Subotnja smrt pape emeritusa Benedikta XVI., rođenog kao Joseph Ratzinger, dolazi gotovo deset godina nakon što je 11. veljače 2013. najavio svoju neočekivanu ostavku.Ta je objava bila iznenađenje za sve dok je Benedikt XVI. čitao kratku izjavu na latinskom pred nekolicinom začuđenih kardinala. Nikad prije u dvijetisućljetnoj povijesti Crkve papa nije podnio ostavku jer se osjećao fizički nesposobnim da podnese težinu papinske službe.
Papa Franjo: Povjerimo Mariji one koji nemaju mira - 01.siječnja 2023. Na misi na svetkovinu svete Marije Bogorodice, Papa je molio za one koji više nemaju snage za molitvu, za pogođene ratom u brojnim dijelovima svijeta, koji ove blagdanske dane žive u mraku i hladnoći, u bijedi i strahu, uronjeni u nasilje i ravnodušje. Povjerio je Mariji voljenoga papu emeritusa Benedikta XVI., da ga prati u njegovu prijelazu s ovoga svijeta k Bogu. Slaveći misu svetkovine svete Marije Bogorodice u bazilici svetoga Petra, u kojoj se prvoga dana nove godine okupilo 5000 vjernika, papa Franjo je u propovijedi razmišljao o značenju Božjega utjelovljenja, te se spomenuo Benedikta XVI. koji je dan ranije preminuo.
Danas povjeravamo Presvetoj Majci voljenoga papu emeritusa Benedikta XVI., da ga prati u njegovu prijelazu s ovoga svijeta k Bogu.Papa je potom izrazio zabrinutost za one koji se suočavaju s teškim kušnjama na područjima sukoba, usred oskudice i nasilja, te ne mogu proslaviti božićne blagdane. Potaknuo je stoga da, za sve koji nemaju mira, molimo Mariju, ženu koja je na svijet donijela Kneza mira.
„Molimo Mariju na poseban način za djecu koja trpe i nemaju više snage za molitvu, za brojnu braću i sestre pogođene ratom u mnogim dijelovima svijeta, koji ove blagdanske dane žive u mraku i hladnoći, u bijedi i strahu, uronjeni u nasilje i ravnodušje“ Marija uvijek sluša naše zahtjeve. Pronaći vrijeme kako bismo bili s Bogom i slušali druge, samo su neke od poruka Pape Franje koji će u četvrtak, 5. siječnja služiti misu za drugog Papu, kojoj će nazočiti kao i svečanom ispraćaju u vječnost Pape Benedicta i mnoštvo vjernika iz cijeloga svijeta pa tako i mi Hrvati.
Duhovna oporuka Pape u miru Benedicta XVI.
Tekst duhovne oporuke, koju je Joseph Ratzinger sastavio 29. kolovoza 2006. godine, donosimo u cijelosti
Moja duhovna oporuka
Kad se u ovaj kasni sat svoga života osvrnem na desetljeća kroz koja sam prošao, prvo što vidim jest na koliko toga moram zahvaliti. Zahvaljujem ponajprije samomu Bogu, djelitelju svih dobrih darova, koji mi je darovao život i vodio me kroz mnoge zbunjenosti; uvijek me iznova podizao kad bih počeo padati, uvijek me iznova obdarivao svjetlom Svojega lica. Gledajući unatrag, vidim i razumijem da su čak i mračni i naporni dijelovi ovoga puta bili dobri za mene i da me On njime dobro vodio.
Zahvaljujem svojim roditeljima koji su mi u teškim vremenima dali život i uz velika odricanja svojom mi ljubavlju podarili prekrasan dom koji kroz sve moje dane do danas blista jarkom svjetlošću. Pronicljiva vjera mojega otca naučila je nas braću i sestre vjerovati i izdržala je kao putokaz usred svih mojih znanstvenih spoznaja. Majčina iskrena pobožnost i velika dobrota ostaju nasljeđe za koje ne mogu dovoljno zahvaliti. Moja pobožna sestra služila mi je nesebično i s ljubaznom skrbi desetljećima; brat mi je vidovitošću svojih prosudbi, svojom snažnom odlučnošću i vedrinom srca uvijek iznova utirao put; bez toga uvijek novoga kročenja naprijed i suputništva ne bih bio mogao pronaći pravi put.
Od srca zahvaljujem Bogu za brojne prijatelje, muškarce i žene, koje je uvijek stavljao uza me; za suradnike na svim postajama mojega puta; za učitelje i učenike koje mi je dao. Sve vas haran povjeravam Njegovoj dobroti. Gospodinu želim zahvaliti i za lijepu domovinu u bavarskom Podalplju, u kojoj mi je uvijek iznova bilo dopušteno gledati prosijavanje sjaja samoga Stvoritelja. Zahvaljujem ljudima svoje domovine što sam s njima uvijek iznova mogao doživjeti ljepotu vjere. Molim da naša zemlja ostane zemlja vjere i molim vas, dragi sunarodnjaci: ne dajte se odvratiti od vjere. Na kraju, zahvaljujem Bogu za sve lijepo što mi je bilo dopušteno doživjeti na različitim postajama mojega puta, a osobito u Rimu i Italiji, koja mi je postala drugom domovinom.
Sve koje sam na bilo koji način povrijedio od srca molim za oproštenje.
Ono što sam ranije rekao svojim sunarodnjacima, sada govorim svima koji su bili povjereni mojoj službi u Crkvi: stojte čvrsto u vjeri! Ne dajte se zbuniti! Često se čini kao da znanost – s jedne strane prirodne znanosti, s druge strane povijesna istraživanja (osobito egzegeza Svetoga Pisma) – ima nepobitne uvide koji se suprotstavljaju katoličkoj vjeri. Izdaleka sam svjedočio promjenama u prirodnim znanostima i mogao sam vidjeti kako se prividne izvjesnosti protiv vjere otapaju pokazujući se ne kao znanost, nego kao mudroslovna tumačenja koja samo prividno pripadaju znanosti – baš kao što je vjera, naravno, u dijalogu s prirodnim znanostima, bolje naučila razumijevati granicu dometa svojih izričaja, a time i svoju bit.
Već šezdeset godina pratim put teologije, posebice biblijskih znanosti, i s promjenom naraštaja vidio sam kako se ruše teze koje su se činile nepokolebljivima, a pokazale su se kao puke hipoteze: liberalnoga naraštaja (Harnack, Jülicher i dr.), egzistencijalističkoga naraštaja (Bultmann i dr.), marksističkoga naraštaja. Vidio sam i nastavljam gledati kako je iz klupka hipoteza izronio i ponovno izranja razum vjere. Isus Krist doista je put, istina i život – a Crkva je, u svim svojim nedostatcima, doista Njegovo tijelo.Na kraju ponizno molim: molite za mene da me Gospodin usprkos svim mojim grijesima i nedostatcima pripusti u vječne dvore. Svima koji su mi povjereni, dan za danom ide moja molitva od srca. Benedictus PP XVI. /S njemačkoga preveo Petar Marija Radelj.
Danas će papa Franjo postati prvi papa u modernoj povijesti koji će kao Papa predsjedati sprovodu svog prethodnika. Pogrebni obredi trebali bi se održati u četvrtak ujutro, 5. siječnja, na Trgu svetog Petra s početkom u 9 sati i 30 minuta. Na sprovodu se, kako je rekao Bruno Fratasi, rimski prefekt, očekuje prisustvo od 50 do 60 tisuća ljudi.U skladu sa željama pokojnog Pape emeritusa, sprovod, popratni obredi i ceremonije bit će obilježeni istom jednostavnošću koja je karakterizirala život tog „poniznog sluge u vinogradu Gospodnjem“.Papa Benedikt XVI. predvodio molitvu u zagrebačkoj katedrali, gdje se pomolio na grobu blaženog kardinala Alojzija Stepinca.
APOSTOLSKI POHOD PAPE BENEDIKTA XVI. HRVATSKOJ, 2011.
S velikom radošću dolazim među vas kao hodočasnik uime Isusa Krista. Srdačno pozdravljam ljubljenu hrvatsku zemlju i, kao nasljednik apostola Petra, velikim zagrljajem grlim sve njezine stanovnike, rekao je papa Benedikt XVI. na početku Apostolskog pohoda Hrvatskoj koji se održavao 4. i 5. lipnja 2011. pod geslom Zajedno u Kristu organiziran u povodu Nacionalnog dana hrvatskih obitelji
Doček Svetog Oca u zagrebačkoj zračnoj luci
Već u zrakoplovu, i prije nego je 4. lipnja sletio u Hrvatsku, Sveti Otac je izjavio kako je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji logično, ispravno i nužno, jer Hrvatska kulturalno odavno pripada Srednjoj Europi, a njezin narod duboko je europski. Tada je naglasio da Hrvatska svojom bogatom kulturnom i vjerskom baštinom može obogatiti Europu kojoj je povijesno i kulturalno oduvijek pripadala.
