„Prijedlog nove energetske strategije predstavlja veliki korak prema ostvarenju konačne vizije niskougljičnog gospodarstva i društva, i njome bismo trebali otvoriti put prema novom razdoblju energetske politike“, rekla je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac Domac na otvaranju konferencije Nova energetska strategija i održivo financiranje.
“Hrvatska je 2017. imala udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji od 27,3 posto, dok je prosjek EU iznosio 17, posto, no ti dobri pokazatelji nas ne smiju zadovoljiti i uspavati. Prema procjenama Europske komisije potrebno je oko 180 milijardi eura ulaganja godišnje kako bi se ostvarili ciljevi zacrtani Pariškim sporazumom. Novom Strategijom se u Hrvatskoj predviđaju ulaganja između 380 i 460 milijardi kuna u razdoblju od 2021.-2050., odnosno 12 do 15 milijardi kuna godišnje, najviše u energetsku obnovu zgrada i izgradnju zgrada nulte energije”, naglasila je Šćulac Domac, dodavši da će financiranje promjena biti veliki izazov.
„Posljednja strategija energetike iz 2009. godine pokrivala je razdoblje do 2020. godine, no u međuvremenu se naša geopolitička situacija promijenila i došlo je vrijeme za novu strategiju“, istaknuo je Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike. “Ušli smo u EU i dobili priliku za kreiranje zajedničke europske energetske politike. Došlo je do stvaranja energetske unije kojoj je cilj stvoriti okvir za sigurnu energiju, a potpisom na Pariški sporazum krenuli smo u borbu protiv globalnog zatopljenja. Energetska strategija nam mora postati čvrsti oslonac za osiguranje energetske neovisnosti, integraciju energetskih sustava s onima Europske unije, ali i praćenje održivog razvoja uz smanjivanje emisije stakleničkih plinova”, naglasio je Validžić.
Zamjenica predsjednika Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Strategije energetskog razvoja RH, Barbara Dorić, je istaknula da se okrećemo snažnijem poticanju korištenja alternativnih goriva. “LNG se promiče kao energent prema direktivi o korištenju energenata u prometu. U slijedećih desetak godina nam je želja da se na svakih 400 kilometara osigura mjesto za opskrbu i distribuciju ukapljenog prirodnog plina i za pomorski i željeznički promet”, kazala je Dorić.
Ivan Andročec iz Sektora za strategiju i razvoj u HEP-u je rekao da moramo očuvati portfelj proizvodnje u hidroelektranama, a na nekima i povećati kapacitete te tako dobiti do 16 MW dodatne snage. „Ostatak potreba obnovljive energije moramo osigurati kroz izgradnju novih solarnih, hidro i vjetroelektrana. Tome treba dodati i projekte visokoučinkovite kogeneracije, poput projekta kojeg radimo u Zagrebu i koji ima učinkovitost veću od 90 posto. Tako ćemo osigurati ukupno novih 1500 MW električne energije”, zaključuje Andročec.
Najveći izazov za provođenje strategije bit će njeno održivo financiranje rekla je Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteu Hrvatska, na panelu posvećeno upravo toj temi. “Ova Strategija ne ograničava investicije iz različitih izvora. Moramo raditi na modelima koji potiču uključivanje privatnog sektora kako bi se rasteretile jedinice lokalne samouprave u dizanju kredita”, izjavila je Jelušić Kašić.
Ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac ističe kako u strategiji postoji poglavlje namijenjeno financiranju no ono je ležerno napisano, s EU fondovima kao glavnim izvorom novca i bez konkretnih brojki. “Ovaj dokument zato ne može biti od pomoći u programiranju EU fondova, a u njemu nema niti drugih izvora financiranja poput privatnih, javno-privatnih partnerstava i drugih ulagača spremnih za ulaganje u energetiku”, ističe Domac.
Gordan Kuvek, direktor Sektora kreditiranja HBOR-a, je naglasio kako preko komercijalnih banaka financiraju i energetske projekte. “Zauzimat ćemo važnu ulogu u toj priči. Financijski instrumenti su uglavnom namijenjeni izravnom financiranju jedinica lokalne samouprave i energetsku učinkovitost javnih zgrada za koje je interes veći od očekivanog. Traži se preko 300 milijuna kuna, a na raspolaganju nam je 190 milijuna”, ističe Kuvek.
Nacrt prijedloga strategije nalazi se na javnom savjetovanju do 20. lipnja. A panel rasprave s ove konferencije poslužit će za izradu mišljenja članica Hrvatske gospodarske komore, koje će se uputiti na savjetovanje.
