Povratak kapetana, otvorenje izložbe
19.30 sati, Galerija umjetnina GMV-a, Trg M. Stančića 3: IVAN ŠEREMET: ”Monetarni performans”, performans
20 sati: otvorenje festivala
Petak, 10. 9. 2021.
19 sati, Trg M. Stančića: DALIBOR NIKOLIĆ: ”Artwear”, performans
19.30 sati, Galerija umjetnina GMV-a, Trg M. Stančića 3: ALEN NOVOSELEC: “24 stabla Ode radosti”, prezentacija projekta
20 sati, Galerija umjetnina GMV-a, Trg M. Stančića 3: IVANA IVKOVIĆ: ”In Him we trust”, videozapis performansa
20.30 sati, Galerija umjetnina GMV-a, Trg M. Stančića 3: ”BEUYS”, projekcija filma Andreasa Veiela
Subota, 11. 9. 2021.
10 sati, Varaždinska tržnica: IVAN MESEK: ”Aukcija”, performans
11 sati, Galerija umjetnina GMV-a, Trg M. Stančića 3: DARWIN BUTKOVIĆ: ”Flying art SA”, performans
12 sati, bedem Staroga grada: ALEN NOVOSELEC: “Zastani!”, performans
17 sati, Trg Matije Gupca: sadnja drvoreda hrvatskih performera
18 sati, Stara Vaga, Trg Matije Gupca: ”20 godina performansa u Varaždinu”, okrugli stol; moderatori: Suzana Marjanić i Branko Franceschi
20 sati, Galerija umjetnina GMV-a, Trg M. Stančića 3: ”PROJECT CANCER – Ulay's Journal from November to November“, projekcija dokumentarnog filma Damjana Kozolea
21.30 sati, dvorište Galerije umjetnina GMV-a, Trg M. Stančića 3: ŽAN JAKOPAČ, koncert
Nedjelja, 12. 9. 2021.
10 sati, Kula stražarnica, Šetalište J. J. Strossmayera: BOJAN MUCKO i VANJA BABIĆ:
”Terenski rad 4”, performans-akcija
IVAN ŠEREMET
Rođen je 10. 8. 1952. godine u Erdeviku.
Multimedijalni umjetnik, živi u Slavonskom Brodu. U svom radu opservira prostor u kojem živi. To su osobna iskustva ispod kojih se javlja distancirani humor ali i poruga prema nekooperativnom okruženju.
Izlaže na tridesetak samostalnih izložbi: Zagreb – MSU; Rijeka – MMSU, Novi Sad – MSU.Također na nizu skupnih izložbi: Kassel, Beograd – Bezgranične granice; Budimpešta – Human nature; Zagreb – 20 godina Galerije PM; Zagreb – 80-te; Zagreb ikonografija grada; Zagreb – Fragmenti melankolije.
Prezentirao je više od sto suvremenih umjetnika iz regije: Hrvatska, BIH, Vojvodina, Mađarska, Poljska i Češka.
Jedan je od izbornika na 20. Slavonskom bijenalu.
O njemu pišu: I. Bekić, J. Bubaš, I. R. Janković, B. Franceschi, A. M. Koljanin, Z. Kozina, V. Kusik, M. Lučić, Z. Maković, A. Maračić, Ž. Marcijuš, S. Marjanić, K. Orelj, G. Rem, D. Šimičić, R. Šimunović, J. Škunca, M. Šolman, M. Špoljar, M. Šuvaković (monografija), B. Valušek, J. Vukmir, J. Ziherl, I. Župan.
DALIBOR NIKOLIĆ
Dalibor Nikolić rođen je u Mostaru u Bosni i Hercegovini 1974. godine. Obrazovanje, – 2014. MA, Akademija likovnih umjetnosti, Univerzitet u Sarajevu, Odsjek za kiparstvo. – 2000. Akademija likovnih umjetnosti BFA, Široki Brijeg, Sveučilište u Mostaru, Odsjek kiparstva.
Nagrade:
Nagrada za skulpturu, Udruženje hrvatskih umjetnika u Bosni i Hercegovini, 28. listopada.
Nagrada za skulpturu, Udruženje hrvatskih umjetnika u Bosni i Hercegovini, 31. listopada.
Nagrada za crtež, Mostarski kulturni centar, Udruženje likovnih umjetnika BiH, 5. srpnja.
Specijalna nagrada za crtež, Mostarski kulturni centar, Udruženje likovnih umjetnika BiH, 3. srpnja.
Specijalna nagrada za crtež, Mostarski kulturni centar, Udruženje likovnih umjetnika BiH, 11. studeni.
Rezidencije:
Kulturkontakt, Beč, Austrija, 3. siječnja.
Centar za suvremenu umjetnost Aomori, Japan, 6. rujna.
Centar za suvremenu umjetnost Art Omi, New York, 22. srpnja.
