Paralelno sa svečanošću u Kninu ove godine se održava i Sinjska alka. Tim danas atraktivnim kulturno povijesnim i turističkim događanjem u Sinju se obilježava sjećanje na jednu davnu pobjedu.Sinjska alka je tradicionalna viteška igra, spomen na pobjedu nad Turcima 1715. godine, koja se održava prve nedjelje u kolovozu. Alkari kopljanici kopljem dugačkim 290 do 300 centimetara, s konja u punom galopu gađaju alku – dva koncentrično postavljena kruga, od kojih vanjski ima promjer 131,7 milimetara, a unutarnju 35,1 milimetar. Obruči su međusobno povezani trima kracima koji prostor između njih dijele na tri jednaka dijela. Pogodak u manji srednji obruč (srida) donosi - tri boda, pogodak u gornji razdio - dva boda, a pogodak u jedan od preostala dva razdjela donosi - jedan bod. Alka je postavljena na sredini rastegnutog konopca na visini od 332 centimetra, računajući od njezine sredine do zemlje. Dio je to nikada prekinute tradicije ali i današnje turističke ponude, pa se uz natjecanje alkara koje se nekad održavali i do dva puta u godini priređuje i uprizorenje turske opsade grada, na istom mjestu gdje se ona i odvijala prije gotovo tri stoljeća.
U čast svoje nebeske zaštitnice, Gospe Sinjske, koja je prema predaji, i otjerala Osmanlije (''vidješe ženu u bijelom kako hoda zidinama Sinja''), kao vječni zavjet odanosti i poštovanja, Sinjani će utemeljiti vitešku igru Alku, i tako svake godine, prve nedjelje u kolovozu, oživjeti slavnu pobjedu.Naziv Alke (tur./arap. halqa: prsten, obruč) potječe od detalja podloge stremena na sedlu zaplijenjenog konja turskog serasker-paše Čelića. U alkarskoj ceremoniji dva momka vode za uzde konja koji simbolizira pašinoga, edeka. Alku organizira Sinjsko alkarsko društvo, a obnovljen je i cijeli obred od odjevanja pa do priprema alkara i njihovih momaka.
Alkarsko natjecanje započinje svečanom povorkom koju predvodi harambaša i odabrana četa alkarskih momaka, za kojima slijede buzdovandžije i štitonoša koji nosi trofejni turski štit te vodiči edeka. Alkarsku četu predvodi barjaktar (nosi zastavu Viteškog alkarskog društva, uz koju je i lik Gospe Sinjske) s pobočnicima i alkarski vojvoda (zapovjednik alkarske povorke) s ađutantom. Za njima u dvoredu jaši četa alkara s kopljima. Na začelju povorke je alajčauš (zapovjednik čete alkara kopljanika). U alkarskoj povorci sudjeluje najmanje 11, najviše 15, a iznimno 17 alkara kopljanika.
Harambaša i alkarski momci u povorci idu pješice. Naoružani su kuburama, handžarom i puškom zapasanim u zmijskom gnijezdu, a obučeni u svečanu narodnu starinsku nošnju Cetinske krajine. Alkarska četa je na bogato urešenim konjima, odjevena u izvornu vitešku odoru sinjskih branitelja s početka 18. stoljeća. Na glavi alkara je kalpak od kunovine i čelenka od čapljina perja, gaće i dolama su od najbolje modre čoje, bogato vezeni srebrnim ukrasom. Ispod dolame je brokatni krožet i bijela košulja, a na nogama čizme s mamuzama. Naoružani su kopljem i sabljom na lijevom boku.Alkar mora biti rođeni Cetinjanin, imati oko sokolovo i čvrstu desnicu, a ponajviše, mora biti častan i pošten čovjek.Alka je nastala u vrijeme kad su u Europi postojale mnoge slične viteške igre. Sve su danas prepuštene zaboravu, samo je Sinjska alka, u osvit svoje tristote godišnjice, pod zaštitom UNESCO-a kao svjetska nematerijalna baština. Alka je simbol svake borbe za slobodu, za mir i ognjište, za vjeru i nadu. Ujedinjuje prošlost i budućnost, slavi čast i poštenje, običaje naših pradjedova, junaštvo i hrabrost.Najtrofejniji alkar u povijesti je Nikola Cerinić koji se titulom slavodobitnika Sinjske alke ovjenčao 12 puta, a u Alci je nastupao od 1867. do 1899. godine. Nikola Jelinčić – Bećo je u razdoblju od 1900. do 1935. godine 8 puta postao slavodobitnikom. Pet Alki su osvojili Jozo Boko u razdoblju od 1914. do 1930., Janko Kelava u razdoblju od 1961. do 1975., kao i Anđelko Vučković – Ako u vremenu od 1974. do 1996. Ovogodišnjoj Alki nazočit će predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i predstanici Vlade i Sabora.Zanimljivosti iz povijesti Sinjske Alke
