Hrvatska kao predsjedajuća MED 9, skupine devet sredozemnih država Europske unije, s povjerenicom u Europskoj komisiji koja se bavi Mediteranom, ima važnu ulogu u jačanju partnerstva između Europske unije i zemalja Zaljeva, poručio je premijer Plenković nakon foruma, najavivši drugi sastanak na vrhu između Europske unije i zemalja Zaljeva koji će se održati za mjesec dana u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji.
Ključne teme današnjeg foruma bile su sigurnost, energetika, izvoz naftnih derivata, nafte i plina, kazao je te naglasio iskazanu solidarnost prema liderima ovih država zbog ratnih zbivanja na Bliskom Istoku koja su utjecala i na njih.
Daljnje jačanje partnerstva između EU i zemalja Zaljeva
Poremećaji u prometu kroz Hormuški tjesnac i izlazak iz Crvenog mora, ključne pravce za transport nafte i plina, snažno utječu na globalna tržišta, gospodarstva i energetsku sigurnost, ocijenio je Plenković.
„I stoga sam još jednom naglasio nužnost slobode plovidbe, provedbe UN-ove konvencije o pravu mora koja je temelj slobodne plovidbe i konačnosti osiguravanja svjetske trgovine“, rekao je.
Istaknuo je interes za daljnje jačanje partnerstva između EU i ovih zemalja, osobito s obzirom na kvalitetne bilateralne odnose koje Hrvatska već sada ima s brojnim članicama Zaljeva.
Vučić nastavlja s neutemeljenom, difamirajućom kampanjom o Hrvatskoj u koju ni on ne vjeruje
Upitan za komentar govora srbijanskog predsjednika Vučića, premijer Plenković kazao je da je takav govor očekivao nakon što je on ukazao na način kako je Srbija tretirala sprovod osuđenog ratnog zločinca Mladića i dio državnih i vojnih počasti koji mu je ukazan.
„Umjesto da se pospe pepelom za ono što su priredili, on očito nastavlja s tom neutemeljenom difamirajućom kampanjom o Hrvatskoj u koju ni on ne vjeruje, a kamoli međunarodna zajednica“, poručio je Plenković, dodavši da, s druge strane, brojni politički akteri vjeruju u ono što je on kazao, a u što su se mnogi uvjerili i svojim očima.
„Prima tome, svaka ovakva izjava je još jedan korak dalje od vrijednosti koje dijelimo u EU i od članstva Srbije u EU. Mislim da je to jasno apsolutno svakome“, zaključio je predsjednik hrvatske Vlade.
Gospodarski forum Hrvatska - SAD: Jačanje našeg partnerstva - Korak naprijed
Premijer Plenković sudjelovao je na otvorenju Gospodarskog foruma Hrvatska-SAD: Jačanje našeg partnerstva - Korak naprijed gdje je govorio o hrvatskom gospodarstvu, odnosno o tome gdje se danas nalazimo u kontekstu svih izazova s kojima smo se suočili u proteklih deset godina.
Morali smo se nositi s neočekivanim izazovima - neki su se preklapali, a neki su se nizali jedan za drugim - bilo da je riječ o slomu tada naše najveće tvrtke - Agrokor, prije sedam godina ili o posljedicama pandemije COVID-19, a sve se to događalo istovremeno s dva razorna potresa: jednim u glavnom gradu, a drugim u Sisačko-moslavačkoj županiji, kazao je premijer.
Podsjetio je i na posljedice ruske agresije na Ukrajinu - utjecaj na cijene energenata i time i na cjelokupno naše gospodarstvo, kao i inflacijski pritisci koji nisu jenjali, već su se dodatno pojačali ratom na Bliskom istoku.
Hrvatska se dobro snašla u složenom gospodarskom i političkom balansiranju
„Dakle, suočili smo se s brojnim vanjskim šokovima tijekom proteklih deset godina, a istovremeno smo težili gospodarskom rastu, većoj zaposlenosti i smanjenju nezaposlenosti, kao i ulasku u samu jezgru Europske unije - u Shengenski prostor i europodručje“, kazao je Plenković, ocijenivši da smo se u tom složenom gospodarskom i političkom balansiranju dobro snašli.
