Tijekom jučerašnjeg boravka u Varaždinu, gdje je u pratnji Premijera i kolega ministara obišao Varteks i Vindiju ministar Darko Horvat je odgovorio i na nekoliko pitanja novinara.Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat ponovio je danas da Europske komisija nije protiv međufinanciranja Uljanika te ustvrdio da izabrani strateški partner, Brodosplit, ubrzano traži način financiranja svoga 50-postotnoga udjela u restrukturiranju.
"Brod koji je najveće opterećenje državnom proračunu ostaje i završavat će se u Puli, a informacije koje je imam (govore) da odabrani strateški partner ubrzanim tempom traži izvore financiranja da bi mogao u paritetu 50:50 započeti s restrukturiranjem jednoga i drugoga škvera", kazao je Horvat, koji uz premijera Plenkovića i nekoliko drugih ministara boravi u Varaždinu.Europska komisija, kako je rekao, neće imati bilo kakva prijepora uđe li država u međufinanciranje i pomogne u deblokadama računa brodogradilišta.
Upozorio je da prijetnja može biti broj radnika koji je napustio brodogradilišta, te stoga, kazao je, mora stići jasna poruka uprave i strateškog partnera da će se moći ispoštovati rokovi iz memoranduma o razumijevanju s naručiteljima brodova.
"Ja sigurno više neću dolaziti pred naručitelje, crvenjeti se pred njima i pravdati bilo koga...Vlada je spremna pomoći, ali i brodogradilišta moraju naći mogućnost i snagu da daju svoju participaciju od 50 posto", ustvrdio je ministar.
Kazao je da Vlada može ući u omjeru 50:50 u rješavanje problema u škverovima. "A hoće li se i kada to dogoditi, to će biti odluka jedna koalicije koja u ovom trenutku jest saborska većina i daje potporu Vladi. U nekoliko sljedećih dana siguran sam da će se ta odluka dogoditi", rekao je Horvat.
Na pitanje novinara o utiscima sa sastanaka u Varteksu i Vindiji, kazao je da je tu riječ o "dva dijametralno suprotna problema", odnosno rehabilitaciji Varteksa kao posrnulog hrvatskog brenda i Vindiji, koja je pred novim investicijskim ciklusom na dvije lokacije od dva puta po skoro 10 milijuna eura u ovoj godini."Vindija je trgovačko društvo koje posluje s dobiti i možemo im pomoći u primjeni zakona o istraživačko razvojnim projektima svjesni činjenice da u ovom trenutku velika sredstva investiraju u razvoj i istraživanje", zaključio je ministar Horvat.ž
S njime je razgovarao Mislav Bago.
- Što bi vaši Međimurci i Varaždinci rekli i imaju li suosjećanja kad čuju da je još stotine milijuna kuna trebamo mi porezni obveznici dati za brodogradnju?
U proteklih 20-ak godina gledali smo kako propadaju međimurske firme. Nije bilo baš previše sluha da bi se te firme spasile i potpuno mi je jasan strah i nevjerica međimurskih i sjeverozapadnih poduzetnika kada na ovakav način investiramo u spas brodogradnje.
Je li to posljednje spašavanje brodogradnje novcima nas poreznih obveznika?
Obično je bila takva stavka. Ministri se mijenjaju. Problemi ostaju. No, Europska komisija ima vrlo jasna pravila. Jednom kada krenete u restrukturiranje, u sljedećih deset godina ne smijete posegnuti opet za novcem iz državnog proračuna.
Mi nemamo informaciju je li gospodin Debeljak spreman dati novac, 300 milijuna kuna, kao i država?
U proteklih dva dana u razgovorima s kolegom Debeljakom, a i u jednoj kratkoj koordinaciji koju smo organizirali nakon sastanka u Europskoj komisiji, rekao je da u ovom trenutku želi u proces međufinanciranja.
Ima li on novac?
U ovom trenutku je u procesu traženja izvora financiranja. Imam informaciju da obilazi banke i ne samo one koje imaju poslovni nastan u RH, nego i sa stranim bankama. Hoće li u ovih nekoliko dana te izvore financiranja pronaći – budimo malo strpljivi.
