Na 163. sjednici Vlade, dijela otvorenog za javnost, raspravljena je 21 točka dnevnog reda, među kojima i prijedlozi zakona - o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.
Nastavak rasterećenja gospodarstva od parafiskalnih nameta
Istaknuo je da se i s ovim, novim izmjenama zakona nastavlja uvoditi red u sustav re rasterećivati gospodarstvo od parafiskalnih nameta.
"Povećavamo konkurentnost u graditeljstvu i olakšavamo struci obavljanje posla. Dodatna vrijednost ovih izmjena zakona vidjet će se na višoj poziciji na Doing Business ljestvici, što je najbolji pokazatelj konkurentnosti neke države, a često i glavni parametar investitorima pri odluci u koju će zemlju uložiti svoje novce", kazao je.Štromar je izvijestio da se izmjene odnose na inženjera gradilišta i voditelja radova. Ukida se, dodao je, obveza članstva u Komori i novčani namet koji proizlazi iz toga.
"Omogućavamo dobrovoljno članstvo i normalno daljnje obavljanje posla po istim strukovnim načelima", rekao je.Napomenuo je da Hrvatska ima čak 300 reguliranih zanimanja, a Europska unija u prosjeku 200."Zato, ako želimo biti konkurentna zemlja, moramo provoditi reforme. Upravo su ove izmjene zakona dio Vladina Plana reformi koji je donesen prošle godine", poručio je.
Prihvaćen je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora. Ministar uprave Lovro Kuščević kazao je da se ovim zakonom daje ovlast Vladi da u vremenu kada ne zasjeda Hrvatski sabor može uredbama uređivati pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koja prema Ustavu Republike Hrvatske može uređivati samo Hrvatski sabor."Uredbe donesene na temelju ove zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag, a prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dobivene ovlasti, ukoliko Hrvatski sabor ne odluči drukčije. Također, predlaže se da uredbe temeljem zakonske ovlasti koje vrijede na dan stupanja na snagu ovog
zakona ostanu na snazi, a najdulje do 30. studenog 2020. godine", rekao je.
Sklapanje bliske suradnje s Europskom središnjom bankom
Usvojen je Prijedloga zakona o dopunama Zakona o kreditnim institucijama, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona. Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je Hrvatska 27. svibnja 2019. uputila Europskoj središnjoj banci zahtjev za uspostavu bliske suradnje."Prvi korak je, dakle, osigurati pravni temelj za provođenje sveobuhvatne procjene kreditnih institucija u Hrvatskoj od strane Europske središnje banke, planiranoj kako bi sveobuhvatna procjena mogla započeti ove jeseni", rekao je.
Izvijestio je da se stoga Zakon o kreditnim institucijama dopunjuje odredbama kojima se osiguravaju uvjeti za sklapanja bliske suradnje s Europskom središnjom bankom, a koje uključuju tri ključna elementa.
"Obvezu dostavljanja Europskoj središnjoj banci svih informacija i dokumentacije o kreditnim institucijama sa sjedištem u Hrvatskoj koje Europska središnja banka zatraži radi provođenja sveobuhvatne procjene kreditnih institucija u Hrvatskoj. Potom, obvezu Hrvatske narodne banke da od dana primjene odluke o uspostavi bliske suradnje izvršava sve upute, smjernice i zahtjeve Europske središnje banke te donosi mjere koje se odnose kreditne institucije, a koje zatraži Europska središnja banka, te izravnu primjenu pravnih akata koje je Europska središnja banka donijela na temelju Uredbe.Vijeća iz 2013.", kazao je, dodavši prijedlog zakona sadrži i odredbe o postupanju Hrvatske narodne banke i Vlade slučajevima kada se ne slažu s odlukama Europske središnje banke.
Pravosudna suradnja unutar zemalja članica Europske unije
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je govoreći o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije naglasio da se ovim zakonom uređuju oblici pravosudne suradnje unutar zemalja članica Europske unije u fazi kaznenog postupka."Jako je detaljno reguliran europski uhidbeni nalog, nalog za priznanje presuda i izvršavanje kazni zatvora unutar sustava u odnosu na države članice Europske unije", rekao je.
Izdvojio je da se ovim zakonom želi implementirati dvije direktive iz 2016. godine. "Jedna se direktiva odnosi na procesna jamstva za maloljetnike koji su u kaznenim postupcima, a druga na pravnu pomoć okrivljenicima ili osumnjičenicima u kaznenim postupcima", dodao je.
Jačanje efikasnosti i kvalitete kriminalističkog istraživanja
Usvojen je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetio je da se ovim prijedlogom zakona normira najniže osobno zvanje policijskih službenika koji mogu provoditi dokazne radnje, ispitivanje okrivljenika i svjedoka, čime se povećava broj istražitelja, efikasnost i kvaliteta kriminalističkog istraživanja.
Izvijestio je da se propisuju rokovi čuvanja podataka za osobe protiv kojih je policija ponijela prijavu na način da se ti podaci čuvaju četiri godine, nakon čega se automatski brišu, dok se podaci o pravomoćno presuđenim osobama čuvaju deset godina.
"Propisuje se da se provjera identiteta osoba obavlja uvidom u informacijski sustav MUP-a, čime je prvi put stvorena pravna podloga i napravljen tehnički iskorak za korištenje tog sustava", kazao je.
Propisuje se, također, da se provjera identiteta zatražena od tijela državne uprave te pravne ili fizičke osobe prvenstveno izvrši uvidom u informacijski sustav, a u osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu s fotografijom samo ako je to naložilo tijelo nadležno za vođenje postupka.Propisuje se mogućnost i uvjeti pod kojima policija kao sredstvo prisile za zaustavljanje vozila može koristiti službeno i drugo vozilo, s obzirom da je u praksi uočeno da uporaba uređaja za prisilno zaustavljanje vozila nije bila moguća ili nije jamčila uspjeh.Omogućuje se uporaba sredstava prisile ili drugih sredstava za ometanje prema letjelici ili drugom pokretnom uređaju na daljinsko upravljanje.
Osnivanje međunarodnih vojnih zapovjedništava
Državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić predstavio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani. Prijedlogom zakona uređuje se način osnivanja međunarodnih vojnih zapovjedništava i drugih vojnih tijela - njihov pravni status regulira se u skladu sa sklopljenim međunarodnim aktima i međunarodnim ugovorima, pravila djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske, odredbe koje se odnose na zaštitu podataka obrane, te se vrši usklađenje s drugim zakonima i provedbenim propisima."U ovom Konačnom prijedlogu zakona prihvaćene su i ugrađene primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora", kazao je.
Smanjenje portfelja nekretnina i rast investicijskih projekata
Prihvaćen je Prijedlog strategije upravljanja državnom imovinom za razdoblje 2019. - 2025. Ministar državne imovine Goran Marić kazao je da je cilj strategije održivo, ekonomično i transparentno upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, pri čemu će se učinkovito upravljanje operacionalizirati putem smanjenja portfelja nekretnina, rastom investicijskih projekata putem osnivanja prava građenja, prava služnosti, darovanja, davanja u zakup ili dodjela na korištenje. "Ciljevi su i povećati broj investicijskih projekata na državnoj imovini, kao što su TEP Šibenik, Hidrobaza, Sarcogana i Muzil u Puli, pa Skradin, Kupari i slični, kao i stavljanje u funkciju nekretnina prenesenih na upravljanje Državnim nekretninama d.o.o., nastavak privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i unapređenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku", istaknuo je. Strategijom je predviđeno i da se državni portfelj kojim upravlja CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju) i dalje smanjuje. Marić je iznio podatke da je na dan 31. prosinca 2018. taj portfelj obuhvaćao 387 trgovačkih društava, a samo dvije godine ranije bilo ih je 460.
"Smanjili smo portfelj CERP-a trgovačkih društava za 73. To se nastavlja, kao i proces prodaje trgovačkih društava koji su u portfelju CERP-a i smanjenja državnih udjela u portfelju CERP-a u društvima s većinskim udjelom Republike Hrvatske, i to putem poziva na dokapitalizaciju i traženja strateškog partnera ili prodajom udjela", kazao je.Kao cilj nove strategije izdvojio je i učinkovito upravljanje nekretninama koje su trajno oduzete zbog počinjenja kaznenog djela i harmonizacija i prijedlog novih propisa, jačanje ljudskih potencijala, ICT opreme i drugo.