Ostvareni napredak prikazao je usporedivši gospodarske pokazatelje u trenutku preuzimanja dužnosti predsjednika Vlade i sada ustvrdivši da danas imamo najveći broj zaposlenih ikada, čak i u usporedbi s razdobljima kada su demografski pokazatelji bili znatno povoljniji nego danas.
„Naše gospodarstvo bilježi rast od 3,4 posto rekordnu zaposlenost i snažno približavanje europskom prosjeku - sa 61 posto prije deset godina na 78 posto danas. Kreditni rejting podigli smo za šest stepenica, na A investicijsku razinu“, istaknuo je.
Nezaposlenost je dosegla razinu koja se smatra prirodnom, a uz politiku zdravih javnih financija i kontinuirano smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te uz proračunski deficit koji je uvijek ostajao ispod 3 posto, postigli smo značajne rezultate.
Poboljšali smo opću investicijsku klimu
„Također smatram da smo poboljšali opću investicijsku klimu“, nastavio je te izrazio uvjerenje da je sve slabosti sustava moguće otkloniti boljim zakonodavstvom, smanjenjem duga, rasterećenjem poduzeća od poreznih pritisaka te pružanjem usluga koje potiču dinamičnija ulaganja u Hrvatskoj.
„Sveukupno gledano, uzimajući u obzir naš položaj u srcu Europske unije, vidim Hrvatsku s vrlo čvrstom perspektivom“, ocijenio je predsjednik Vlade.
Dodao je da je pred nama još mnogo posla te zato svoje nacionalne napore usklađujemo s općim europskim i globalnim trendovima, istaknuvši pritom ključnu ulogu novog plana industrijskog razvoja.
Izvanredna turistička godina
Govoreći o turizmu, Plenković je kazao da je iza nas još jedna izvanredna godina po broju turista.
„Bilježimo rezultate bolje od prošlogodišnjih, koji su već sami po sebi bili izvrsni, što nije nimalo lako s obzirom na žestoku konkurenciju na Mediteranu“, poručio je, napomenuvši da smo u Hrvatskoj razvili koncept održivog turizma.
Svjesni smo, kazao je, da i u tom pogledu postoje granice rasta, no smatra da ćemo, uložimo li u hotele, privatni smještaj, raznoliku turističku ponudu, bolju infrastrukturu i općenito kvalitetnije usluge za koje ljudi doista plaćaju - moći biti sigurni da će turizam i dalje značajno pridonositi našem ukupnom gospodarskom rastu.
„Stoga nam je potrebno više poveznica, posebice sa Sjedinjenim Američkim Državama“, naglasio je.
Hrvatska nudi političku i makroekonomsku stabilnost
Govoreći o širem gospodarskom kontekstu naglasio je da Hrvatska nudi političku i makroekonomsku stabilnost.
„Nalazimo se na raskrižju srednje Europe i Jadrana, a taj smo položaj u posljednje vrijeme dodatno učvrstili velikim ulaganjima u željeznicu, luke i energetiku“, istaknuo je. Osvrnuo se na sastanak Inicijative triju mora koji je krajem travnja održan u Dubrovniku na kojem su, kazao je premijer, prvi put uočene nove mogućnosti za suradnju Hrvatske i SAD-a.
SAD - ključni gospodarski partner
„SAD vidimo kao ključnog gospodarskog partnera. Bilateralna trgovina dosegnula je 1,6 milijardi USD prošle godine, a u prvih šest mjeseci 2026. već iznosi gotovo 1 milijardu USD“, poručio je Plenković.
