video/ U povodu tjedna Europe, koji se u Hrvatskoj obilježava od 7. do 11. svibnja, predsjednik Vlade Andrej Plenković i glavni pregovarač Europske unije za Brexit Michel Barnier sudjelovali su danas u Dijalogu s građanima na temu „Budućnost Europe” na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
U svom uvodnom govoru predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da je budućnost Europske unije i hrvatska tema.
„Činjenica da je Hrvatska, u jednom kratkom razdoblju od ostvarenja svoje samostalnosti, uspjela riješiti ne samo one ključne nacionalne zadaće - a to je osiguranje cjelovitosti našega teritorija, izgradnja hrvatskih institucija, izgradnja tržišnog gospodarstva, usvajanje temeljnih europskih i univerzalnih vrijednosti na kojima počiva hrvatski Ustav – već smo vrlo brzo, u drugom desetljeću hrvatske samostalnosti vodili proces integracije u Europsku uniju i Sjevernoatlantski savez“, istaknuo je premijer Plenković.
Kazao je da danas, kada gleda hrvatsku političku scenu, razabire jedan bitan detalj – sve više političkih aktera na sceni koji nikakvog doticaja s tim procesom nisu imali.
Stoga je važno da svi, a osobito mladi ljudi, razumiju tu činjenicu, smatra premijer Plenković, jer oni akteri koji su u tim procesima bili od samih početaka na njih gledaju sasvim drugim očima.
Prednosti članstva u Europskoj uniji
Podsjetio je da je prošloga tjedna u Varšavi obilježena 15. obljetnica najvećeg proširenja Europske unije iz 2004. godine. Te su države srednje i istočne Europe, kazao je, imale do 2004. godine nekoliko vrsta pretpristupne pomoći – od pomoći u gospodarskoj rekonstrukciji do direktnih proračunskih injekcije - a nakon 2004., sada već punih 15 godina, korištenja sredstava za regionalni razvoj i koheziju.
Te zemlje, kazao je premijer, danas više nisu iste u odnosu na razdoblje prije 2004., niti u pogledu ekonomske snage, u pogledu pravne sigurnosti, u pogledu reformskih potencijala i razvojnih iskoraka te bolje kvalitete života. Dodao je da baš nitko od njegovih kolega na sastanku u Varšavi nije rekao niti jednu jedinu riječ koja bi mogla imati negativnu konotaciju vezanu uz članstvo u Europskoj uniji već su naglasili da je svima bolje danas nego u periodu kada nisu bili zemlje članice.
Naglasio je pritom veliku razliku između pregovora 15 zemalja prema 10 plus 2 i pregovora 27 zemalja prema jedan, kakve je prošla Hrvatska. Dodao je da je ta činjenica Hrvatskoj omogućila jedan sasvim drugačiji politički, pravni, ekonomski i razvojni kontekst te da je članstvo u Europskoj uniji izuzetno političko i ekonomsko postignuće.
Naglasio je da je Europska unija u smislu postignuća jedan kontinentalni, mirovni projekt u kojem je primarni cilj bio staviti pod nadnacionalnu kontrolu proizvodnju ugljena i čelika kao glavnih resursa koji su bili korišteni u Drugom svjetskom ratu.
Hrvatska u plusu 14 milijardi kuna
Hrvatska, koja spada u skupinu takozvanih država kohezije, je neto korisnik proračuna Europske unije, s obzirom da više iz njega dobiva nego što u njega uplaćuje, te je preko 14 milijardi kuna u plusu, podsjetio je premijer Plenković.
Osvrnuo se i na sastanak u Berlinu, održan također prošloga tjedna, na kojem su njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Macron ugostili države jugoistoka Europe, hrvatskog neposrednog susjedstva.
Istaknuo je da europski projekt ima transformacijski učinak na sve procese u svim društvima koja su prošla taj proces prilagodbe.
Tri kapitalna fenomena u Europskoj uniji u proteklih pet godina
Premijer Plenković kazao je kako je nužno, da bi Europska unija 2019. odgovorila na izazove, pogledati tri temeljna fenomena bez presedana koja su se dogodila u proteklih pet godina, u mandatu Junckerove Komisije i još uvijek aktualnom sazivu Europskog parlamenta.
Prvi događaj su političke posljedice izbjegličko-migracijske krize. Ni jedan drugi događaj nije imao veće posljedice na arhitekturu političkih zbivanja u nacionalnim državama članicama.
Drugi događaj je referendum o Brexitu, za koji, smatra premijer Plenković, nije bilo nikakve potrebe. „Izgubili su zbog laži, obmana, zabluda u koje ih je doveo UKIP, Farage i njemu slični hostilni mediji te razračunavanje unutar konzervativne stranke“, dodao je.
U prilog tome da su napravili loše za sebe, kazao je, govori i to što se već tri godine zemlja koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, nuklearna sila, prvak svijeta u slobodnoj trgovini, top pet ekonomija svijeta, ne može ispetljati iz teme u koju se sama zapetljala.
