U organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, 8. i 9. svibnja 2025. u Hrvatskoj matici iseljenika, održat će se Međunarodna konferencija „Globalne dijaspore EU-a – hrvatska dijaspora u globalnoj perspektivi“
Zašto je važno govoriti o hrvatskoj dijaspori u globalnoj perspektivi?
U svijetu ima oko 281 milijun međunarodnih migranata, što je jednako 3,6 posto svjetske populacije, stoji u trenutnoj procjeni Ujedinjenih naroda. Sve veći broj ljudi biva raseljen, unutar i izvan zemlje podrijetla, zbog sukoba, nasilja, političke ili ekonomske nestabilnosti, kao i klimatskih promjena ili drugih katastrofa. U 2022. godini u svijetu je bilo 117 milijuna raseljenih osoba, a 71,2 milijuna interno raseljenih osoba. Broj tražitelja azila porastao je s 4,1 milijuna u 2020. na 5,4 milijuna u 2022., što pokazuje porast veći od 30 posto. Na početku 21. stoljeća, svjedoci smo intenzivnih migracija koje su donijele velike izazove zemljama koje prihvaćaju migrante.
Mnogi znanstvenici i stručnjaci koji se bave migracijskim temama, kao i općenito globalnim dijasporama, zastupaju tezu prema kojoj će cijelo čovječanstvo biti prisiljeno baviti se ovom problematikom. Činjenica da 2/3 država svijeta prihvaća dvostruko državljanstvo, potvrđuje veliki značaj iseljenika – useljenika, ne samo u ekonomskom, nego i u političkom, znanstvenom, kulturnom, vjerskom, sportskom, kao i u mnogim drugim područjima društvenog djelovanja.
Uloga brojnih dijaspora u svijetu drastično se promijenila u odnosu na položaj koji su imale nakon Drugog svjetskog rata. Pripadnici raznih dijaspora, odnosno njihove krovne organizacije, postale su veoma važnim čimbenicima u međudržavnim odnosima. Najbrojnije dijaspore u svijetu, indijska koja broji 17,5 milijuna ljudi, meksička 11,8 milijuna, kineska s 10,7 milijuna, igraju vrlo važnu ulogu u odnosima njihovih država rođenja ili podrijetla s vladama država u kojima žive ili ondje čine drugu generaciju useljenika, kao što su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija.
Dobar je ovdje primjer Irske, koja je zahvaljujući politici koju je vodila devedesetih godina prošlog stoljeća, motivirala svoje građane na povratak iz dijaspore, te je zbog politike niskog oporezivanja kapitala privukla investicije ne samo irskih iseljenika, već su i globalne kompanije preselile glavninu svog poslovanja u Irsku, što je rezultiralo ekonomskim i demografskim napretkom te zemlje.
Vrijedan primjer povezivanja dijaspore s domovinom nalazimo kod židovske i hrvatske dijaspore, koje su na razne načine aktivno sudjelovale i pomagale svoje matične zemlje tijekom njihovih ratova. Na primjerima dijaspora koje vuku korijene iz država jugoistočne Europe, osobito Zapadnog Balkana, možemo se najbolje uvjeriti kako migracijski procesi, to jest njihove dijaspore, imaju važnu ulogu u međunarodnim odnosima svojih država i država u kojima su nastanjene.
Na osnovi izvješća EU-a Ocean State Report, 33% ukupnog stanovništva Albanije živi izvan zemlje, a 34% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine živi izvan granica domovine. Nakon tranzicije, devedesetih godina prošlog stoljeća, oko dva milijuna stanovnika Rumunjske i Bugarske napustilo je te dvije zemlje. Zadnjih deset godina Republiku Hrvatsku napustilo je više od 400.000 njezinih građana, slično kao i Republiku Kosovo, dok je susjednu Srbiju napustilo više od 800.000 njezinih stanovnika.
Međunarodna konferencija „Globalne dijaspore EU-a – hrvatska dijaspora u globalnoj perspektivi“ stoga ima cilj analizirati postojeće stanje i kroz diskusiju ponuditi rješenja koja bi pridonijela zaustavljanju iseljavanja i povratku hrvatskih građana koji su domovinu napustili u posljednjih dvadeset godina.
Na konferenciji će izlagati najveći stručnjaci u ovom području, a bit će riječi o imigracijskim politikama unutar EU-a, globalnim i europskim trendovima u odnosu na migracijsku radnu snagu, demografskim izazovima i potencijalima dijaspora u 21. stoljeću, integracijskim i asimilacijskim procesima u europskim zemljama, o multikulturalizmu u Europi, o brain-drain efektu, o budućem razvoju dijaspora i njihovim političkim pravima.
Na konferenciji će izlagati najveći stručnjaci u ovom području, a bit će riječi o imigracijskim politikama unutar EU-a, globalnim i europskim trendovima u odnosu na migracijsku radnu snagu, demografskim izazovima i potencijalima dijaspora u 21. stoljeću, integracijskim i asimilacijskim procesima u europskim zemljama, o multikulturalizmu u Europi, o brain-drain efektu, o budućem razvoju dijaspora i njihovim političkim pravima.
Suorganizatori konferencije su Institut za istraživanje migracija, Hrvatska matica iseljenika i Ekonomski fakultet u Osijeku, a osim znanstvenog dijela, program predviđa i neformalni dio konferencije kao sjajnu prigodu za umrežavanje s kolegama iz domovine i svijeta.
Tekst pripremili: dr. sc. Marin Sopta i Ana Škrmeta
Povezani sadržaj:
