Plenković: Hrvatsku smo doveli u uski krug zemalja s A razinom kreditnog rejtinga
Agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Standard & Poor's, u svom je najnovijem izvješću podigla investicijski kreditni rejting Hrvatske s A- na razinu „A“ za dugoročno zaduživanje, uz stabilne izglede. Nakon izvješća Fitcha prošloga tjedna, i druga od tri vodeće svjetske rejting agencije šalje jasan signal ulagačima da je Hrvatska politički, financijski i gospodarski stabilna i pouzdana.
U izvješću S&P-a navodi se da je politički kontinuitet, koji osigurava parlamentarna većina pod vodstvom HDZ-a, pozitivan čimbenik za nastavak reformskog zamaha. Objašnjavajući razloge za podizanje kreditnog rejtinga, S&P ističe da reforme i ulaganja, osobito putem Mehanizma za oporavak i otpornost, kao i nadolazeće pristupanje OECD-u, jačaju dugoročne izglede za gospodarski rast i otpornost Hrvatske.
,,Činjenica da Standard&Poor's Hrvatskoj, u svjetlu svih globalnih kriza, podiže investicijski kreditni rejting, poruka je povjerenja i potvrda iznimnog napretka. 2016. godine, kad smo preuzeli odgovornost, Hrvatska je bila na razini ispod investicijskog rejtinga, što je tada značilo da „ispunjavanje obveza nije sigurno“. Od tada smo napredovali za šest stupnjeva - do A razine, odnosno „visoke kvalitete“ kreditnog rejtinga. Visok kreditni rejting snažan nam je poticaj za nastavak politika koje će podizati standard života hrvatskih građana i omogućiti Hrvatskoj da hvata razvojni korak s drugim članicama EU-a“, poručio je ovom prigodom predsjednik Vlade Andrej Plenković.
S&P predviđa Hrvatskoj stabilan rast BDP-a, u prosjeku od 2,7% godišnje u razdoblju 2026.-2029. Podizanju razine kreditnog rejtinga pridonosi i odgovorno vođenje javnih financija - uz održavanje proračunskog deficita ispod 3% i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 56%, unatoč povećanim izdvajanjima za obranu, rast plaća, mirovina, socijalnih naknada i brojna druga ulaganja.
Podsjećamo da je prema S&P-u Hrvatska u ožujku 2019. godine prešla iz neinvesticijskog BB+ rejtinga u investicijski rejting BBB-, a danas smo dosegnuli razinu A. Hrvatska je jedina zemlja na svijetu koja je u tako kratkom vremenu (7 godina) ostvarila tako snažan skok po S&P-u (s neinvesticijskog rejtinga tj. razine BB+, na rejting razine A).
Prema S&P-u, čak 10 država EU ima isti ili manji rejting od Hrvatske: na istoj smo razini kao Latvija i Litva (A razina), koje su gotovo deset godina ranije postale članice EU-a, dok niži rejting imaju Italija, Grčka, Malta, Poljska, Bugarska, Cipar, Mađarska i Rumunjska.
,,Činjenica da Standard&Poor's Hrvatskoj, u svjetlu svih globalnih kriza, podiže investicijski kreditni rejting, poruka je povjerenja i potvrda iznimnog napretka. 2016. godine, kad smo preuzeli odgovornost, Hrvatska je bila na razini ispod investicijskog rejtinga, što je tada značilo da „ispunjavanje obveza nije sigurno“. Od tada smo napredovali za šest stupnjeva - do A razine, odnosno „visoke kvalitete“ kreditnog rejtinga. Visok kreditni rejting snažan nam je poticaj za nastavak politika koje će podizati standard života hrvatskih građana i omogućiti Hrvatskoj da hvata razvojni korak s drugim članicama EU-a“, poručio je ovom prigodom predsjednik Vlade Andrej Plenković.
S&P predviđa Hrvatskoj stabilan rast BDP-a, u prosjeku od 2,7% godišnje u razdoblju 2026.-2029. Podizanju razine kreditnog rejtinga pridonosi i odgovorno vođenje javnih financija - uz održavanje proračunskog deficita ispod 3% i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 56%, unatoč povećanim izdvajanjima za obranu, rast plaća, mirovina, socijalnih naknada i brojna druga ulaganja.
Podsjećamo da je prema S&P-u Hrvatska u ožujku 2019. godine prešla iz neinvesticijskog BB+ rejtinga u investicijski rejting BBB-, a danas smo dosegnuli razinu A. Hrvatska je jedina zemlja na svijetu koja je u tako kratkom vremenu (7 godina) ostvarila tako snažan skok po S&P-u (s neinvesticijskog rejtinga tj. razine BB+, na rejting razine A).
Prema S&P-u, čak 10 država EU ima isti ili manji rejting od Hrvatske: na istoj smo razini kao Latvija i Litva (A razina), koje su gotovo deset godina ranije postale članice EU-a, dok niži rejting imaju Italija, Grčka, Malta, Poljska, Bugarska, Cipar, Mađarska i Rumunjska.