Ali u pitanju je samo keš. Ništa drugo nego keš u ovom trenutku može spasiti Uljanik i 3. maj.
Za deblokadu računa i dati plaću, pokrenuti i vratiti u život brodogradilišta treba za prvi korak oko 300 milijuna kuna. Dodatnih 300 nam treba da bismo završili brod koji u ovom trenutku ima veliko opterećenje na državni proračun. Model koji je na stolu i u koji bismo zajedničkim snagama trebali ući je 50:50, ali sa živim novcem.
Nemate nikakvi jamstava da to do rujna opstane i može poslije propasti. Nemamo nikakvih jamstava da ćete uspjeti?
Puno je prijetnji. Ne samo financiranje. Moramo biti sigurni ima li Uljanik ima tehničku i svaku drugu sposobnost završiti taj i sve ostale brodove koji su ili na nalazima ili na obalama. Ono što se mora staviti na papir je prvo izvor financiranja. Nakon toga tehnička sposobnost, a u jednoj zajedničkoj ponudi i talijanskog Finagteria i Brodosplita, očekujem njihov zajednički angažman.
Do kad ste spremni čekati da on kaže da ima te novce i spreman sam participirati?
Obećao sam radnicima u Puli, u Uljaniku da ćemo odluku donijeti u sljedećih desetak dana.
Koliko se sada u grubo može reći da bi mi porezni obveznici morali participirati u spašavanju Uljanika i 3. maja?
Vratit ću vas nekoliko mjeseci unazad kad je predmetni program restrukturiranja u kojem je u knjizi narudžbe bilo 17 brodova, bio težak oko 830 milijuna eura.
Sad tih brodova nema, ima ih upola manje. Znači li to da je taj iznos sada 400-500 milijuna eura?
Dok ne vidim program restrukturiranja o konkretnom iznosu je teško reći, ali očekujem da bude manji od 830 milijuna eura.
Je li to znači polovica, 400 milijuna eura koliko bi se moralo dati za brodogradnju?
I tadašnji program restrukturiranja teretio bi državu oko 350 milijuna eura. Svjesni činjenice da smo već dvije milijarde i 850 milijuna kuna uplatili za servis prošlosti. Ne u jednom entuzijazmu. Već smo pokrili grijehe nekih koji su do sada vodili brodogradilišta. To su novci kao državna participacija u programu restrukturiranja i siguran sam da će oni biti uključeni u program restrukturiranja.
Ako 3. maj ode u stečaj je li to novi početak ili kraj?
To može biti novi početak, a može biti i kraj. Činjenica je da nema državnih jamstava koje bi naplatu došle ako se stečaj dogodi, ali zadnji sam od onih koji zazivaju stečaj u 3. maju.
Milijan Brkić jasno je dao do znanja da ostaje u HDZ-u, nama nikakvih dokaza protiv njega. U optužnicama se nigdje na navodi. Je li s HDZ-a skinuta ljaga da drugi čovjek HDZ-a upetljan u SMS aferu?
Da budem kristalno jasan – tužiti stranku, mislim da je i u povijesti Hrvatske neprimjereno. Mogu biti tužni pojedinci. Protiv kolege Brkića se ne vodi nikakav stegovni postupak.
Je li Vama laknulo sada kad ga nigdje nema u tim spisima?
Laknut će mi kada dobijemo ključne rezultate istrage i kada završi ovaj proces, kada budemo svjesni je li netko kriv ili nije.
Kao da se između redaka da iščitati da bi ipak htjeli znati tko je naručitelj, ako je Milijan Brkić dobro je to?
Čekam da se sve istraži i ponovit ću rečenicu predsjednika HDZ-a: Ova je afera naštetila svima nama i ne želim da se takvo što ponovi.
Jeste li razgovarali s njim i stekli dojam da on s tim nema veze?
U protekla dva tjedna nisam se imao prilike čuti s njim, ali bude li potrebe spreman sam i na takav razgovor.
Nakon svega je li on nanio štetu ili je njemu nanesena šteta ovom aferom?
Nanesena je šteta svima nama, a najviše HDZ-u.
Njemu osobno?
To ćete morati pitati njega.