Alkari koji su postali slavodobitnici s tri pogotka u sridu
- 1866. – Petar Vuletić
- 1887. – Nikola Cerinić
- 1898. – Nikola Cerinić
- 1899. – Nikola Cerinić
- 1901. – Josip Ćatipović Ivanov
- 1906. – Stipe Milun
- 1931. – Stjepo Tripalo
- 1948. – Dušan Romac
- 1960. – Ante Milun Ivanov
- 1963. – Dušan Jerkan
- 2006. – Ante Poljak
- 2009. – Ante Zorica
Alkari s najviše pobjeda
Najtrofejniji alkar u povijesti je Nikola Cerinić koji se titulom slavodobitnika Sinjske alke ovjenčao 12 puta, a u Alci je nastupao od 1867. do 1899. godine. Nikola Jelinčić – Bećo je u razdoblju od 1900. do 1935. godine 8 puta postao slavodobitnikom. Pet Alki su osvojili Jozo Boko u razdoblju od 1914. do 1930., Janko Kelava u razdoblju od 1961. do 1975., kao i Anđelko Vučković – Ako u vremenu od 1974. do 1996.Slavodobitnici s najviše i najmanje punata
Nikola Jelinčić – Bećo je 1932. osvojio Alku tek nakon petog pripetavanja, sakupivši ukupno 16 punata, što je u alkarskim analima zapisano kao najveći broj punata koje je osvojio jedan slavodobitnik. Kao slavodobitnika s najmanjim brojem punata povijest bilježi alkara Dušana Dinarinu koji je 1979. Alku osvojio sa samo 5 punata.Alkari s najvećim brojem nastupa
Najveći broj nastupa na Sinjskoj alci ima alkar Ante Grabovac Ivanov. On je u razdoblju od 1873. do 1926. čak 45 puta trčao Alku te 4 puta postao i slavodobitnikom. Po rekordnom broju nastupa treba spomenuti i Stipu Miluna i Nikolu Jelinčića koji su 43 puta sudjelovali u Alci.Od živućih alkara slavodobitnički plamenac na svom koplju najviše puta su nosili:
- Ognjen Preost, 5 puta ( 1992., 1995., 1997., 1998., 1999.)
- Stipe Breko, 4 puta (1977., 1980., 1982., 1988.)
- Joško Marić, 3 puta (1978., 1990., 2000.)
Alka i Mletačka Republika
Pobjeda i junaštvo Sinjana u bitci protiv Osmanlija 1715. godine toliko su se slavili u Veneciji da su vrhovne mletačke vlasti u Duždevoj dvorani dale naslikati sliku bitke pod Sinjem.Alka i Bajamonti
Istaknuti splitski polihistor Julije Bajamonti (1744. – 1800.) autor je najstarijeg sačuvanog pisanog spomena o trčanju Sinjske alke.Alka očarala okrunjenu glavu
Godine 1818. austrijski car Franjo I. u pratnji svoje supruge, carice Karoline, pohodio je Sinj. U caričinu čast priređena je viteška igra Sinjska alka koja se tako svidjela caru da je on odredio da se od tada slavodobitnika ima nagrađivati s 200 kruna iz carske blagajne. Ostalo je zabilježeno kako je Franjo I. ondašnjeg slavodobitnika nagradio vrijednim briljantnim prstenom, a Viteškom alkarskom društvu darovao carsku zastavu.Alka – Friedrich August – Danica Ilirska
Godine 1838. Alka se održala u čast posjeta saskoga kralja Friedricha Augusta II. Sinju. Kraljev pratilac Johann Sartory zapisao je u svom dnevniku kako je kralj bio zadivljen ljubavlju Sinjana prema ovoj viteškoj igri kao i bogatstvom njenog sadržaja. Sartoryjev zapis o Sinjskoj alci iste godine je preveo veliki hrvatski književnik i budući ban pučanin Ivan Mažuranić te je objavljen na stranicama prvog hrvatskog književnog časopisa, Danice Ilirske.Alka i Franjo Josip