I po slijetanju u zagrebačku zračnu luku, Sveti Otac poručio je kako pozdravlja ljubljenu hrvatsku zemlju, te naglasio kako hrvatski narod Europi daje doprinos u duhovnim i moralnim vrijednostima, te da više od 13. stoljeća duga snažna veza hrvatskog naroda i Vatikana svjedoči o ljubavi Hrvata prema Evanđelju i Crkvi.
Na svečanom dočeku prisutni su bili predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Marin Srakić te skupina od 450 vjernika Velikogoričkog dekanata u narodnim nošnjama i držeći u rukama vatikanske i hrvatske zastavice.
Papin pohod Hrvatskoj 19. je njegov apostolski pohod izvan Vatikana. U pratnji Svetoga Oca doputovali su državni tajnik Tarcisio Bertone sa zamjenikom Giovannijem Angelom Becciuom te predsjednik Papinskog vijeća za obitelj kardinal Enio Antonelli i tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović s osobnim tajnikom monsinjorom Georgeom Gänsweinom, te osamdesetak osoba, među kojima dvojica kardinala, dvojica biskupa te 49 novinara i fotoreportera.
Bilateralni susreti s državnih vrhom Republike Hrvatske
Po dolasku Sveti Otac se sastao s predsjednikom Republike Hrvatske Josipovićem u predsjedničkoj rezidenciji na Pantovčaku dok je predsjednicu Vlade Kosor primio u Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu. Istoga dana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Papa se obratio predstavnicima političkog, kulturnog, javnog i vjerskog života, označivši savjest kao temelj slobodnog i pravednog društva, kako na nacionalnoj, tako i na nadnacionalnoj razini. Istaknuo je prisutnima u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu kako u tom smislu gleda i na Europu čija je Hrvatska, ustvrdio je, uvijek bila sastavnica na povijesno-kulturnom planu, a da će uskoro biti i na političko-institucionalnoj razini, misleći na njezino pristupanje Uniji.
Bilateralni susret predsjednika Republike Hrvatske i Svetog Oca u predsjedničkoj rezidenciji na Pantovčaku u Zagrebu, 2011.
Molitveno bdijenje i euharistijsko klanjanje s mladima na Trgu bana J. Jelačića
Molitveno bdijenje održano je na središnjem zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića na kojem je sudjelovalo oko 30 tisuća mladih iz Hrvatske i susjednih država. Papa Benedikt XVI. mladima je poručio da su središte Zagreba pretvorili u hram, te da ih Isus traži više nego oni njega, potpuno poštujući njihovu slobodu. Mladenačko pjevanje, radost, molitva, prepuštanje trenutcima šutnje oduševile su i Papu, koji je u njima prepoznao „snagu mlade vjere, nošene velikim poletom prema životu i njegovu smislu, prema dobru, prema slobodi.“
Okupljeni mladi u molitvi na središnjem zagrebačkom Trgu
Papin poticaj mladima
Pouzdajte se u Gospodina, neće vas nikada razočarati! Isus vam daje da izbliza upoznate ljubav Boga Oca, daje vam da shvatite da se vaša sreća ostvaruje u prijateljstvu s Njime, u zajedništvu s Njime. Stvoreni smo i spašeni iz ljubavi. I samo u onoj ljubavi, koja želi i trći dobro drugoga, uistinu možemo iskusiti smisao života i radosni smo što ga živimo, pa i u naporima, kušnjama, razočaranjima, čak i plivajući protiv struje.
Dragi mladi prijatelji, ne dopustite da vas zavedu privlačna obećanja lakog uspjeha, načini života koji daju prednost izgledu, na štetu nutrine. Ne popuštajte kušnjama da se potpuno pouzdate u posjedovanje, u materijalne stvari, odričući se slijediti istinu koja ide dalje, poput visoke zvijezde na nebu, kamo vas Krist želi povesti. Dopustite da vas povede u Božje visine.
Prizor Papinog posjeta glavnom gradu Hrvatske
Susret na zagrebačkom hipodromu
Radost Papinim dolaskom vjernici su pokazali i time što su se u ranim jutarnjim satima 5. lipnja počeli okupljati na zagrebačkom hipodromu gdje je već u tri sata u noći počelo molitveno bdijenje, kao uvertira u prijepodnevnu proslavu prvoga Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, u povodu kojega je papa Benedikt XVI. i došao u svoj prvi pastoralni pohod Hrvatskoj.
