Zemlje srednje Europe postaju snažnije, otpornije, konkurentnije i utjecajnije unutar Europske unije, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković na Strateškom forumu na Bledu, gdje je zajedno s češkim premijerom Andrejem Babišem, mađarskim Péterom Magyarom i slovenskim Janezom Janšom sudjelovao na panelu „Oblikovanje Europe iz njezina središta“. Činjenicu da su na jednom panelu sudjelovala četiri srednjoeuropska premijera Plenković je ocijenio jednom od ključnih poruka ovogodišnjeg Bledskog foruma. Istaknuo je kako zemlje srednje Europe, nakon brojnih provedenih reformi i strukturnih promjena, danas imaju veću gospodarsku i političku težinu te su međusobno bolje povezane. Iako su i dalje dio skupine država koje se zalažu za snažnu koheziju unutar Europske unije, srednjoeuropske zemlje, kazao je, posljednjih su godina napravile velik iskorak.
Krize koje su promijenile Europu
Govoreći o izazovima koji su tijekom posljednjeg desetljeća snažno utjecali na politički krajolik Europe, Plenković je izdvojio migracijsku krizu 2015. godine, Brexit, pandemiju bolesti COVID-19, rusku agresiju na Ukrajinu te sukobe na Bliskom istoku.Sve su te krize, istaknuo je, na različite načine opteretile funkcioniranje Europske unije. Upravo zato smatra da je potrebno dodatno jačati europsku solidarnost i tražiti područja u kojima je moguće prevladati postojeće razlike među državama članicama. „Različite međusobno povezane krize značajno su opteretile funkcioniranje Unije posljednjih godina. Stoga bismo sada više nego ikad trebali raditi na jačanju solidarnosti među nama i usredotočiti se na ono što nas ujedinjuje“, poručio je Plenković.
Demografija i energija među ključnim izazovima
Kao jedan od najvećih strukturnih izazova koji pogađa praktički sve članice EU-a Plenković je izdvojio demografska kretanja.Prema njegovim riječima, na demografske izazove potrebno je odgovoriti zajedničkim europskim politikama, budući da oni izravno utječu na tržište rada, gospodarski rast i dugoročnu održivost europskih društava.Drugo važno područje je energetska infrastruktura. Hrvatska pritom želi dodatno iskoristiti svoj strateški položaj kao jadransko-mediteranska vrata prema srednjoj i istočnoj Europi, osobito u kontekstu diversifikacije izvora i pravaca opskrbe energijom.
„Europsko vijeće treba biti više političko nego birokratsko“
Govoreći o procesu donošenja odluka u Europskoj uniji, Plenković je naglasio važnost međusobnog poštovanja među državama članicama, bez obzira na njihovu veličinu, gospodarsku snagu ili činjenicu jesu li među osnivačicama EU-a ili su mu se priključile kasnije.Istaknuo je kako su u donošenju odluka presudni sadržaj prijedloga i kvaliteta argumenata. Ako su argumenti dobro obrazloženi, smatra Plenković, postoji veća mogućnost da će ih prihvatiti i ostale države članice.
Posebno je naglasio kako se zalaže za snažnu političku ulogu Europskog vijeća.„Što se više osjetljivih tema iznosi pred Vijeće, mislim da će biti bolje za naše demokracije. Ako se Vijeće vodi previše administrativno i birokratski, uz svo dužno poštovanje, onda mislim da ćemo ponekad propustiti ono što je politički važno za sve nas“, rekao je Plenković. Europa mora jačati konkurentnost, obranu i sigurnostPremijer se osvrnuo i na položaj Europske unije u svijetu. Kao posebno važna izdvojio je izvješća Marija Draghija, Enrica Letta i Saulija Niinistöa, koja, kako je rekao, ukazuju na potrebu jačanja europske konkurentnosti, slobode i sigurnosti. Iako je globalni utjecaj Europe pod pritiskom, Plenković smatra da Europska unija i dalje ima značajnu međunarodnu težinu.
Problem je, međutim, što se u pojedinim aktualnim vanjskopolitičkim krizama, poput ruske agresije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku, sve češće preferiraju manji formati razgovora. Velike svjetske sile pritom često izravno razgovaraju s pojedinačnim državama članicama, osobito onima koje imaju veću gospodarsku i vojnu snagu, umjesto da djeluju kroz europske multilateralne institucije. Zato je, smatra Plenković, potrebno dodatno ojačati institucije Europske unije i njezinu sposobnost zajedničkog djelovanja. Unatoč izazovima, istaknuo je, EU i dalje ima snažan globalni utjecaj, što potvrđuju velika ulaganja u obranu, snažna trgovinska pozicija, razvojna pomoć brojnim državama svijeta te uloga europskih financijskih institucija.
Plenković i Janša o suradnji Hrvatske i Slovenije
Na Bledu je Plenković održao i bilateralni sastanak sa slovenskim premijerom Janezom Janšom. Razgovarali su o daljnjem jačanju političke suradnje Hrvatske i Slovenije u okviru Europske unije i NATO-a, kao i o rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja.Pozdravili su nastavak snažne gospodarske suradnje dviju država, pri čemu je robna razmjena dosegnula 8,4 milijarde eura. Razmijenili su mišljenja i o aktualnim europskim i sigurnosnim pitanjima te mogućnostima daljnjeg razvoja energetske suradnje. Plenković je tom prigodom pozvao Janšu u službeni posjet Hrvatskoj.
Hrvatska vidi priliku u novoj europskoj energetskoj i sigurnosnoj politici
U izjavi nakon završetka Foruma premijer je posebno istaknuo jačanje europske obrambene sposobnosti, povećanje gospodarske konkurentnosti, energetsku sigurnost i smanjivanje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva.Sve su to, prema njegovim riječima, ključni elementi za buduće funkcioniranje Europske unije i očuvanje njezine globalne uloge.
Poruka Bleda stoga je jasna – srednja Europa više nije samo prostor između zapadnog i istočnog dijela kontinenta, već sve važniji politički, gospodarski i sigurnosni čimbenik unutar Europske unije.
