U nakladničkoj kući Ljevak netom je, u mjesecu rujnu 2021, izašla knjiga koja će puno značiti našem hrvatskom iseljeništvu diljem svijeta, a posebno na Novom Zelandu ili onima koji su se i tog dalekog svijeta vratili u domovinu. Riječ je o knjizi iz područja publicistike tiskanoj u biblioteci Academica, a koju kao urednica potpisuje Nives Tomašević. Knjigu nazvanu „Ni s kućom ni bez kuće“ od čak 304 stranice potpisuju Ivana Hebrang Grgić i Ana Barbarić, a podnaslov knjizi je „Nakladnička djelatnost Hrvata u Novom Zelandu“. Predstavit ćemo našim čitateljima što knjiga nudi čitateljima, kakav joj je sadržaj, što o njoj kažu autorice ali i recenzentice, sve redom ugledne znanstvenice. Dakle. Krenimo redom.
Autorice posjetile daleku zemlju: zaboravljene novine i sudbine pojedinaca
Sadržajno je knjiga „Ni s kućom ni bez kuće“ vezana uz sustavan prikaz nakladničke djelatnosti Hrvata u Novome Zelandu. Sve se temelji na pomnim istraživanjima na temelju kojega se rekonstruira niz društvenih aktivnosti novozelandskih Hrvata. Autorice su se uputile u daleku zemlju kako bi pronašle zaboravljene primjerke hrvatskih novina koje tamo izlaze prije podosta godina: od kraja 19. stoljeća. Na temelju tih publikacija, kao i na temelju brojnih drugih povijesnih izvora i neformalnih kontakata, u knjizi donose nove spoznaje o komunikacijskim modelima Hrvata u Novome Zelandu kroz povijest.
Sve je to potkrijepljeno odabranim citatima iz brojnih izvora koji svjedoče o kulturnome i društvenome djelovanju Hrvata u Novome Zelandu, ali i o sudbinama pojedinaca koji su kao uspješni ljudi gradili novozelandsko društvo, čuvajući pritom hrvatsku baštinu i tradiciju, dakle uvijek s osjećajem za zemlju odakle su došli ikoju nastavljaju voljeti. Prikazana je detaljna kronološka analiza formalne i neformalne komunikacije – od usmene predaje, preko prvih novina i knjiga pa sve do danas modernih društvenih mreža. Vrijedan dodatak knjizi su online pretražive bibliografije serijskih publikacija i knjiga koje su dostupne putem poveznica i kodova za brzi pristup. To daje čitateljima mogućnost da tragom knjige odu i korak dalje ...
Spoznaje o hrvatskom iseljeništvu ali i potrebi daljih istraživanja
Mi ovdje donosimo i ulomke iz recenzija koje su također objavljene u knjizi , a djelo su vrsnih autorica.
„Djelo donosi nove i izvorne podatke na tri načina. Prvo, na jednome mjestu kritički objedinjuje dosadašnje spoznaje o problematici hrvatskoga iseljeništva u Novome Zelandu te ih upotpunjuje novim podatcima iz do sada nepoznatih izvora. Drugo, donosi nove i izvorne podatke o suvremenoj situaciji hrvatskih iseljenika i Novozelanđana hrvatskih korijena te ukazuje na ulogu i upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Treće, daje jasan pregled upotrijebljene metodologije što omogućava da se istraživanje ponovi i u drugome kontekstu.“ dr. sc. Maja Krtalić, izv. prof. Victoria University of Wellington, Novi Zeland, iz recenzije
„Autorice su … prikupile sve dostupne podatke o udrugama i o publikacijama Hrvata u Novome Zelandu, identificirale ustanove u kojima se publikacije čuvaju i stavile ih u širi društveni kontekst, analizirale uređivačke politike serijskih i odabranih monografskih publikacija te izradile online dostupne i pretražive bibliografije ovih publikacija. Ovime su realizirane i predradnje potrebne za pripremu odabrane građe za digitalizaciju… Kroz narative, pisma, fotografije i izvatke iz novina donosi se bogato, slojevito i kompleksno svjedočanstvo teške povijesti hrvatskoga čovjeka u tuđini. Stručno i znanstveno relevantno autorice su ukazale na značaj nakladničke produkcije i potrebu njezina daljnjeg istraživanja“ dr. sc. Renata Relja, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, iz recenzije.
O autoricama:
Ivana Hebrang Grgić izvanredna je profesorica i znanstvena savjetnica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je i predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo. Sudjeluje u izvođenju kolegija preddiplomskoga, diplomskoga i poslijediplomskoga doktorskog studija. Urednica je i autorica više znanstvenih knjiga te brojnih radova u domaćim i stranim znanstvenim časopisima i zbornicima radova sa znanstvenih skupova. Članica je uredništava časopisa te programskih i organizacijskih odbora znanstvenih i stručnih skupova. Od 2012. do 2021. godine je glavna urednica nakladničkih nizova Hrvatskoga knjižničarskog društva (Hrvatsko knjižničarstvo i Izdanja HKDa). Područja interesa su joj znanstvena komunikacija, nakladništvo, povijest knjige te knjižnične zbirke. Značajnije uredničke knjige su Hrvatski znanstveni časopisi: iskustva, gledišta, mogućnosti (2015.) i Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju (2018.), a autorske Časopisi i znanstvena komunikacija (2016.) i Kratka povijest knjižnica i nakladnika: s kodovima i aplikacijom (2018.). Nakon održanih pozvanih predavanja na Sveučilištu Macquarie u Sydneyju i upoznavanja s osnovnim korpusom publikacija australskih Hrvata, godine 2018. pokrenula je projekt Hrvatski iseljenički tisak čiji je cilj okupiti nakladničku produkciju Hrvata izvan Hrvatske.
Ana Barbarić redovita je profesorica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zagrebu gdje od 1998. godine izvodi nastavu iz više kolegija na preddiplomskome, diplomskome i poslijediplomskome studiju. Od lipnja 2010. obnaša dužnost predstojnice Katedre za bibliotekarstvo na navedenome Odsjeku. Redovito izlaže na domaćim i međunarodnim skupovima te objavljuje radove u domaćim i stranim publikacijama. Kao suradnica sudjelovala je na više znanstvenih i stručnih projekata, trenutačno surađuje na projektu Hrvatski iseljenički tisak. Područja od posebnoga znanstvenog i stručnog interesa su joj bibliografska organizacija te inkluzivne knjižnične usluge. Bila je gošća urednica nekoliko tematskih brojeva znanstvenih časopisa, nekoliko zbornika sa znanstvenih skupova, a značajnije uredničke knjige su Međunarodni skup u čast 100-te godišnjice rođenja Eve Verona (2007.) i 80 godina Hrvatskoga knjižničarskog društva: 1940.-2020. (2020.).
