Virtualni asistent, influencer, developer aplikacija, vozač Ubera, inženjer za automatizirana vozila, producent podcasta, upravitelj drona. Ovo su samo neka od zanimanja koja do prije 10 godina nisu postojala.
Što donosi budućnost? Čime će se baviti današnji desetogodišnjaci kada navrše 25 godina? Koje vrste poslova će nestati, koje će se razviti i zašto?
Koje nove vještine će se vrednovati na tržištu rada? Kakvi se novi oblici rada pojavljuju?
Zajednički istraživački centar pri Europskoj komisiji (the Joint Research Centre) 24. rujna 2019. je u Bruxellesu objavio novo izvješće "Promjenjiva priroda rada i vještina u digitalno doba" (https://ec.europa.eu/jrc/en/publication/eur-scientific-and-technical-research-reports/changing-nature-work-and-skills-digital-agepretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN).
Izvješće uključuje na dokazima utemeljenu analizu utjecaja tehnologije na tržišta rada kao i potrebu za prilagodbom obrazovnih politika u smjeru jačanja digitalnih vještina. Također, iz izvješća je vidljivo da će nove tehnologije preoblikovati milijune radnih mjesta u Europskoj uniji, dok digitalne i transverzalne vještine rapidno postaju ključne kako bi se iskoristile novonastale poslovne prilie i nova radna mjesta.
U izvješću se posebno naglašavaju nova istraživanja i saznanja o:
- uzajamnom utjecaju novih tehnologija, radnih mjesta i organizacijske strukture
- prostoru i prirodi poslova dostupnih zahvaljujući digitalnim radnim platformama
- aktualnim strukturalnim promjenama na tržištu rada unutar Europske unije.
Tibor Navracsics, povjerenik za obrazovanje, mlade, kulturu i sport (2014. – 2019.) koji je bio nadležan za Zajednički istraživački centar (the JRC), istaknuo je: "Radne potrebe kao i potrebne adekvatne vještine rapidno se razvijaju kao rezultat tehnološkog napretka, stavljajući hitne političke izazove pred Europsku uniju. Čvrsti dokazi prvi su korak u stvaranju održivih budućih politika zahvaljujući kojima će svi moći koristiti nove tehnologije na pouzdan, kreativan i siguran način. Današnje izvješće pridonosi informiranju o važnim inicijativama koje sam pokrenuo tijekom zadnjih pet godina poput Akcijskog plana za digitalno obrazovanje i Europskog prostora obrazovanja.“
Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage u Komisiji od 2014. 2019. dodala je: "Ovo izvješće koje je pripremio @EU-sciencehub(link is external) pokazuje u kojoj mjeri tehnologija mijenja tržišta rada stvarajući nove oblike rada. Uvidi kako utječe na zaposlenike ključni su za opremanje zaposlenika prikladnim vještinama te zaštitu tih zaposlenika. Tijekom mandata predano sam radila na promicanju važnosti razvoja vještina, zajamčenoj raspoloživosti socijalne zaštite za sve zaposlenike te sam radila na osiguravanju toga da su svi zaposlenici transparentno upoznati s radnim uvjetima.
Moramo nastaviti nadograđivati ta postignuća kako bi naše socijalne politike i pravilnici o radu odgovarali uvjetima i potrebama tržišta rada 21. stoljeća".
Najvažniji zaključci proizašli iz izvješća su:
1. Nove tehnologije preoblikovat će milijune poslova u EU-u
Digitalne tehnologije ne utječu samo na stvaranje i zatvaranje radnih mjesta. One, također, mijenjaju i opis nečijeg posla, kao i način rada.
Profili radnih mjesta mogli bi se uvelike promijeniti dodavanjem novih radnih zadataka ili mijenjanjem postojećih, što bi podrazumijevalo prilagodbu zaposlenika novim radnim metodama, novoj organizaciji posla i alatima.
Milijuni poslova unutar Europske unije bit će pogođeni procesom automatizacije, osobito oni koji zahtijevaju nisku razinu formalnog obrazovanja, oni koji ne uključuju relativno kompleksnu komponentu socijalne interakcije te oni koji podrazumijevaju rutinske ručno obavljene zadatke.
Tehnologija, također, stvara nove tipove poslova.
Predviđa se da će u Europskoj uniji do 2030. najviše rasti broj radnih mjesta koja zahtijevaju visoku razinu naobrazbe, intenzivno korištenje socijalnih vještina, vještina razumijevanja i tumačenja te barem početno znanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT).
2. Digitalne i društvene vještine uvelike su potrebne kako bi se iskoristile novonastale poslovne prilike
Poslovi koji zahtijevaju kombinaciju digitalnih i društvenih vještina kao što su komunikacija, planiranje, timski rad, vrlo vjerojatno će biti traženiji u budućnosti. Zapravo, broj takvih poslova već raste u Europskoj uniji, a istovremeno, takvi poslovi su bolje plaćeni i kvalitetnije su poslovne prilike.
Međutim, raskorak s digitalnim vještinama i dalje raste te postoji rizik da se proširi na mnoge zemlje Europske unije. Gotovo 40 % zaposlenika unutar EU-a vlada niskom razinom digitalnih vještina ili ih uopće nema razvijene, dok je broj visokoobrazovanih u području ICT-a (informacijsko komunikacijskih tehnologija) i dalje ispod potrebne razine u mnogim državama članicama Unije.
Istodobno, čini se da je učenje društvenih vještina i dalje zanemareno diljem Europske unije, unatoč očitom porastu važnosti na postojećem i budućem tržištu rada. U brzo razvijajućem svijetu, promjena načina razmišljanja o vrstama vještina koje se razvijaju postaje jednako važna kao načini na koje se vještine stječu, kroz edukaciju i trening koji omogućavaju institucije.
3. Tehnologija je ključni pokretač novih oblika rada u Europskoj uniji
Novi oblici zapošljavanja poput povremenog rada, rada baziranog na ICT-u putem mobitela i digitalno omogućeni oblici samozapošljavanja, koji su sve popularniji u Europskoj uniji. Do toga dolazi djelomično zato što tehnologija omogućuje stimulacije za osobe koje su zaposlene kao vanjski suradnici te zato što omogućava zaposlenicima da rade na daljinu te u neuobičajenim organizacijskim strukturama.
Novi podaci Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) za 2018. pokazuju da je platforma i dalje mala, ali značajna u EU-u, a čini ju velik broj mladih i visokoobrazovanih zaposlenika. Približno 11 % radno sposobne populacije između 16 i 74 godina, u odnosu na 9,5 % iz 2017., pružilo je usluge barem jednom koristeći se online platformama.
Ipak, pružanje radnih usluga putem posredničkih platformi glavna je radna aktivnost za samo 1,4 % radno sposobne populacije.
4. Polje rada različito se razvija diljem EU-a, uz veliku podjelu unutar i među državama članicama Europske unije
Novo istraživanje koje je Zajednički istraživački centar proveo s agencijom Eurofund pokazuje da su se obrasci zapošljavanja i restrukturiranja značajno promijenili u regijama Europske unije u razdoblju od 2002. do 2017.
Polarizacija rada javila se otprilike u jednoj trećini od ukupno 130 analiziranih regija. Dok su neke, uglavnom ruralne regije, pokazale izvanredno radno poboljšanje uz strukturu zapošljavanja koja se sve više približava prosjeku Europske unije, mnoge druge regije još uvijek zaostaju. Primjerice, udio slabo plaćenih poslova je dvostruko veći u perifernim regijama u odnosu na centralne regije EU-a.
Iz izvješća je također vidljivo da je veća vjerojatnost da će iznimno urbane regije te one s visokim inovacijskim kapacitetom imati veći udio visoko plaćenih poslova i manje razlike između bolje i slabije plaćenih poslova. Koncentracija visoko plaćenih poslova osobito se stvara u glavnim gradovima regija, iako i po tom pitanju postoje značajne razlike među državama članicama EU-a.
5. Europska komisija već radi na rješenjima za neke od tih izazova
Aktualni trendovi potiču pitanja koja se odnose na planiranje razina obrazovanja, osiguravanje pristupa edukaciji / obuci te osiguravanje cjeloživotnog obrazovanja. Također, potiču pitanja koja se odnose na reguliranje tržišta rada, budućnosti poreznog i sustava nagrađivanja te zaštitu socijalnih prava radnika.
Desetog travnja, Stručna skupina na visokoj razini o učinku digitalnih transformacija na tržišta EU-a
(https://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=1226&furtherNews=yes&newsId=9344), predala je izvješće povjerenici za zapošljavanje, društvena pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen (2014. – 2019.) i bivšoj povjerenici za digitalno gospodarstvo i društvo Mariyi Gabriel (2014. – 2019.) a današnjoj povjerenici za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mladepretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN, popis preporuka.
Europska unija svladava ovaj izazov postavljajući europsko stanovništvo na prvo mjesto agende.
U studenome 2017. Europski parlament, države članice i Europska komisija objavili su Europski stup socijalnih prava (https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1226&langId=en)
i njegovih 20 načela te odredbi koje su ključne za pravedno i ispravno funkcioniranje tržišta rada i društvenih sustava u 21. stoljeću. U tijeku su akcije koje bi trebale osigurati njegovu implementaciju u Europskoj uniji te na razini svih članica.
Europska unija predstavlja konkretne inicijative koje pomažu ljudima da se s povjerenjem i dodatno zaštićeni suoče s novim svijetom rada, a one uključuju Europski program vještina (https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1223), nova Pravila Europske unije za transparentne i predvidljive radne uvjete (https://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=1313), Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života namijenjenu roditeljima i skrbnicima (https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1311&langId=en), Europski akt o pristupačnosti (https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1202), stvaranje Europskog nadzornog tijela za rad (https://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-1624_en.htmpretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN) te preporuku Vijeća o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti (https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1312&langId=en).
U listopadu se se u Helsinkiju održao 4. Europski tjedan vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju sa svrhom promicanja koristi strukovnog obrazovanja te učenja za karijere budućnosti.
Kao dio budućeg dugoročnog proračuna Europske unije (2021.- 2027.) (https://ec.europa.eu/commission/publications/factsheets-long-term-budget-proposals_enpretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN), Europska komisija je predložila Program Digitalna Europa (https://ec.europa.eu/commission/publications/connecting-europe-facility-digital-europe-and-space-programmes_enpretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN).
Ambiciozan, ali realan cilj je iskoristiti 9,2 milijardi eura kako bi se sljedeći dugoročni proračun Unije uskladio s nastalim digitalnim izazovima. Prijedlog je usredotočen na jačanje europskih kapaciteta u područjima umrežavanja / računalnih mreža, umjetne inteligencije i kibersigurnosti. Komisija navodi da će nekoliko instrumenata pridonijeti početku djelovanja i otklanjanju razlika po pitanju digitalnih vještina s kojima se Europa suočava.
Ti alati poslužit će kao podrška za razvoj osnovnih i naprednih razina digitalnih vještina.
Predsjednik Komisije otvorio je 9. travnja 2019. konferenciju visoke razine na temu "Budućnost rada: Danas. Sutra. Zauvijek" (https://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=101&eventsId=1386&furtherEvents=yes) kako bi se povela javna rasprava o glavnim promjenama koje se odvijaju u svijetu rada.