Središnji događaj te proslave bila je misa koju je pred više do 300 tisuća vjernika predvodio Papa i poručio kako je društvu više nego ikada potrebna nazočnost uzornih kršćanskih obitelji te pozvao obitelji da se raduju očinstvu i majčinstvu, a roditelje da se obvežu svoju djecu učiti i moliti i da mole s njima. Također je potaknuo vjernike da svojim životnim svjedočanstvom pokažu kako je moguće ljubiti poput Krista, bezrezervno, te da se nije potrebno bojati brige za drugu osobu.Zabilježen trenutak okupljenih redovnica u molitvi na zagrebačkom hipodromu, 2011.
Papin poticaj obiteljima
Drage obitelji, radujte se očinstvu i majčinstvu! Otvorenost životu znak je otvorenosti prema budućnosti, pouzdanja u budućnost, kao što poštivanje naravnoga zakona oslobađa osobu, a ne ubija je! Dobro obitelji je dobro i Crkve.Učite svoju djecu moliti, i molite s njima; približite ih sakramentima, osobito euharistiji jer ove godine slavite 600 godina „ludbreškog euharistijskog čuda“; uvedite ih u život Crkve; u intimi doma nemojte se bojati čitati Sveto pismo, obasjavajući tako obiteljski život svjetlom vjere i hvaleći Boga kao Oca. Budite poput male Dvorane posljednje večere, poput one Marijine i učenika, u kojoj se živi jedinstvo, zajedništvo, molitva.
Trenutak snimljen u zagrebačkoj katedrali na Kaptolu
Istoga je dana Papa predvodio molitvu u zagrebačkoj katedrali, gdje se pomolio na grobu blaženog kardinala Alojzija Stepinca, a Katoličku Crkvu u Hrvatskoj pozvao je da bude moralna savjest društva, uvijek vjerna Kristu i Evanđelju, te da u društvu bude boravište radosti u vjeri i nadi.
Odlazak Pape iz Hrvatske i poruke na odlasku
Papa je otputovao iz Hrvatske 5. lipnja navečer. Od poruka koje je Sveti Otac dao u svojim javnim nastupima povodom pohoda Hrvatskoj, izdvajamo sljedeće:
Hrvatska je zemlja stare i bogate kršćanske tradicije koja oduvijek pripada Europi i pravedno je i nužno da što prije postane punopravnom članicom Europske unije. Iako je riječ o sekulariziranoj i centraliziranoj birokratskoj zajednici, Hrvatska se ne treba bojati članstva, već sve učiniti kako bi unijela svoje autentične kršćanske vrijednosti. Pritom treba čuvati svoj identitet i kulturno nasljeđe.
Poruke mladima na bdijenju i vjernicima na hipodromu tijekom svečane mise odnosile su se uglavnom na njegovanje obitelji, na poštovanju sakramenta ženidbe i na čuvenju tradicionalnih katoličkih vrijednosti koje ugrožava rastući sekularizam.
Govoreći o kardinalu Alojziju Stepincu, Papa je osudio oba totalitarizma kojih je kardinal Stepinac bio žrtva, istakavši da je ustaški režim bio izdanak nacizma i da nije donio nikakvo dobro hrvatskom narodu.
Papa je govorio i o Josipu Ruđeru Boškoviću koji je dokaz da vjera i znanost mogu ići zajedno. Prije odlaska kazao je biskupima i svećenicima da je došao učvrstiti vjeru svoje braće, a da je narod zapravo učvrstio vjeru u njemu.
O svom posjetu Hrvatskoj, Papa je govorio vrlo pohvalno na općoj audijenciji 8. lipnja 2011. Osvrnuo se na sve glavne etape svog posjeta zahvalivši se svima koji su taj posjet organizirali i svima vjernicima koji su molili za uspjeh njegova pastoralnog pohoda.
„Bog je ljubav“: Ključ Benediktova pontifikata
Usprkos skandalima i crkvenom karijerizmu, papa emeritus Benedikt XVI. nije prestao pozivati na obraćenje, pokoru i poniznost, nudeći sliku Crkve oslobođene materijalnih i političkih privilegija kako bi bila istinski otvorena svijetu. Papa emeritus Benedikt XVI. bio je prvi papa, nakon Grgura XII. 1415., koji se dragovoljno odrekao papinske dužnosti.
