Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je predavanje u Francuskom institutu za međunarodne odnose (IFRI) pod nazivom „Europa na raskrižju: Utvrđivanje suvereniteta u svijetu koji se mijenja“, poručivši da međunarodni poredak prolazi kroz duboku transformaciju te da je europska sigurnost ozbiljno narušena. Na dvodnevnom službenom posjetu Parizu Plenković je položio vijenac kod spomen-ploče posvećene hrvatskim pukovnijama u sastavu Napoleonove Velike armije, istaknuvši da su Hrvatska i Francuska bliske saveznice i strateški partneri.
Europa pred povijesnim izazovom
U predavanju je naglasio da je stabilnost europskih institucija, energetike i demografije postala neizvjesna, dok se temelji transatlantskih odnosa prvi put otvoreno propituju. Ocijenio je da se Europa ponovno nalazi na povijesnoj prekretnici i da mora odlučno odgovoriti na nove globalne izazove. Podsjetio je na hrvatsko iskustvo rata, obnove i integracije u euroatlantske strukture, naglasivši kako Hrvatska danas spada među najbrže rastuća gospodarstva eurozone te prednjači u obnovljivim izvorima energije.
Rat u Ukrajini – ključni test europske sigurnosti
Plenković je poručio da Ukrajina ostaje prva linija obrane Europe te da granice ne smiju biti mijenjane silom. Hrvatska je dosad uputila 317 milijuna eura pomoći te primila više od 30 tisuća ukrajinskih izbjeglica. Usporedio je europsku i rusku vojnu industriju, upozorivši da Rusija mobilizira gospodarstvo za rat, dok Europa mora ubrzati ulaganja i jačati obrambene kapacitete. Podsjetio je da je Hrvatska u posljednjem desetljeću utrostručila obrambeni proračun te modernizira svoje oružane snage nabavom Rafalea, HIMARS-a, Leoparda i drugih sustava.
Najavio je i uvođenje dvomjesečne obvezne vojne obuke za sve 19-godišnjake od siječnja.
Nova američka strategija – izazov, ali i poziv Europi
Govoreći o novoobjavljenoj američkoj nacionalnoj sigurnosnoj strategiji, koja je izazvala veliko zanimanje europske javnosti, Plenković je ocijenio da ona označava zaokret u američkom pogledu na globalnu ulogu Washingtona.„Europa mora biti spremna preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost – ne protiv SAD-a, nego zbog stabilnosti transatlantskog prostora“, poručio je.
Energija kao temelj suvereniteta
Premijer je snažno istaknuo važnost energetske sigurnosti, upozorivši da EU i dalje u velikoj mjeri ovisi o uvozu fosilnih goriva. Hrvatska pritom, naglasio je, ima važnu ulogu: 54% njezine električne energije dolazi iz obnovljivih izvora, a LNG terminal na Krku postao je ključna točka europske diverzifikacije. „Nema suvereniteta bez energetske sigurnosti“, istaknuo je.
Mediteran, proširenje EU-a i stabilnost regije
Plenković je podsjetio da će Hrvatska 2026. predsjedati MED-9 skupinom te najavio fokus na sigurnost i otpornost Mediterana. Proširenje EU-a ocijenio je geopolitičkom nužnošću, naglasivši važnost Zapadnog Balkana, posebno Bosne i Hercegovine, čija stabilnost ovisi o poštivanju ustavnog okvira i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda.
Demografija – najtiši, ali ključni izazov
Snažno se osvrnuo na demografske trendove, upozorivši da Europi prijeti pad gospodarske i geopolitičke snage ako ne zaustavi depopulaciju. Hrvatska, koja danas ima oko milijun stanovnika manje nego 1991., provodi programe demografske revitalizacije i stambene politike, a upravo je Zagreb 2019. potaknuo uvođenje europskog povjerenika za demografiju.
Zaključak: Europa mora postati jača i odlučnija
Plenković je zaključio da Europa ulazi u desetljeće koje će definirati njezinu budućnost.
„Europski strateški suverenitet nije slogan – to je preduvjet obrane naših interesa i vrijednosti. Ne smije nas voditi strah, nego odlučnost“, poručio je.
Odgovori na pitanja: Thompson, polarizacija i transatlantski odnosi
Na pitanje o koncertu Marka Perkovića Thompsona, koji su neki francuski mediji nazvali „ustašonostalgičnim“, premijer je rekao da se radi o popularnom pjevaču koji 30 godina izvodi iste pjesme te ocijenio da dio ljevice koristi takve događaje za polarizaciju društva.