To se posebno odnosi na energetski sektor, u kojem sada ubiremo plodove strateške odluke donesene tijekom mog prvog mandata - odluke da okončamo raspravu koja je u Hrvatskoj trajala četiri desetljeća o tome treba li nam ili ne terminal za ukapljeni prirodni plin, ocijenio je, dodavši da tada, 2016. i 2017. godine još nije bio svjestan da ćemo se suočiti s dvije tako velike energetske krize kakve su uslijedile nekoliko godina kasnije.
„Bila je to ispravna odluka i, rekao bih, strateško jamstvo da se Hrvatska nikada neće naći u situaciji nestašice energenata, što se pokazalo iznimno pozitivnim“, zaključio je, dodavši da će prošireni LNG terminal na Krku dosegnuti kapacitet od 6,1 milijardu m³ godišnje, a više od dvije trećine plina koji dolazi na Krk dolazi iz SAD-a.
Druga važna stavka, nastavio je, odnosi se na izgradnju najvećeg podatkovnog centra koji ćemo imati mi, a vjerojatno i cijela Europa. Riječ je o golemoj investiciji, ocijenio je.
Osvrnuo se i na partnerstvo između SAD-a i Hrvatske usmjereno prema plinifikaciji Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno južnoj plinskoj interkonekciji.
„To je strateški projekt koji se na određeni način uklapa u ambicioznu politiku SAD-a u regiji - tu se naši interesi podudaraju. Pritom se, naravno, oslanjamo na izvrsnu suradnju s brojnim velikim hrvatskim izvoznicima na američko tržište, kao i s onima koji uvoze s tog tržišta“, kazao je u nastavku Plenković. - Hrvatsku treba gledati ne samo kao tržište od 4 milijuna ljudi, već kao politički stabilnu i sigurnu bazu za pristup jedinstvenom tržištu EU-a od 450 milijuna potrošača, uz kvalitetan i obrazovan kadar, dobru infrastrukturu i povoljan geografski položaj.
Istaknuo je naše nastojanje da pridonesemo pronalaženju zajedničkog europskog stajališta što bi trebalo pomoći i u poboljšanju gospodarskih i trgovinskih odnosa između Hrvatske i SAD-a.
Spomenuo je izvrstan primjer tvrtke Končar, jednog od najistaknutijih hrvatskih izvoznika te posebnu skupinu hrvatskih tvrtki koje čine okosnicu hrvatskog gospodarstva kao vodeći izvoznici. Tu su, općenito govoreći, poljoprivredno-prehrambeni sektor i cjelokupni trgovinski sektor, koji su vrlo važni, a iz te smo perspektive vidjeli da su ta partnerstva doista donijela promjenu nabolje.
Važnost ICT sektora
U nastavku je istaknuo kako smatra da dodanu vrijednost ICT sektor. Naglasio je da smo u Hrvatskoj svjedočili nevjerojatnom uspjehu naših vrlo kreativnih poduzetnika koji nisu samo pronašli svoje tržišne niše, već su postali i prvi hrvatski „jednorozi”, a svi dolaze iz ICT sektora. Premijer je pohvalio i naš obrazovni sustav jer su mnogi inženjeri - osobito oni s tehničkih fakulteta - iznimni talenti koje najbolje tvrtke odmah angažiraju, slično kao što se regrutiraju najbolji MBA kadrovi.
„To je proces za koji smatramo da pridonosi udjelu Hrvatske u cjelokupnom razvoju ICT-a“, ocijenio je Plenković.
Kazao je da je Hrvatska odlično mjesto za poslovanje i pozvao prisutne da nas posjete.
„Trebali biste doći, uživati u perspektivi koju je opisao John Malkovich i raditi ovdje. To vrijedi i za investitore koji razmišljaju o tome gdje pokrenuti tvrtku“, poručio je.
Osvrnuo se na povijesni kontekst i Domovinski rat kada je Hrvatska za većinu ulagača bila rizično područje te su, dok smo se mi borili za opstanak, neovisnost i povratak okupiranih teritorija, Budimpešta, Prag, Varšava, pa čak i Bratislava, doživljavali procvat.
