Izvan domovine živi više od tri milijuna Hrvata. Vladin je cilj stvoriti poticajne uvjete za povratak dijela iseljenika i njihovih potomaka istaknuo je u razgovoru za HRT Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske te član Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske. A o tome kako to ostvariti ali i kako unaprijediti veze domovinske i iseljene Hrvatske te poboljšati život Hrvatima u BiH te hrvatskim nacionalnim manjinama u drugim državama, raspravljao je Savjet Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske na Trećoj sjednici drugog saziva Savjeta koji se održavao od 8. do 10. studenoga u varaždinskom hotelu Turist. Skup je prvog dana pozdravila Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica RH, a otvorio ga je Andrej Plenković predsjednik Vlade RH.
O završnim preporukama i zaključcima skupa izjave novinarima dali su Zvonko Milas, državni tajnik i Ivan Grbešić predsjednik Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH te Ljiljana Glamuzina potpredsjednica Savjeta Vlade za Hrvate iz BiH.
Poruka skupa je – napredujemo! Učinili smo pomake, ali možemo i još puno više. Razgovarali smo o temama značajnim i za iseljenike i za nacionalne manjine vezano uz države u kojima žive i za Hrvate u BIH. Dogovorili smo koncept zajedničkog rada oko lobiranja i angažmana za jednakopravnosti i ravnopravnost Hrvata u BIH, na koje načine i kakvom suradnjom. Razgovarali smo o projektima bitnim za opstojnost i identitet Hrvata u iseljeništvu i na koji način unaprijediti status i položaj hrvatske nacionalne manjine posebno u Republici Srbiji i Kosovu, dakle tamo gdje je situacija najteža. Usuglasili smo se da pomaka ima još jednom spomenut ću donošenje zakona o hrvatskom državljanstvu koji je doista usmjeren na brojno hrvatsko iseljeništvo i vjerujem da će to biti dodatni poticaj iseljenim Hrvatima i njihovim potomcima da zaista uzimaju hrvatsko državljanstvo jer time stječu prvu i najvažniju vezu s domovinom koja će im omogućiti i sve drugo, od biznisa, školovanja, života i ako Bog da povratka, a vjerujem i pravo na glasovanje koje će jednog dana biti temeljeno na nekim drugim principima.
O prvim koracima i aktivnostima koje će uslijediti na osnovi zaključaka Savjeta kazao je - Prvo bih svima trebalo zaželjeti sretan povratak i zahvaliti na dolasku i velikom trudu jer oni su naši najbolji veleposlanici u zemljama u kojima žive. Prvi korak će biti organiziranje kroz Ministarstvo vanjskih poslova i kroz naš ured kroz sve sredine u kojima žive da situaciju u kojoj se nalazi hrvatski narod u Bosni i Hercegovini promoviramo kroz jednakopravnost i konstitutivnost hrvatskog naroda kao jednog od tri naroda u BIH i da doista osvijestimo cijeli svijet, Europu i RH o teškom položaju i o tome što to znači ne samo za Hrvate u BIH već i za Republiku Hrvatsku - rekao je Milas.
- Ako ste ikad gradili kuću znate koliko vremena to uzme, a kad se gradi država vremena treba daleko više, rekao je Grbešić, koji je na početku skupa zaoštrio raspravu pitajući nazočne predstavnike hrvatskih vlasti i javnost “Srami li se Hrvatska svojih iseljenika”, da bi na kraju skupa ipak pomirljivim tonom zaključio da su napravljeni znatni pomaci: - Dijaspora je samo jedan segment gradnje države. Da nam je netko rekao 1989. da ćemo imati neovisnu, samostalnu, demokratsku Hrvatsku svi bismo bili najveseliji na svijetu. Moramo biti sretni da je danas imamo i da sada radimo na njezinu usavršavanju.Prije tjedan dana izmijenio se zakon za stjecanje hrvatskog državljanstva. To je ogroman prvi korak i drago nam je to ostvarenje jer puno Hrvata diljem svijeta još nema hrvatsko državljanstvo što je za mene šokantno s obzirom na to da smo u 2019. godini. Glavna tema što se tiče iseljenih Hrvata i Hrvata iz Bosne i Hercegovine bila je tema glasovanja, hrvatski jezik i hrvatska kultura. I od strane Državnog ureda i od strane Predsjednika Vlade dobili smo indicije da je to što tražimo ostvarivo da se konačno dovede u red i situacija oko Hrvata i njihove ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini. Preporuke još nismo zaključili ali ćemo do kraja mjeseca predstaviti zaključke našim članovima i do polovice mjeseca ih usuglasiti i objaviti konačne preporuke.
Na pitanje što su zaključili po pitanju televizije i medija rekao je - Što se tiče televizije i medija, bilo je diskusija ne samo kako se može maksimizirati informiranje o iseljeništvu već i kako se može prikazati tko su ljudi koji žive izvan RH. Da se fokusira malo na uspješne Hrvate i njihove priče te da se ta često negativna percepcija o Hrvatima vani izbriše i da ljudi vide što mi možemo pridonijeti i da nas se ne gleda s nekim podozrenjem. Npr. kad čitate neke komentare kao: Ah, što nam dijaspora ima govoriti, oni ne plaćaju porez u Hrvatskoj. Oni ne mogu ostvariti prava kao mi koji živimo u RH itd. A ne vide koliko mi trošimo u domovini, bilo dolazeći na odmor u RH, bilo kada novac šaljemo obiteljima ili kad ulažemo... U pitanju su milijarde USD.
Ljiljana Glamuzina potpredsjednica Savjeta Vlade za Hrvate iz BiH složila se s prethodnicima o pitanjima ravnopravnosti i opstojnosti Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda i podsjetila na strateške ciljeve kojima teže Hrvati u BiH, a odnose se na što brži ulazak BiH u NATO i EU, te zahvalila Predsjedniku Vlade i hrvatskom državnom vodstvu na podršci i svemu što čine na tom planu.
