Znanstvenici sa singapurskog sveučilišta misle da bi masovna proizvodnja crijeva 'supercrva' mogla biti prirodno rješenje za problem plastičnog otpada u jugoistočnoj Aziji. Proučavaju crve da bi otkrili kako točno probavljaju plastiku. Mogu li vijugavi crvi biti odgovor na onečišćenje plastikom? Tome se nadaju istraživači sa singapurskog Tehnološkog sveučilišta Nanyang (NTU). Oni već znaju da biomi crijeva crva razgrađuju otpad na molekularnoj razini i da se mogu promijeniti kako bi još učinkovitije razgradili plastiku. Sada žele otkriti kako se ovaj prirodni mehanizam može iskoristiti na industrijskoj razini. Protagonist ove studije je crv kojeg možete kupiti gotovo bilo gdje u Singapuru, kaže Liu Yinan, znanstveni suradnik NTU-a.
- Kupili smo ‘superglistu’ u lokalnoj trgovini za kućne ljubimce. Ovaj 'supercrv' vrlo je poznat jer može jesti i razgraditi plastiku, kaže Yinan. Ali uporaba crva u obradi plastike je nepraktična. Teško je održavati veliku populaciju crva, oni se prirodno goste plastikom, ali brzo sazrijevaju u bube koje ne jedu plastiku. Zato znanstvenici iz NTU-ova Singapurskog centra za inženjerstvo znanosti o okolišu pokušavaju izbaciti posrednika u ovom procesu ili u ovom slučaju, crva posrednika.
Žele pronaći način da umjetno stvore utrobu koja ždere plastiku. - Vadimo mikroorganizme iz njihovih crijeva i stavljamo ih u boce sa svježom plastikom. Oni počinju rasti na njima i degradirati ih, kaže Sakcham Bairoliya, još jedan znanstveni suradnik na projektu. Plastični otpad najveći je ekološki problem u jugoistočnoj Aziji, s plastikom koja onečišćuje morske i slatkovodne ekosustave diljem azijsko-pacifičke regije. S obzirom na to da se više od 50% svjetske plastike proizvodi u azijsko-pacifičkoj regiji, jedini je način da se potaknu tvrtke i zemlje da ulažu u recikliranje plastike u materijale koji mogu donijeti profit.
Tu nastupa 'supercrv'.
Sljedeći korak za istraživače je bolje razumjeti što ostaje nakon što biomi crijeva crva razgrade plastiku i može li se taj ostatak unovčiti i može li se cijeli proces povećati. - Ti procesi mogu biti niz reakcija za pretvorbu plastičnih materijala u monomere ili relativno male molekule koje se mogu pretvoriti u nešto još vrjednije, kažu istraživači. - Imamo veliki problem s plastikom i potrebna nam je održiva metoda za rješavanje tog problema. A možemo pogledati i prirodu, recimo 'supercrve', zar ne? I učiti od prirode, naučiti kako je crvi, kako mikrobi, razgrađuju. A onda možemo koristiti tu metodu na industrijskoj skali te se nadamo da će to pomoći u recikliranju velike količine plastike koju imamo, kaže Chris Rinke, mikrobiolog, koji je prethodno vodio istraživanje 'supercrva' na Sveučilištu Queensland u Australiji.
- Kako bismo riješili našu krizu s plastičnim otpadom, moramo, za početak, koristiti manje plastike. Zatim se moramo prebaciti na održivije proizvode, poput šalica za kavu koje možemo ponovno upotrijebiti više puta. I na kraju, moramo povećati naše napore u recikliranju i za to možemo koristiti 'supercrve', njihove mikrobe i njihove enzime za recikliranje plastike, kaže Rinke.
Dio sljedeće faze istraživanja bit će utvrđivanje je li moguće stvoriti crijevne mikrobe in vitro, bez crva. - Piše HRT
FOTO; ilustracija