„Kada to sagledam kroz prizmu političkog vođe koji mora provesti promjene, moje je načelo sustići one koji se nisu suočavali s istim izazovima kao moja zemlja tijekom 90-ih godina. Taj proces hvatanja koraka sada, nakon deset godina predanog rada, donosi rezultate. Sustižemo one koji su prošli kroz znatno drugačiju tranziciju“, istaknuo je hrvatski premijer.
Dodao je kako smatra da bi se Hrvatska, iz perspektive SAD-a, trebala promatrati kao politički stabilna zemlja i živahna demokracija s klimom koja postaje sve povoljnija za strana ulaganja; zemlja koja nudi pristup tržištu od 450 milijuna ljudi, uz izvrsnu infrastrukturu i sjajan geoekonomski položaj, te - što je jedna od naših najvećih prednosti - sigurnost življenja.
Upitan što gospodarstvenici mogu očekivati u Hrvatskoj po pitanju pokretanja i razvoja poslovanja, Plenković je spomenuo istraživanje Hrvatsko-njemačke gospodarske komore koje je pokazalo da bi 83 posto njemačkih tvrtki koje kod nas trenutačno posluju ponovno došle u Hrvatsku.
Na primjedbu što je s preostalih 17 posto tvrtki, premijer je kazao da to znači da nismo savršeni, ali zato činimo sve što je u našoj moći kako bismo uklonili prepreke i borili se protiv korupcije na svim razinama.
Osvrnuo se na rast kreditnog rejtinga za šest posto od početka pandemije, kazavši da ne zna je li ijedna druga europska zemlja uspjela napredovati za šest stupnjeva.
„Kako bismo zadovoljili potrebe tvrtki, morali smo angažirati 150.000 stranih radnika. Postoji mnogo razloga za dolazak ovamo“, poručio je na kraju predsjednik Vlade, dodavši da nam članstvo u EU-u i NATO-u, a uskoro i u OECD-u, pruža sve potrebne reference da budemo poželjna zemlja za poslovanje.
Bilateralni sastanci s uspješnim gospodarstvenicima
Uoči gospodarskog foruma Hrvatska - SAD u New Yorku predsjednik Vlade sastao se Jurom Šolom, suosnivačem, predsjednikom Uprave i glavnim izvršnim direktorom kompanije Sanmina Corporation i Gordanom Kolakom, predsjednikom Uprave Končara te s Alexom Cranbergom, predsjednikom Uprave Aspect Energy USA i Ryanom Richom, izvršnim partnerom tvrtke Pantheon AI.
Razgovarali su o mogućnostima daljnjih ulaganja u Hrvatskoj i povezivanju hrvatskih i američkih kompanija.
Na sastanku s osnivačem i predsjednikom organizacije Eurasia Grupe Ianom Bremmerom predsjednik Vlade razgovarao je o transatlantskim odnosima u ozračju geopolitičkih neizvjesnosti, naporima za jačanje energetske sigurnosti, ulozi umjetne inteligencije, situaciji u Ukrajini i na Bliskom istoku te ulaganjima u obrambenu tehnologiju.
„Hrvatska je predana njegovanju transatlantskih odnosa koji se temelje na uzajamnom poštovanju i zajedničkoj odgovornosti“, poručio je Plenković nakon sastanka.
S Ronaldom Lauderom o jačanje židovske zajednice u Hrvatskoj
Povodom 90. obljetnice Svjetskog židovskog kongresa premijer Plenković sastao se s predsjednikom organizacije Ronaldom Lauderom. Razgovarali su o posljedicama sukoba na Bliskom istoku te o daljnjem jačanju položaja židovske zajednice u Hrvatskoj kroz suradnju s Koordinacijom židovskih općina u Republici Hrvatskoj.
Hrvatska, kao nedavna predsjedateljica IHRA-e, čvrsto osuđuje svaku relativizaciju Holokausta te kroz kulturu sjećanja sustavno gradimo obrazovni sustav koji trajno ukorjenjuje borbu protiv antisemitizma, naglasio je predsjednik hrvatske Vlade.
Foto galerija
