U varaždinskoj Gradskoj knjižnici „Metel Ožegović“ u petak 8. veljače promovirana je knjiga „ Znamen na koži – tradicijska tetovaža žena Hrvatica katolkinja iz BIH“ dr. sc. Vesne Haluga. Knjiga je nastala na osnovi autoričine doktorske disertacije na temu „Semiotiočki aspekti tradicijskih tetovaža katolkinja s područja Bosne i Hercegovine i njihovo komunikacijsko značenje“, a sam diplomski u veljači 2022. na Sveučilištu Sjever u Koprivnici pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Nikše Sviličića.
Knjizi je dodano izdanje manjeg formata prevedeno na šest jezika namijenjeno za kućne biblioteke ali i za turiste, imajući u vidu aktualnost teme, jer tetovaža je danas ponovno u modi. Urednica izdanja je Petra Somek urednica, časopisa Meridijani, a izdavač je Marko Dominković.
Tetovaža je značila poruku, komunikaciju, pa stoga autorica, kao komunikologinja i diplomatkinja, u toj komunikaciji prepoznaje svoju posebnu ulogu - tetovažu kao poruku koju treba sačuvati kao hrvatsko nacionalno blago, baštinu na koju se ne smije i ne može zaboraviti. Svaka ta tradicijska tetovaža katolkinja iz južne Bosne i Hercegovina prenosi poruku, ima ulogu odvraćanja protivnika, jer govori o kulturnom i vjerskom identitetu, jer žena označena križem ili djevojčica koja je označena križem, za turske osvajače bila je nečista i nije mogla biti odvedena u tursko roblje.
„Riječ je o jedinstvenoj pojavnosti, nastaloj prije više od tisuću godina, a koja je najveći značaj imala u vrijeme osmanlijske okupacije Bosne i Hercegovine između 1463. i 1878. godine kada je tetovirani križ na čelu, prsima, rukama ili prstima, pored primarno zaštitne funkcije (sprječavanje odvođenja i silovanja od strane osmanskih osvajača), imao i identitetsko vjersko značenje pripadnosti hrvatskom narodu i katoličkoj crkvi.“
Običaj tetoviranja kao obredno-običajno svojstvo i znak identiteta žena južne BIH zadržao se i nakon odlaska Osmanlija ponajviše u okolici Rame sve do kraja 1960. kada polako izumire. Zbog toga disertacija kao i sama knjiga predstavlja veliki doprinos popularizaciji hrvatske tradicijske kulture u suvremenom svijetu.
Na promociji knjige govorili su među inima i Ivan Pranjić, prof. zamjenik predsjednika Matice Hrvatske u Čakovcu i drugi, a publika je mogla uživati i u slasticama Slastičarnice Šešet ukrašenim motivima tetovaža iz knjige te posebnom pjenušcu imena Znamen iločke vinarije. ZNAMEN extra brut, proizveden tradicionalnom metodom, rezultat je višegodišnjeg, predanog rada i ostaje nadati se kako će svi, pijući ga osjetiti puninu života, topline, snage, dobrote i ljubavi prema svome narodu, vjeri i domovini, teškoj ali slavnoj prošlosti koja istovremeno daje nadu za bolju i sretniju budućnost…
Pjenušac ZNAMEN je, nastao je na OPG-u Zelenika – ekološkom imanju Izvori života te sjajno ide uz knjigu kao još jedan vid promocije te uistinu posebne kulturne baštine i svjedočanstva s izvora života katolkinja Hrvatica u BIH u vrijeme osmanlijskih osvajanja. I znamen na koži i znamen kao marka pjenušca svjedočanstvo su otimanja od nestanka i zaborava ovog nedovoljno istraženog i nedovoljno poznatog dijela hrvatske tradicijske kulture.
„Knjigu i pjenušac stvorile su žene – dr.sc. Vesna Haluga, autorica knjige i Mirjana Zelenika kreatorica pjenušca, te je ova „ženska priča“ i hommage svim hrabrim, snažnim ženama Hrvaticama katolkinjama koje sada negdje odozgo s osmjehom gledaju i s ponosom pokazuju svoje „išarane“ ruke, znajući da imaju suvremene nasljednice – jednako snažne, jednako divne, jednako hrabre žene kojima je križić na ruci poticaj i inspiracija za neke nove, borbe, pružanje nekog drugačijeg otpora i izgradnju ljepšeg i boljeg svijeta kojemu je temelj vjera, obitelj i ljubav prema svojemu narodu, poštujući pritom sve ono drugo i drugačije.“/napredak/
Uz knjigu i pjenušac predstavljene su i privremene samoljepljive tetovaže s uzorcima koji su se koristili kod žena u Bosni, a danas se mogu primijeniti kao zanimljiv modni detalj na koži. Kreatorice samoljepljivih tetovaža je dizajnerica Eva Balažin.