Subotnja smrt pape emeritusa Benedikta XVI., rođenog kao Joseph Ratzinger, dolazi gotovo deset godina nakon što je 11. veljače 2013. najavio svoju neočekivanu ostavku. Ta je objava bila iznenađenje za sve dok je Benedikt XVI. čitao kratku izjavu na latinskom pred nekolicinom začuđenih kardinala. Nikad prije u dvijetisućljetnoj povijesti Crkve papa nije podnio ostavku jer se osjećao fizički nesposobnim da podnese težinu papinske službe. Međutim, u odgovoru danom novinaru Peteru Seewaldu u knjizi Svjetlo svijeta, intervjuu koji je objavljen tri godine ranije, Benedikt XVI. je to na neki način anticipirao: Ako papa jasno shvati da više nije fizički, psihološki i duhovno sposoban za obavljanje dužnosti svoje službe, tada ima pravo, a pod nekim okolnostima i obvezu podnijeti ostavku.
Iako je kraj njegovog pontifikata došao prije kraja njegova života, stvarajući povijesni presedan golemih razmjera, doista bi bilo nedostojno sjećati se Benedikta XVI. samo po tome.
Teolog „tinejdžer“ na Koncilu
Benedikt XVI. rođen je kao Joseph Alois Ratzinger na Veliku subotu, 16. travnja 1927., u Marktl am Innu, okrug Altötting, u Njemačkoj. Roditelji su žandarmerijski časnik Joseph Ratzinger i pekareva kći Maria Ratzinger. Joseph je bio treće dijete roditelja. Za svećenika je zaređen zajedno sa svojim bratom Georgom 1951., dvije godine kasnije doktorirao je teologiju, a 1957. dobio je dopuštenje za profesora dogmatske teologije. Predavao je u Freisingu, Bonnu, Münsteru, Tübingenu i u Regensburgu. Joseph Ratzinger bio je protagonist Crkve u prošlom stoljeću.
Njegovom smrću preminuo je posljednji papa koji je osobno bio uključen u rad Drugog vatikanskog koncila. Kao mladić, već cijenjen kao teolog, Ratzinger je pratio zasjedanja koncila kao peritus kardinala Fringsa iz Kölna, naginjući reformističkom krilu. Bio je među onima koji su oštro kritizirali pripremne nacrte koje je pripremila Rimska kurija, a koji će kasnije voljom biskupa biti odbačeni.
Prema mladom teologu, tekstovi „trebaju odgovarati na najhitnija pitanja i to trebaju činiti - koliko je to moguće - ne osuđujući, već koristeći materinski jezik“. Ratzinger je bio naklonjen predviđenoj liturgijskoj reformi i razlozima njezine providnosne neizbježnosti.
Čuvar vjere u vrijeme pape Wojtyłe
No budući Benedikt XVI. bio je i izravni svjedok pokoncilske krize, prijepora na sveučilištima i teološkim fakultetima. Svjedočio je propitivanju bitnih istina vjere i nekontroliranom eksperimentiranju s liturgijom. Već 1966., samo godinu dana nakon završetka Koncila, rekao je da vidi „jeftino kršćanstvo“ u nadolazećoj fazi. Tek nakon što je navršio pedesetu godinu života, Pavao VI. imenovao ga je 1977. nadbiskupom Münchena, a nekoliko tjedana kasnije kardinalom. Zatim mu je Ivan Pavao II. povjerio vodstvo Kongregacije za nauk vjere u studenom 1981. To je bio početak snažne suradnje između poljskog pape i bavarskog teologa, koja je završila tek Wojtyłinom smrću.
Ivan Pavao II. je do kraja odbijao prihvatiti Ratzingerovu ostavku, ne želeći biti lišen njegove službe. To su godine u kojima je bivši Sant'Uffizio stavljao točku na „i“ u vezi s brojnim temama: usporava Teologiju oslobođenja koja se služi marksističkom analizom i zauzima stajalište u odnosu na pojavu velikih etičkih problema. Najvažniji posao kojim se bavio svakako je novi Katekizam Katoličke Crkve, projekt koji je trajao šest godina, a objavljen je 1992. godine.
„Ponizni radnik u vinogradu“
Nakon smrti Ivana Pavla II., konklava održana 2005. za manje od 24 sata izabrala je Ratzingera – već u visokim godina života u dobi od 78 godina – za njegova nasljednika. Ratzinger je bio univerzalno cijenjen i poštovan, čak i od strane njegovih protivnika. S lože Bazilike svetog Petra Benedikt XVI. predstavio se kao skromni radnik u vinogradu Gospodnjem. Otuđen od bilo kakvog protagonizma, izjavio je da nema programe, već da želi slušati, zajedno s cijelom Crkvom, riječ i volju Gospodnju.
