Na poziv predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović u dvodnevnom državnom posjetu Republici Hrvatskoj boravi predsjednik Helenske Republike Prokopios Pavlopoulos.
Državni posjet Predsjednika Helenske Republike započeo je svečanim dočekom u Uredu predsjednice, tête-à-têtesusretom dvoje predsjednika te bilateralnim sastankom službenih izaslanstava Republike Hrvatske i Helenske Republike.
Grčka će uvijek biti na strani Hrvatske, što je dokazala kod njezina pristupanja Europskoj uniji i NATO-u, ali će pokazati i podršku za ulazak u Schengenski prostor i eurozonu, poručio je predsjednik Helenske Republike Prokopios Pavlopoulos nakon susreta s predsjednicom Grabar-Kitarović.
Predsjednica Grabar-Kitarović poručila je kako "Hrvatska ulaže velike napore u zaštiti vanjskih granica Europske unije, a kad se pridruži Schengenskom prostoru činit će to još učinkovitije te će značajno pridonijeti cjelokupnoj sigurnosti EU-a".
Dodala je kako Zagreb iznimno cijeni ulogu Grčke u upravljanju migrantskom krizom kao prvog čuvara europskih granica. "Zapadnobalkanska ruta još uvijek je zatvorena, no pozivamo na stalni oprez obzirom na daljnje pritiske migranata na toj ruti", upozorila je i istaknula kako treba raditi na rješavanju temeljnih uzroka migracija.
Predsjednik Helenske Republike izrazio je nadu kako će za priključenje Hrvatske eurozoni biti važna 2020., godina u čijoj će prvoj polovici Hrvatska predsjedati Europskom unijom. "Mi smo ovdje kako bismo pomogli vladama naših zemalja koje će o tome odlučivati. Zalažemo se za to da naše države bolje surađuju na ekonomskim i drugim nivoima", kazao je predsjednik Pavlopoulos.
Govoreći o ekonomskoj suradnji dviju država, predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako je ona prilično skromna u području trgovinske razmjene i investicija. "Investicije su vrlo male. Hrvatske investicije u Grčku su gotovo nepostojeće, a Grčka se nažalost ne nalazi na popisu 40 najvećih investitora u Hrvatskoj", kazala je Predsjednica.
Mogućnost za daljnju suradnju predsjednica Grabar-Kitarović vidi u jačanju veza u turizmu, u pomorskom i kopnenom prometu, uspostavi i proširenju direktnih zrakoplovnih linija između hrvatskih i grčkih gradova, te u nizu drugih područja.
Podsjetila je kako je Hrvatska potpisnica Memoranduma o razumijevanju s Albanijom i Crnom Gorom o izgradnji Jonsko-jadranskog plinovoda koji će se potom spojiti s plinovodom koji se trenutno gradi u Grčkoj. Dvoje čelnika podržava i dovršetak Jonsko-jadranske prometne rute čime bi se povezala dva mora te hrvatske i grčke luke.
Predsjednik Pavlopoulos poručio je kako su Atena i Zagreb "zbog vizije njezinih očeva" dužni podržati daljnje ujedinjenje Europe te zajedno s Rumunjskom i Bugarskom izgraditi "jugoistočni stup EU-a". Istaknuo je kako sve susjedne države moraju ući u Europsku uniju, jer "što je ona veća to je bolje za nju, ali i za cijeli svijet", no kako se prvo moraju zadovoljiti preduvjeti poput vladavine prava i preuzimanja europske pravne stečevine.
Dotaknuo se Sjeverne Makedonije, države koja je dobila novo ime nakon što su prošli mjesec grčki i makedonski parlament usvojili povijesni sporazum o novom imenu, čime je završio 27 godina dug spor koji je tu državu kočio na putu prema euroatlantskim integracijama.
"Mi Grci smo tu da joj pomognemo na putu prema NATO-u i EU-u, ali i da ju uvjerimo da bez poštivanja prava i iskorjenjivanja svakog iridentizma ne može napredovati prema tom putu", kazao je Predsjednik Helenske Republike i dodao kako se isto odnosi na Albaniju.
Naglasio je kako se Europska unija mora graditi na federalnom principu, te kako je ona Unija naroda, no s planetarnom ulogom koju bi trebale imati i druge sile u svijetu, no to ne čine. "Nema nijedne druge snage na svijetu koja se može bolje zalagati za mir, humanizam, demokraciju i pravo".
"Moramo braniti naše narode, ali i cijelo čovječanstvo u ovom osjetljivom periodu koje prolazimo", istaknuo je grčki Predsjednik o razdoblju uoči europskih izbora na kojima se očekuje rast populističkih stranaka.
"Bude se kosturi prošlosti, moramo poduzeti mjere kako bismo se oduprijeli tim prijetnjama. Europa je izgrađena na ruševinama Drugog svjetskog rata i moramo se boriti da se takvo nešto više nikad ne ponovi", upozorio je.
Predsjednik Pavlopoulos je otkrio kako će idući susret s predsjednicom Grabar-Kitarović imati u listopadu ove godine, nedugo prije predsjedničkih izbora u zemlji, što će biti prilika za nastavak razgovora o mnogim temama.
Hrvatska Predsjednica dotakla se i velike povijesne povezanosti dviju zemalja. "Egejsko i Jadransko more povezuje nas tisućljećima, a tragovi starogrčke kulture vidljivi su u Dalmaciji na nekoliko hrvatskih otoka, uključujući i na sjevernom Jadranu gdje se na Lošinju nalazi jedna od najljepših i najočuvanijih skulptura Apoksiomena", podsjetila je predsjednica Grabar-Kitarović.
Istaknula je kako su i mnogi Hrvati grčkog podrijetla ostavili snažan pečat u Hrvatskoj, spomenuvši dramatičara Dimitrija Demetera, "sina grčkih roditelja i hrvatskog domoljuba koji je u 19. stoljeću imao ključnu ulogu u osnivanju suvremenog Hrvatskog narodnog kazališta", te Borisa Papandopula, "sina grčkog oca i hrvatske majke koji je najpoznatiji hrvatski skladatelj i dirigent 20. stoljeća".