Treći fenomen je demagoški populizam u komunikacijskom kontekstu digitalnoga vremena koji je omogućio baš svakome da artikulira svoj stav o bilo kojoj temi bez ikakve kontrole i plasira neistinite informacije.
Ta su tri fenomena kapitalna u ovome trenutku, dodao je premijer Plenković.
Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije
Hrvatska će dogodine prvi puta predsjedati Europskom unijom, što će biti u trenutku nakon europskih izbora, s novom Komisijom, novim čelnikom Europskoga vijeća i novim sazivom institucija, a na dnevnom redu će imati i završetak pregovora o novom višegodišnjem financijskom okviru – sedmogodišnjem proračunu – koji će odrediti sve ključne prioritete Unije u sljedećih 7 godina.
„Ta odgovornost za nas je posebno bitna. Naši će partneri od nas očekivati i leadership i potpuno vladanje i znanje o zakonodavnim procesima te inicijativu i preuzimanje odgovornosti da bismo na vrijeme zaokružili okvire sedmogodišnjeg proračuna. To će biti naš najveći izazov“, poručio je predsjednik Vlade.
Najavio je da će Hrvatska upravo u ovome tjednu iduće godine biti domaćin sastanka na vrhu zemalja članica Europske unije.
„Naš je odabir da politički pošaljemo poruku našim susjedima i drugim članicama Europske unije da temu proširenja ne možemo stavljati sa strane“, naglasio je premijer Plenković.
Upozorio je da će, bude li se ta tema ostavljala po strani, u taj prostor ući drugi akteri čiji će utjecaj biti puno veći, a zbog svojevrsnog čekanja od strane europskih zemalja ti će akteri odvesti smjer razvoja tih zemalja u nekom drugom pravcu, a ne u pravcu procesa europske integracije.
„Moramo osvijestiti sve prednosti koje imamo i koristiti ih na jako dobar način, pokazati se kvalitetnim i sposobnim upravljati Vijećem EU-a u prvih šest mjeseci iduće godine. To je prigoda za cijelo društvo da do kraja osvijesti i da se identificira s velikim postignućima koje smo na europskom planu postigli u proteklih 30 godina“, zaključio je predsjednik Vlade.
Pregovori o Brexitu
Glavni pregovarač Europske unije za pripremu i provedbu pregovora s UK po članku 50. Ugovora o Europskoj uniji Michel Barnier u svom je uvodnom obraćanju kazao da će Hrvatska preuzeti ozbiljnu odgovornost tijekom šest mjeseci predsjedavanja Vijećem Europske unije.
„Zahvaljujući svom političkom iskustvu zadužen sam za pregovaranje u ime 27 zemalja članica i Europskog parlamenta. Pregovori su složeni, prvenstveno povezani uz želju ujedinjene Kraljevina za izlazak iz Europske unije“, kazao je.Napomenuo je da se u Europsku uniju ulazi dobrovoljno te se iz nje može izaći. „Preuzimamo odgovornost pri ulasku, ali i pri izlasku“, dodao je.Podsjetio je pritom na britansku solidarnost u vrlo teškim trenucima prošlog stoljeća.
„Ostat ćemo prijatelji s Ujedinjenom Kraljevinom, susjedi i partneri te saveznici“, naglasio je, dodavši da je nakon Brexita potrebno pristupiti izgradnji novog partnerstva.Govoreći o budućnosti Europe, kazao je kako bismo ostali za stolom za kojim se određuje red ili nered u godinama koje dolaze, trebamo biti i Europljani.
„Zajedno imamo kapacitet zahvaljujući našem unutarnjem tržištu. Postanimo akter svih onih koji odlučuju o budućnosti svijeta. Inače, ostajemo samo promatrač“, poručio je.U kontekstu Brexita podsjetio je da se dvije godine pregovaralo s Britancima. „Ugovor nije najjednostavniji, ima 600 stranica“, rekao je.
Kako je pojasnio, izlaskom iz Europske unije Ujedinjena Kraljevina napušta 700 međunarodnih ugovora. aglasio je da će Ujedinjena Kraljevina ostati sastavni dio carinske unije sve dok se ne pronađu druga rješenja.
Dijalog s građanima dodatno senzibilizira javnost za europske teme
Ocijenivši u izjavi za medije današnji dijalog jako dobrim, premijer Plenković kazao je kako smatra da je svaka takva prigoda dobra za dodatno senzibiliziranje hrvatske javnosti za najaktualnije europske teme i da se što više ljudi identificira s činjenicom da je Hrvatska dio Europske unije, kao i da je Hrvatska vrlo važna europsku budućnost.
Danas je bilo riječi o širem broju tema relevantnim za hrvatske građane, a premijer Plenković izrazio je uvjerenje da će upravo to biti dodatni poticaj za građane da se angažiraju i izađu na europske izbore 26. svibnja.
„Sudjelovanje gađana u izbornim procesima i u odlučivanju i Hrvatske i Europe jedna je od temeljnih zadaća svih nas u Hrvatskoj“, poručio je premijer Plenković.