Auschwitz i Regensburg
Prirodno sramežljiv, Benedikt XVI. se nije odrekao putovanja. Neki od najdirljivijih trenutaka dogodili su se tijekom njegova posjeta Auschwitzu u svibnju 2006., kada je njemački papa rekao: Na ovakvom mjestu riječi nedostaju; na kraju može postojati samo strašna tišina – tišina koja je sama po sebi iskreni vapaj Bogu: Zašto si, Gospodine, šutio? Kako si mogao tolerirati sve ovo?
- bila je i godina „afere Regensburg“. U govoru na sveučilištu na kojem je predavao, Papa je citirao povijesni izvor, ne prisvajajući ga kao svoj, koji je na kraju izazvao prosvjede u muslimanskom svijetu zbog načina na koji su njegove izjave iskorištene ili izvučene iz konteksta u medijima. Od tada pa nadalje Papa je umnožio znakove pažnje prema muslimanima.
Benedikt XVI. poduzimao je teška putovanja, svjedočio je brzoj sekularizaciji koja je zahvatila dekristijanizirana društva, kao i nesuglasicama unutar Crkve. Rođendan je proslavio u Bijeloj kući, zajedno s Georgeom W. Bushom, a samo nekoliko dana kasnije, 20. travnja 2008., molio se na Ground Zero, grleći rodbinu žrtava napada 11. rujna.
Enciklika o Božjoj ljubavi
Iako je često bio stigmatiziran – dok je bio prefekt Kongregacije za nauk vjere – kao pancerkardinal, kao papa, Benedikt XVI. je neprestano govorio o „radosti biti kršćaninom“.Svoju prvu encikliku Deus caritas est posvetio je Božjoj ljubavi. Biti kršćanin, napisao je, nije rezultat etičkog izbora ili uzvišene ideje, nego susreta s događajem, osobom.
Čak je našao vremena da napiše knjigu o Isusu iz Nazareta, jedino djelo koje će biti objavljeno u tri dijela. Među brojnim odlukama koje je donio, one koje se najviše pamte su: Motu proprio koji dopušta korištenje predkoncilskog Rimskog misala i institucija Ordinarijata koja dopušta anglikanskim zajednicama povratak u puno zajedništvo s Rimom.
Papa je u siječnju 2009. odlučio opozvati ekskomunikaciju četvorice biskupa koje je nezakonito zaredio biskup Marcel Lefebvre, među kojima je bio i Richard Williamson, koji je zanijekao postojanje plinskih komora. Kontroverza je tada eksplodirala u židovskom svijetu, što je navelo Papu da uzme olovku i papir i pišući svim svjetskim biskupima, preuzme punu odgovornost.
Reakcija na skandale
Posljednje godine njegova pontifikata bile su obilježene ponovnim izbijanjem skandala seksualnog zlostavljanja i Vatileaksa – naziv je skandala o procurenim dokumentima u kojima se navodno otkriva korupcija pri Svetoj Stolici.
Benedikt XVI. bio je odlučan i nepopustljiv u suočavanju s problemom „prljavštine“ u Crkvi. Uveo je stroge norme protiv seksualnog zlostavljanja maloljetnika, a od kurije i biskupa tražio je promjenu mentaliteta. Otišao je čak tako daleko da je rekao da najteži progon Crkve ne dolazi od vanjskih neprijatelja, nego od grijeha počinjenog unutar nje. Još jedna važna reforma odnosila se na vatikanske financije: papa Benedikt XVI. je bio taj koji je uveo zakone protiv pranja novca u Vatikanu.
„Crkva bez novca i moći“
Suočen sa skandalima izazvanim crkvenim karijerizmom, papa Benedikt XVI. neprestano je pozivao na obraćenje, pokoru i poniznost.Tijekom svog posljednjeg putovanja u Njemačku, u rujnu 2011., pozvao je Crkvu da bude manje svjetovna.
Povijest je pokazala da, kad Crkva postaje manje svjetovna, njezino misionarsko svjedočanstvo jače svijetli. Jednom oslobođena materijalnih i političkih tereta i privilegija, Crkva može djelotvornije i istinski kršćanski doprijeti do cijelog svijeta, može se istinski otvoriti svijetu.