Još bolja i učinkovitija dezinsekcija komaraca
Prihvaćen je Prijedlog zaključka u vezi s rješavanjem problematike dezinsekcije komaraca.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je prošli tjedan donesen Zaključak koji se odnosio na Osječko-baranjsku županiju i Grad Osijek, na zahtjev župana i zamjenika gradonačelnika, a ovaj put je stigao zahtjev vukovarsko-srijemskog župana, gradonačelnika Vukovara te međimurskog župana."U dogovoru smo odlučili usvojiti jedan opći zaključak koji daje ovlasti Ministarstvu zdravstva da sa županijskim zavodima za javno zdravstvo i uz našu potporu osiguramo još bolju i učinkovitiju dezinsekciju komaraca", kazao je.Ministar zdravstva Milan Kujundžić je, predstavljajući Zaključak, naglasio je da će se ovisno o tijeku rješavanja problematike dezinsekcije komaraca u jedinicama područna samouprave u provedbu Zaključka uključiti Vlada, i to pružanjem financijske pomoći u skladu s raspoloživim sredstvima u državnom proračunu.
Društva od posebnog interesa uplaćuju 60 posto dobiti u državni proračun
Prihvaćen je Prijedlog odluke o visini, načinu i rokovima uplate sredstava pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu. Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da se ovom odlukom određuje visina, način i rok uplate sredstava."Predviđena je uplata 60 posto sredstava s osnove dobiti nakon oporezivanja za 2018. godinu trgovačkih društava, ostvarenih temeljem udjela u temeljnom kapitalu društva koje pripada Republici Hrvatskoj", kazao je.
Za trgovačko društvo Alan Vlada je utvrdila obvezu uplate ukupne dobiti nakon oporezivanja, koja će biti namjenski korištena za potrebe modernizacije i djelovanja Oružanih snaga RH, a za Agenciju za komercijalnu djelatnost 60 posto, koja će biti namjenski korištena za poboljšanje materijalnih uvjeta policijskih službenika.Odlukom se propisuje i da članovi skupština trgovačkih društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku odnosno članovi nadzornih odbora trebaju poduzeti sve potrebne radnje i mjere da ta trgovačka društva dio dobiti nakon oporezivanja za 2018. godinu uplate izravno u državni proračun, razmjerno paketu dionica ili udjela države u temeljnom kapitalu.
Odluka se odnosi na 22 trgovačka društva od posebnog državnog interesa. Osim već spomenutih, to su: ACI, APIS IT, Croatia Airlines, Državne nekretnine, Hrvatska pošta, HEP, Hrvatska lutrija, Hrvatske šume, HROTE, Imunološki zavod, INA, Janaf, Narodne novine, Plovput, Pomorski centar za elektroniku te pet zračnih luka.
Oružane snage RH u vojnim operacijama izvan Hrvatske
Vlada je prihvatila i nacrte pet odluka te ih uputila u Hrvatski sabor, a kojima se predlaže nastavak sudjelovanja Oružanih snaga RH u vojnim operacijama izvan Hrvatske - u operaciji potpore miru "Sea Guardian" u Sredozemlju, u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi, u operaciji Koalicijskih snaga "Inherent Resolve" u misiji potpore miru "NATO misiji u Iraku", na dužnostima u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.
Povoljna kretanja u javnim financijama
Vlada je u Hrvatski sabor uputila mišljenje na Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2018."Što se tiče makroekonomskih kretanja, u izvješću se navodi da je gospodarska aktivnost u Hrvatskoj rasla tijekom druge polovice 2018. godine. Godišnji rast realnog BDP-a iznosio je 2,6 posto, uglavnom kao posljedica rasta osobne potrošnje uslijed povoljnih kretanja na tržištu rada, kao i efekata provedenih poreznih izmjena, odnosno kreditnih aktivnosti banaka", kazao je ministar Zdravko Marić. Naglasio je da se broj zaposlenih nastavio povećavati, nezaposlenost smanjivati. "Prosječna bruto plaća porasla je prosjeku za 4,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine", dodao je.Kazao je da su se relativni pokazatelj inozemne zaduženosti u drugoj polovici 2018. nastavili poboljšavati, pa je na kraju godine stanje iznosilo 38,8 milijardi eura.
Nastavila su se, istaknuo je, i povoljna kretanja u javnim financijama, unatoč aktivaciji državnih jamstava izdanih pojedinim brodogradilištima.
Izvor: Vlada / Hina