Simpozij:
2019., 2021., P.U.L.S. Prvi umjetnički likovni simpozij Garevac, Bosna i Hercegovina. 25. srpnja. Teheran, Prvi međunarodni kiparski simpozij Iran, 18. veljače. Odabrane selektivne skupne izložbe: Cambridge, Galerija Silver Street, Art language Location, Sveučilište Anglia Ruskin, „Winter showreel & quot“; video" DOM " trajanje 4,13 min. 4. siječnja.Cambridge, Ruskin Gallery, Art, Language, Location, " Place" 1. veljače. Sarajevo, Collegium artisticum, „Izbor mladih kipara iz BiH“, 20. kolovoza. Zagreb, Galerija Prsten, „42. zagrebački salon“, 8. svibnja. Sarajevo, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, „Retrospektrum“, 7. ožujka. trecht, umjetnički centar Babel, „Istočni susjedi“, 8. rujna. Zagreb, Galerija Studentskog centra, „Ograničenja“, 15. studenog. Pula, Hrvatska, MMC galerija, „Print to art“, HDLU Istre, 1. siječnja. Sarajevo, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, „Halo Bing kako brat?“, 27. lipnja
Riga, Muzej povijesti željeznice.
ALEN NOVOSELEC
Alen Novoselec rođen je u Varaždinu, diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na Nastavničkom odsjeku kao prof. likovne kulture. Bavi se kiparstvom, instalacijom, performansom, land artom, povremeno videoinstalacijom, animacijom i drugim oblicima kreativnog izražavanja.
Kao autor spominje se s dijelom svog kiparskog opusa u knjizi Hrvatsko kiparstvo od 1950. do danas autora Ive Šimat-Banova.Suorganizator, supokretač i sudionik je Dana hrvatskog performansa u organizaciji HDLU-a Varaždin (uz Ivana Meseka kao idejnog začetnika).Performersko djelovanje u tom kontekstu obrađeno je u Kronotopu hrvatskog performansa autorice Suzane Marjanić. Zaposlen je kao redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.Voditelj je umjetničko-znanstvenog istraživačkog projekta Land art, Earth art, eZemlji i Antropocen 2019. i 2020. Voditelj je projekata Aleja skulptura na Savskom nasipu, Dvorac i Park skulptura Jakovlje.
IVANA IVKOVIĆ
Ivana Ivković (1979., Beograd) diplomirala je slikarstvo i magistrirala crtež na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, gdje je trenutačno na doktorskim studijama iz područja slikarstva. Od 2002. godine izlagala je na više samostalnih izložbi u Srbiji, Austriji, Njemačkoj, Libanonu, Italiji, Španjolskoj, SAD-u, Turskoj, Danskoj, Kanadi, Indiji i sudjelovala na nekoliko značajnih skupnih izložbi u zemlji I inozemstvu. Tri puta je bila finalistkinja Politikine nagrade za najuspješniju izložbu, 2007., 2010. i 2019. godine. Dobitnica je stipendije KulturKontakta iz Beča (Austrija) 2008., Residency Unlimited organizacije iz New Yorka (SAD) 2012., Casa dell Arte stipendije u Bodrumu (Turska) 2013., kao i stipendije grada Linza (Austrija) za 2014., stipendije Ministarstva kulture Quebecka u Montrealu, stipendije Beirut Art Residency iz Libanona, kao I nekoliko drugih programa. Njezini radovi nalaze se u Wiener Stadtische kolekciji suvremene umetnosti, Telenor kolekciji suvremene srpske umjetnosti, u kolekciji Oktobarskog salona, Muzeja grada Beograda, kao i u nekoliko značajnih privatnih kolekcija u New Yorku, Baselu, Lisabonu i Turskoj.
Ivković je stekla međunarodno priznanje svojim radovima u kojima dekonstruira stereotipne uloge žena i muškaraca u heteropatrijarhatu. Pojam identiteta i rodnog iskustva igra ključnu ulogu u njezinom radu. Ivković ispituje rodne uloge između žena i muškaraca u umjetnosti koristeći nago ili poluobnaženo muško tijelo kao performativni instrument u okviru svojih orkestriranih scena ili tableu vivanta. Izloženo u različitim odnosima unutar izložbenog prostora i uz minimalističku koreografiju, muško tijelo u Ivaninim performansima postaje upravo medij, kanal osjetljivosti, ranjivosti, nelagodnosti i senzualnosti.
DARWIN BUTKOVIĆ
Darwin Butković, vizualni umjetnik i praktični filozof vizualnih umjetnosti, u svom šezdesetoljetnom životu završio je i diplomirao na svim relevantnim školama i specijalizirao likovnu umjetnost praktično i teoretski za potrebe svog interesa. Godine 2020. prezentirao je svoj 40-godišnji pokazni interes u GMV-u.
BOJAN MUCKO I VANJA BABIĆ
Vanja Babić (Zagreb, 1984.) diplomirao je na Tehničkom veleučilištu 2008. te magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pri Odsjeku za animirani film i nove medije 2013. godine.
Redovito predstavlja svoj rad kroz samostalne I skupne izložbe te umjetničke akcije u Hrvatskoj i inozemstvu. Neke od najznačajnijih skupnih izložbi: 48. Zagrebački salon, 33. Salon Mladih, 11. THT nagrada MSU Zagreb. Godine 2017. bio je na studijskom boravku pri Akademie Schloss Solitude u Stuttgartu, a 2020. u Cite internationale des Arts u Parizu. Inspiracija i motivacija za njegov umjetnički rad proteklih nekoliko godina temelje se na preispitivanju vladajućih socijalnih i kulturoloških postavki, konzumerizma, marketinga, uloge novca u društvu, različitih vrsta rada i radnika, problema otpada i recikliranja te načina na koji ljudi oblikuju svoje živote u odnosu na te dijelove sistema. Povremeno radi kao vanjski suradnik na Odsjeku novih medija na ALU.
