Hrvatska će uskoro imati novog šampiona među certificiranim pršutima iz Dalmacije, Drniša, Istre i Krka, koji će biti proglašen na 5. Danima hrvatskog pršuta, 26. i 27. travnja u Zagrebu. Iako je u proteklih nekoliko godina proizvodnja pršuta u našoj zemlji narasla čak 40 posto, potražnja je još uvijek dvostruko veća od ponude. U Hrvatskoj se godišnje pojede oko 700 tisuća pršuta, a proizvede oko 350 tisuća. Da je potencijal domaće pršutarske proizvodnje velik potvrđuju u Klasteru „Hrvatskog pršuta“ koji okuplja proizvođače četiri certificirana i zaštićena pršuta – krčkog, istarskog, drniškog i dalmatinskog.
„Samo smanjenjem uvoza zamjenskih proizvoda i kontinuiranim rastom izvoza kroz nekoliko godina možemo udvostručiti proizvodnju“, kazao je Ante Madir, izvršni direktor Klastera „Hrvatskog pršuta“ te dodao kako će to biti jedna od tema na petim Danima hrvatskog pršuta, koji će se 26. i 27. održati u Zagrebu a najvljeni su na konferenciji za novinare u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Na manifestaciji pršuta sudjelovat će dvadesetak proizvođača, članova Klastera „Hrvatskog pršuta“, koji su već poslali uzorke na ocjenjivanje. Tko će biti ovogodišnji šampion, doznat će se prvog dana manifestacije, 26. travnja u zagrebačkom hotelu International.
Drago Pletikosa iz tvrtke Belcrotrade i predsjednik Udruge drniškog pršuta je naglasio kako je Drniš kolijevka pršuta pa su na račun toga napravili certifikaciju, iako u samom procesu proizvodnje nema nikakve razlike između drniškog i dalmatinskog pršuta.
Ana Babić iz pršutane Voštane, predstavnica Udruge dalmatinskog pršuta, objasnila je razliku između dalmatinskog i istarskog, odnosno krčkog pršuta. „Dalmatinski pršut je dimljen, dok istarski i krčki nisu. U njegovoj proizvodnji nema nikakvih aditiva ni konzervansa, a sam proces traje najmanje godinu dana“, rekla je Babić, uz napomenu da tradicija proizvodnje dalmatinskog pršuta svoje korijene vuče još iz rimskih vremena.
Znakovi zaštite su nam ulaznica za šire tržište EU, tamo su vrlo važni za dolazak na police trgovačkih lanaca. U Hrvatskoj još trebamo raditi na tome da se potrošačima prezentira da se isplati dati više novca za nešto što je domaće i posebno“, izjavio je predsjednik uprave PPK karlovačke mesne industrije Igor Miljak, naglasivši kako nemamo gastro brendove koji su prepoznati na europskom ili svjetskom tržištu, ali imamo kvalitetu za nositi se s konkurencijom.
“Zbog svojih vrhunskih senzorskih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, bez dodatne kemije hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i veliki potencijal za plasman u turizmu kroz gastronomsku ponudu. Promociji pršuta kao eno-gastro turističke ponude pridonose i ovakve manifestacije. Podaci za 2018. pokazuju značajan porast izvoza proizvoda od plećke i buta za 59 posto, ali nažalost još uvijek sa 6,5 milijuna eura izvoza ne pokrivamo niti trećinu uvoza. Potrebne su nam nove investicije i ulaganje u nove proizvodne kapacitete pršuta kako bi udvostručili proizvodnju i sa 700 tisuća komada godišnje podmirili barem potrebe domaćeg tržišta“, zaključio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Prošle godine smo uvezli 3.848 tona proizvoda od plećke i buta u vrijednosti više od 21,5 milijuna eura, a izvezli 1.113 tona (6,5 milijuna eura). U odnosu na 2014. izvoz je količinski povećan 14 puta, a vrijednosno 11 puta. Oko 88 posto ukupnog izvoza nam ide na tržište EU, a nešto više od 11 posto u zemlje CEFTA-e. Najviše izvozimo u Sloveniju (35,5 posto ukupnog izvoza) te Italiju (28,1 posto). U razdoblju od 2014. do 2018. uvoz/unos proizvoda od plećke i buta se količinski i vrijednosno udvostručio.
Dani hrvatskog pršuta završavanju 27. travnja prezentacijom na Trgu Bana Jelačića.
Manifestaciju organizira Klaster „Hrvatskog pršuta“, uz pokroviteljstvo predsjednice RH, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore, Grada Zagreba, Veterinarskog instituta Zagreb/Veterinarskog zavoda Split te Prehrambenog biotehnološkog fakulteta u Zagrebu.
