Održana rasprava o europskom aktu o slobodi medija

Održana rasprava o europskom aktu o slobodi medija

 Zagreb – Prijedlog Europskog akta o slobodi medija dobrodošao je i itekako potreban, no tek smo na početku dugog puta do njegove primjene u državama članicama. To je jedna je od glavnih poruka koja se mogla čuti na današnjoj raspravi u Kući Europe posvećenoj prijedlozima novih pravila za zaštitu medijskog pluralizma i uredničke neovisnosti u EU-u.

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je raspravu na temu izazova i rješenja koje donosi Europski akt o slobodi medija. Uvodno su se sudionicima obratile voditeljica Ureda Europskog parlamenta Violeta Staničić, video-vezom direktorica Europske federacije novinara Renate Schroeder, te zastupnica u Europskom parlamentu Ramona Strugariu (Renew, Rumunjska) koja je poručila da „Parlament već dugo vremena poziva na značajan, suštinski mehanizam koji bi omogućio rješavanje ranjivosti u medijskom sektoru, posebice u državama članicama u kojima se pogoršava stanje vladavine prava. Posljednjih godina svjedoci smo izrazitog pogoršanja stanja slobode medija i medijskog pluralizma u EU-u. Komisijin prijedlog je dobar početak da krenemo u rješavanje ovog pitanja." Zastupnica smatra velikom iskorakom što prijedlog uređuje zabranu upotrebe špijunskog softvera protiv medija, te poručuje da je načelo zaštite novinarskih izvora ključ neovisnog novinarstva. Naglasila je i važnost transparentnog državnog oglašavanja kao i da javni novac ne smije ići nauštrb uređivačke neovisnosti. Pozdravila je prijedlog osnutka novog europskog odbora za medijske usluge, koji bi trebao jamčiti neovisnost nacionalnih regulatora, ali i zaključila da ima prostora za poboljšanje Komisijinog prijedloga.

U raspravi su sudjelovali Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara (EFJ), Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Jasna Vaniček-Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija pri Ministarstvu kulture i medija, Iva Nenadić, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Europski sveučilišni institut u Firenci (online) i Paško Bilić, Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb.


Sudionici su pozdravili činjenicu što Europska komisija u prijedlogu prepoznaje novinarstvo kao javno dobro te da je sam prijedlog važan iskorak, no da su potrebne dorade u mnogim područjima kako bi se osigurala dobra primjena u državama članicama. Naglasili su da je primjena medijskih politika primarno u rukama država članica te je stoga u narednom razdoblju potrebno voditi raspravu o izazovima i mehanizmima osiguranja nacionalne provedbe. Sudionici su istaknuli transparentnost vlasništva medija, transparentnost državnog oglašavanja i koncentraciju medija kao ključna područja koja je potrebno bolje definirati. Smatraju i da budući europski odbor za medijske usluge treba imati veću neovisnost i ovlasti od predloženih. Što se tiče Hrvatske, u raspravi je spomenuto da će prijedlog novog Zakona o medijima, koji se planira uputiti u proceduru do kraja ove godine, uzeti u obzir aspekte prijedloga Europskog akta o slobodi medija te neke stvari i detaljnije razraditi, a namjera je implementirati i mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja - SLAPP tužbi.


Više informacija

Europski akt o slobodi medija, među ostalim, obuhvaća zajedničke zaštitne mjere na razini EU-a u područjima uredničke neovisnosti, koncentracije medija, transparentnosti državnog oglašavanja te zaštite medijskog sadržaja na internetu. Nastoji osigurati lakše prekogranično djelovanje javnih i privatnih medija na zajedničkom EU tržištu, uzimajući u obzir digitalnu transformaciju medijskog prostora. O ovom prijedlogu Komisije koji je uobličen kao uredba sada trebaju raspravljati suzakonodavci: Europski parlament i Vijeće EU-a (države članice). Nakon njihovih eventualnih izmjena i usuglašavanja, uredba će biti u cijelosti obvezujuća i izravno će se primjenjivati u cijeloj Europskoj uniji. Komisija je uz uredbu priložila i Preporuku koji sadrži katalog dobrovoljnih mjera za jačanje otpornosti medija na pritiske, poput osnaživanje novinara da sudjeluju u ključnim odlukama za funkcioniranje medijskih kuća i strategije za osiguravanje dugoročne stabilnosti izrade informativnih sadržaja.


Snimka rasprave dostupna je na Facebook stranici Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.