Godine 1908. alkari i alkarski momci bili su gosti cara i kralja Franje Josipa I. u Beču prilikom proslave 60 godina njegove vladavine. Franjo Josip I. je i sam prisustovao Sinjskoj alci, i to 1875. god. kada se trčala svečana Alka u čast njegova dolaska u Sinj. Godine 1842. Sinj je posjetio njegov otac, austrijski nadvojvoda Franjo Karlo, u čiju se čast također tada trčala svečana Alka.Alka i Dinko Šimunović
Godine 1908. hrvatski književnik Dinko Šimunović objavio je romantičnu pripovijest Alkar, najizvornije i najslavnije književno djelo s tematikom Sinjske alke. Šimunovićev Alkar preveden je na brojne svjetske jezike, između ostalih i na kineski. Pod nazivom Prsten objavila ga je 1936. ugledna šangajska izdavačka kuća Shangiru.Alka i Stjepan Radić
Godine 1928. alkarske svečanosti odgođene su zbog tragičnog ubojstva vođe hrvatskog naroda Stjepana Radića. Umjesto na alkarsko trkalište, alkari su otišli u Zagreb na veličanstveni Radićev sprovod.Alka i televizija
Godine 1965. Alka se prvi put mogla pratiti i preko malih ekrana. Komentator prvog televizijskog prijenosa Alke bio je legendarni i neponovljivi sportski novinar, Sinjanin Mladen Delić.Alka i Domovinski rat
Godine 1991. alkari i alkarski momci bili su jedina hrvatska povijesna postrojba koja je sudjelovala na svečanoj smotri Zbora narodne garde u Zagrebu (28. svibnja). Taj se dan danas slavi kao dan rođenja Hrvatske vojske.Alka i Oktoberfest
Godine 1996. sinjski alkari su sudjelovali u otvaranju najvećeg pučkog festivala na svijetu, Oktoberfesta u Munchenu.Alka i Chicago
Godine 2006. prilikom proslave 100. godišnjice Društva Gospe Sinjske koje okuplja iseljene Hrvate u Chicagu, alkari i alkarski momci sudjelovali su u tradicionalnoj svečanoj procesiji ulicama Chicaga noseći sliku svoje nebeske zaštitnice, Gospe Sinjske.Ostale zanimljivosti
- Alka se sve do 1820. godine trčala na pokladni utorak.
- Alka se tijekom svoje duge povijesti održavala u prisustvu kraljeva četiriju različitih zemalja: Austrije (Austro – Ugarske). Saske, Jugoslavije i Rumunjske.
- Gradska glazba Sinj neizostavni je akter i jedan od simbola alkarskih svečanosti. Sinjska puhačka glazba 1863. god. je prvi put uveličala trčanje Alke.
- Godine 1901. poseban gost Sinjske alke bio je posljednji veliki hajduk Andrijica Šimić.
- Titulom slavodobitnika Alke čak 12 puta (najviše u povijesti) ovjenčao se Nikola Cerinić, rođeni Bračanin. Iako su stari alkarski propisi dozvoljavali sudjelovanje u Alci samo onima rođenim na prostoru Sinjske krajine, Cerinić je mogao trčati Alku na temelju domicila, odonosno činjenice da je 20 godina neprekidno živio u Sinju.
- Već 1931. god. natjecanje Sinjske alke za potrebe svojih svjetski poznatih filmskih žurnala snimaju kamere američke filmske tvrtke Fox Film.
- Godine 1936. Sinjskoj alci trebali su prisustovati britanski kralj Edward VIII. i njegova odabranica Wallis Simpson, koji su se u to vrijeme nalazili na krstarenju duž dalmatinske obale. Sinjani su posebno svečano uredili svoj grad, napravljena je posebna loža na alkarskom trkalištu za kralja i njegovu pratilju, a u Sinj su pohrlili brojni svjetski novinari i fotoreporteri koji su pratili ondašnji najpoznatiji ljubavni par. Ipak, do posjeta u zadnji tren nije došlo.
- Glasoviti svjetski dirigent Oskar Danon je 1965. god., povodom 250 godišnjice Sinjske alke, napisao operu Alkar
- Naš grad heroj, simbol hrvatske obrane, Vukovar, jedini je hrvatski grad koji ima ulicu u čast Sinjske alke.
- Alkari i alkarski momci dočekali su američkog predsjednika Billa Clintona na zagrebačkom Plesu 1996. god. Tom prilikom tadašnji predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman, poklonio je američkom gostu kao poseban dar alkarsku kuburu.
- Godine 2010. Sinjska alka upisana je na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.
